Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Šestodnevni rat

Indeks Šestodnevni rat

Šestodnevni rat (hebrejski: מלחמת ששת הימים, arapski: حرب الأيامالستة), naziv za oružani sukob između države Izrael s jedne strane i Egipta, Jordana, Sirije i Iraka s druge strane.

54 odnosi: Abdel Hakim Amer, Abdul Munim Riad, Alžir, Amman, Arapi, Arapski jezik, Ariel Šaron, Bliskoistočni sukob, Damask, Egipat, Eilat, Gamal Abdel Naser, Gaza, Golanska visoravan, Hafez al-Asad, Hebrejski jezik, Irak, Israel Tal, Izrael, Jemen, Jeruzalem, Jichak Rabin, Jordan, Kairo, Kuvajt, Libija, Maroko, Moše Dajan, Nablus, Pakistan, Palestinska oslobodilačka organizacija, Saudijska Arabija, Sinajski poluotok, Sirija, Sudan, Sueski kanal, Tel Aviv, Tunis, Ujedinjeni narodi, Uzi Narkiss, Zaid Ibn Shaker, Zapadna obala, 10. lipnja, 18. svibnja, 1948., 1949., 1967., 1970., 1982., 2005., ..., 30. svibnja, 5. lipnja, 6. lipnja, 8. lipnja. Proširite indeks (4 više) »

Abdel Hakim Amer

Abdel Hakim Amer (Astal, 11. prosinca, 1919. – 14. rujna, 1967.), egipatski general i politički vođa.

Novi!!: Šestodnevni rat i Abdel Hakim Amer · Vidi više »

Abdul Munim Riad

Abdul Munib Riad (Al-Gharbiyya, 22. listopada 1919. – Al Isma'iliyah, 9. ožujka 1969.), general i zapovjednik egipatskih oružanih snaga.

Novi!!: Šestodnevni rat i Abdul Munim Riad · Vidi više »

Alžir

Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.

Novi!!: Šestodnevni rat i Alžir · Vidi više »

Amman

Amman (arapski عمّان), je glavni i najveći grad u Jordanu,u kojemu stanuje otprilike 4,000,000 stanovnika te ima površinu od 1680 km².

Novi!!: Šestodnevni rat i Amman · Vidi više »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Šestodnevni rat i Arapi · Vidi više »

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Šestodnevni rat i Arapski jezik · Vidi više »

Ariel Šaron

'''Ariel Sharon''' Ariel "Arik" Šaron (hebrejski: אריאל "אריק" שרון, Kfar Malal, 27. veljače 1928. - Tel Aviv, 11. siječnja 2014.), bio je izraelski političar i premijer.

Novi!!: Šestodnevni rat i Ariel Šaron · Vidi više »

Bliskoistočni sukob

Bliskoistočni sukob, neprestani politički i vojni sukob na području Bliskog (Srednjeg) Istoka od stvaranja države Izrael (1948.). Iako je prošlo preko 70 godina od osnutka hebrejske države, sukob traje još i danas zbog težnje Arapa da stvore palestinsku državu na području Gaze i Zapadne obale.

Novi!!: Šestodnevni rat i Bliskoistočni sukob · Vidi više »

Damask

Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.

Novi!!: Šestodnevni rat i Damask · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Šestodnevni rat i Egipat · Vidi više »

Eilat

Južni distrikt gdje se nalazi Eilat Hoteli na obali Podvodni opservatorij IMAX u Eilatu Eilat (hebrejski אֵילַת,, znan i kao Elat) je najjužniji grad Izraela, u sklopu Južnog distrikta.

Novi!!: Šestodnevni rat i Eilat · Vidi više »

Gamal Abdel Naser

Gamal Abdel Naser (arapski جمال عبد الناصر, Jamāl ‘Abd an-Nāṣir, Egipatski arapski جمال عبد الناصر, Gamāl ‘Abd el-Nāṣir, često trensliterirano kao i Jamal Abd al-Naser, Jamal Abd an-Nasser) (Aleksandrija, 15. siječnja 1918. – Kairo, 28. rujna 1970.), drugi predsjednik Egipta od 23. lipnja 1956. do smrti 1970. godine.

Novi!!: Šestodnevni rat i Gamal Abdel Naser · Vidi više »

Gaza

Gaza može značiti.

Novi!!: Šestodnevni rat i Gaza · Vidi više »

Golanska visoravan

Čerkeza. Visoravan je okružena s 4 države: Libanon - Sirija - Jordan - Izrael. Golanska visoravan (arapski: هضبة الجولان Hadhbat al-Jaulan, hebrejski: רמת הגולן), ranije poznata kao Sirijska visoravan je plato na granici između Izraela, Libanona, Jordana i Sirije.

Novi!!: Šestodnevni rat i Golanska visoravan · Vidi više »

Hafez al-Asad

Hafez al-Asad (6. listopada 1930. – 10. lipnja 2000.), sirijski državnik, premijer Sirije od 1970. do 1971. i predsjednik Sirije od 1971. do 2000. godine.

Novi!!: Šestodnevni rat i Hafez al-Asad · Vidi više »

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.

Novi!!: Šestodnevni rat i Hebrejski jezik · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Šestodnevni rat i Irak · Vidi više »

Israel Tal

Israel Tal (1924. – 2010.), poznat i kao Talik je legendarni izraelski general poznat kao stručnjak za tenkovsko ratovanje.

Novi!!: Šestodnevni rat i Israel Tal · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Šestodnevni rat i Izrael · Vidi više »

Jemen

Republika Jemen je država u jugozapadnoj Aziji, s obalama na Crvenom moru, Adenskom zaljevu i Arapskom moru.

Novi!!: Šestodnevni rat i Jemen · Vidi više »

Jeruzalem

Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.

Novi!!: Šestodnevni rat i Jeruzalem · Vidi više »

Jichak Rabin

'''Yitzhak Rabin''' Jichak Rabin (Jeruzalem, 1. ožujka 1922. – Tel Aviv, 4. studenoga 1995.), izraelski vojnik i političar.

Novi!!: Šestodnevni rat i Jichak Rabin · Vidi više »

Jordan

Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku.

Novi!!: Šestodnevni rat i Jordan · Vidi više »

Kairo

Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.

Novi!!: Šestodnevni rat i Kairo · Vidi više »

Kuvajt

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Šestodnevni rat i Kuvajt · Vidi više »

Libija

Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.

Novi!!: Šestodnevni rat i Libija · Vidi više »

Maroko

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Šestodnevni rat i Maroko · Vidi više »

Moše Dajan

Moše Dajan '''Moše Dajan''' (treći s lijeva) Moše Dajan (hebrejski משה דיין; Deganya, Palestina, 20. svibnja 1915. - Tel Aviv, 16. listopada 1981.), izraelski vojnik i političar.

Novi!!: Šestodnevni rat i Moše Dajan · Vidi više »

Nablus

Stari grad Nablus s planinom Gerizim u pozadini Nablus (arapski: نابلس‎ Nāblus IPA), povijesni hebrejski naziv שכם‎ Šəḵem) je grad na Zapadnoj obali. Ima preko 100.000 stanovnika. Jedan je od najvećih gradova Palestinaca. Osnovan od strane rimskog cara Vespazijana godine 72. kao Flavia Neapolis, Nablusom su vladala mnoga carstvas tijekom njegove gotovo 2.000 godina duge povijesti. U 5. i 6. stoljeća, sukob između gradskih kršćana i Samaritanaca doživio je vrhunac u nizu samaritanskih pobuna protiv bizantske vladavine, prije njihova nasilnog gušenja godine 529. drastično smanjio broj Samaritanaca u gradu. Godine 636., Neapolis, zajedno s većinom Palestine, došao je pod vlast islamskog arapskog kalifata od Umara ibn el-Hattaba, a njegovo ime arabizirano u Nablus. Godine 1099., križari su preuzeli kontrolu nad gradom, za manje od jednog stoljeća, ostavivši njegovo mješovito muslimansko, kršćansko i samaritansko stanovništvo relativno nesmetano. Nakon što su Saladinove je Ajubidske snage preuzele kontrolu nad unutrašnjosti u Palestini 1187., islamska vladavina je ponovno uspostavljena, i nastavila se pod mamelučkim i kasnije osmanskim carstvom. Nakon njegovog uklapanja u Osmansko Carstvo godine 1517., Nablus je bio određen glavni grad okruga Jabal Nablus ("Planina Nablus"). Godine 1657., nakon niza preokreta, dio arapskih plemena iz sjevernog i istočnog Levanta je otpremljen u grad da potvrdi osmansku vlast, a lojalnost iz redova tih klanova odbijala je regionalne suparnike carstva u regiji je, kao što je Dhaher al-Omar u 18. stoljeću, i Muhamed Ali-koji je kratko vladao Nablusom, u 19. stoljeću. Kada je osmanska vlast ponovno čvrsto uspostavljena godine 1841, Nablusa je napredovao kao središte trgovine. Nakon gubitka grada i njegove predaje britanskim snagama tijekom Prvog svjetskog rata, Nablus je uključen u Britanski mandat Palestinu godine 1922., a kasnije je određeno da se formira dio Arapske države u Palestini pod UN-om planu podjele iz 1947. Danas, stanovništvo je pretežno muslimansko, s malim kršćanskim i samaritanskim manjinama. Od 1995, gradom vlada palestinskinacionalnog saveza. U Starom Gradu, postoje brojna nalazišta arheološkog značaja, u rasponu od 1. do 15. stoljeća.Grad je poznat po svojoj kanafeh, popularnom slatkišu diljem Bliskog istoka, i industriji sapuna. Nezaposlenost je 60%. Lokacija Nablusa se povezuje s biblijskim Šekemom, gradom manašeova plemena i prijestolnicom kralja Šaula i ujedno prvom prijestolnicom drevnog Izraela. Kategorija:Gradovi u Palestini Kategorija:Palestinska samouprava.

Novi!!: Šestodnevni rat i Nablus · Vidi više »

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.

Novi!!: Šestodnevni rat i Pakistan · Vidi više »

Palestinska oslobodilačka organizacija

Palestinska oslobodilačka organizacija (arapski: Munazzamat al-Tahrir al-Filastiniyah منظمة التحرير الفلسطينية, engleski: Palestine Liberation Organization, PLO) je organizacija koju su osnovale palestinske izbjeglice 1964.

Novi!!: Šestodnevni rat i Palestinska oslobodilačka organizacija · Vidi više »

Saudijska Arabija

Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija, država je na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom; na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom. Saudijska Arabija je apsolutna monarhija u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene. Vjerske manjine (prije svega Šijiti), žene i strani radnici trpe ozbiljnu diskriminaciju. Poduzetničke slobode su na višem nivou. Gospodarstvo zemlje je bitno označeno vrlo visokim prihodima od izvoza nafte, pri čemu je energetski sektor - naftno gospodarstvo sudjeluje s 42% u bruto nacionalnom bruto proizvodu, te približno 90% u izvozu prihodima državnog budžeta - pod kontrolom države. Potiče se diverzifikacija privrede, uključivo razvoj privatnog sektora u perspektivnim djelatnostima poput turizma, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U zemlji radi približno 6 milijuna stranih radnika (2022.), što čini oko polovinu ukupne radne snage; država nastoji ohrabriti zapošljavanje saudijskih državljana umjesto dodatnog angažiranja stranaca.

Novi!!: Šestodnevni rat i Saudijska Arabija · Vidi više »

Sinajski poluotok

Sinajski poluotok Sinajska pustinja Sinajski poluotok ili samo Sinai je trokutasti poluotok u Egiptu površine oko 60 000 kilometara kvadratnih.

Novi!!: Šestodnevni rat i Sinajski poluotok · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Šestodnevni rat i Sirija · Vidi više »

Sudan

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu.

Novi!!: Šestodnevni rat i Sudan · Vidi više »

Sueski kanal

Zemljopisni položaj Sueskog kanala Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dugačak 193,3 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora, koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta te je najbliža pomorska veza između zapadne i istočne Zemljine hemisfere.

Novi!!: Šestodnevni rat i Sueski kanal · Vidi više »

Tel Aviv

Tel Aviv-Yafo (hebrejski: תֶּל אָבִיב-יָפוֹ, arapski: تَلْ اَبِيبْ-يَافَا Tal Abīb-Yāfā), prema nekim izvorima Tel Aviv-Jaffa, ili skraćeno Tel Aviv, izraelski grad na obali Sredozemnog mora.

Novi!!: Šestodnevni rat i Tel Aviv · Vidi više »

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.

Novi!!: Šestodnevni rat i Tunis · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Šestodnevni rat i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Uzi Narkiss

Uzi Narkiss (Jeruzalem, 1925. – Jeruzalem, 1997.), izraelski general, istaknut u Šestodnevnom ratu 1967. godine Bio je aktivan prije uspostave Izraela 1948. godine.

Novi!!: Šestodnevni rat i Uzi Narkiss · Vidi više »

Zaid Ibn Shaker

Feldmaršal Princ Zaid ibn Shaker (1934. – 30. kolovoza 2002.), trostruki jordanski premijer i visoki časnik u vojsci preko 12 godina do smjene 1988. godine.

Novi!!: Šestodnevni rat i Zaid Ibn Shaker · Vidi više »

Zapadna obala

Zapadna Obala Zapadna obala (arapski: الضفة الغربية ad-Diffa al-Gharbiyya, hebrejski: יו״ש ili הגדה המערבית, engleski: West Bank) je naziv za teritorij s desne strane rijeke Jordan, na Arapskom poluotoku, koji je danas pod vojnim nadzorom Izraela i uz Pojas Gaze dio je Palestine (u političko-administrativnim poslovima).

Novi!!: Šestodnevni rat i Zapadna obala · Vidi više »

10. lipnja

10.

Novi!!: Šestodnevni rat i 10. lipnja · Vidi više »

18. svibnja

18.

Novi!!: Šestodnevni rat i 18. svibnja · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Šestodnevni rat i 1948. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Šestodnevni rat i 1949. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Šestodnevni rat i 1967. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Šestodnevni rat i 1970. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Šestodnevni rat i 1982. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Šestodnevni rat i 2005. · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: Šestodnevni rat i 30. svibnja · Vidi više »

5. lipnja

5.

Novi!!: Šestodnevni rat i 5. lipnja · Vidi više »

6. lipnja

6.

Novi!!: Šestodnevni rat i 6. lipnja · Vidi više »

8. lipnja

8.

Novi!!: Šestodnevni rat i 8. lipnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Egipatsko-izraelski rat 1967., Izraelsko-arapski rat 1967.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »