Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Šestosiječanjska diktatura i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Šestosiječanjska diktatura i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji

Šestosiječanjska diktatura vs. Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji

''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević. Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. donio odluku o prekidu svih državno-pravnih odnosa između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, te u konačnici proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, koja istodobno pristupa novoproglašenoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba.

Sličnosti između Šestosiječanjska diktatura i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji

Šestosiječanjska diktatura i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji imaju 32 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aleksandar I. Karađorđević, Ante Pavelić, Ante Trumbić, Anton Korošec, Atentat u Marseilleu, Atentat u Narodnoj skupštini 1928., Banovina Hrvatska, Banovine u Kraljevini Jugoslaviji, Hrvatska seljačka stranka, Josip Predavec, Jugoslavenska demokratska stranka, Kralj, Kraljevina Jugoslavija, Mile Budak, Obznana, Oktroirani ustav, ORJUNA, Pavle Karađorđević, Petar Živković, Prvi svjetski rat, Samostalna demokratska stranka, Savez komunista Jugoslavije, Seljačko-demokratska koalicija, Stjepan Radić, Svetozar Pribićević, Travanjski rat, Ustaše, Vidovdanski ustav, Vladko Maček, Zagrebačke punktacije, ..., 1929., 1939.. Proširite indeks (2 više) »

Aleksandar I. Karađorđević

Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.

Šestosiječanjska diktatura i Aleksandar I. Karađorđević · Aleksandar I. Karađorđević i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Ante Pavelić

Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.

Šestosiječanjska diktatura i Ante Pavelić · Ante Pavelić i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Ante Trumbić

Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.

Šestosiječanjska diktatura i Ante Trumbić · Ante Trumbić i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Anton Korošec

Anton Korošec Anton Korošec (Biserjane, Sveti Jurij ob Ščavnici, 12. svibnja 1872. – Beograd, 14. prosinca 1940.), slovenski političar i teolog.

Šestosiječanjska diktatura i Anton Korošec · Anton Korošec i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Atentat u Marseilleu

Aleksandra I. Karađorđevića u Marseilleu, 9. listopada 1934. godine u 16 sati i 20 minuta Atentat u Marseilleu na jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića dogodio se u utorak, 9. listopada 1934. godine, prilikom njegovog službenog posjeta Francuskoj, u Marseilleu, na trgu Berzamski, u 16 sati i 20 minuta.

Šestosiječanjska diktatura i Atentat u Marseilleu · Atentat u Marseilleu i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Atentat u Narodnoj skupštini 1928.

Atentat u Narodnoj skupštini 1928., dogodio se 20. lipnja 1928. godine kada je u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu izvršen atentat na zastupnike Hrvatske seljačke stranke, Ivana Pernara, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu, Stjepana Radića i Pavla Radića.

Šestosiječanjska diktatura i Atentat u Narodnoj skupštini 1928. · Atentat u Narodnoj skupštini 1928. i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Šestosiječanjska diktatura i Banovina Hrvatska · Banovina Hrvatska i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Banovine u Kraljevini Jugoslaviji

Banovine kraljevine Jugoslavije. Od 1929. godine kraljevina Jugoslavija je bila podjeljena u devet banovina.

Šestosiječanjska diktatura i Banovine u Kraljevini Jugoslaviji · Banovine u Kraljevini Jugoslaviji i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Šestosiječanjska diktatura i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Josip Predavec

Josip Predavec (Rugvica, 2. srpnja 1884. – Dugo Selo, 14. srpnja 1933.), bio je hrvatski povjesničar, agronom, prosvjetljitelj hrvatskog seljaštva, političar.

Šestosiječanjska diktatura i Josip Predavec · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Josip Predavec · Vidi više »

Jugoslavenska demokratska stranka

Demokratska stranka, odnosno Jugoslavenska demokratska stranka (službeni naziv) je politička stranka koja je djelovala u Prvoj Jugoslaviji, u emigraciji za vrijeme Drugog svjetskog rata te kraće vrijeme nakon uspostave komunističkog režima Druge Jugoslavije.

Šestosiječanjska diktatura i Jugoslavenska demokratska stranka · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Jugoslavenska demokratska stranka · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Šestosiječanjska diktatura i Kralj · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Kralj · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Šestosiječanjska diktatura i Kraljevina Jugoslavija · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Mile Budak

Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.

Šestosiječanjska diktatura i Mile Budak · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Mile Budak · Vidi više »

Obznana

''Obznana'' Riječ obznana izvedena je iz glagola obznaniti, tj.

Šestosiječanjska diktatura i Obznana · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Obznana · Vidi više »

Oktroirani ustav

Oktroirani ustav označava ustav neke države koji nije donesen demokratskim putem, nego ga je nametnuo monarh, diktator, oligarhija itd.

Šestosiječanjska diktatura i Oktroirani ustav · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Oktroirani ustav · Vidi više »

ORJUNA

Logotip ORJUNA (Organizacija jugoslavenskih nacionalista) je bila ekstremna nacionalistička i teroristička organizacija osnovana s ciljem zaštite unitarističke jugoslavenske države.

Šestosiječanjska diktatura i ORJUNA · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i ORJUNA · Vidi više »

Pavle Karađorđević

Pavle Karađorđević (Sankt-Peterburg, 15. travnja 1893. – Pariz, 14. rujna 1976.), bio je srpski princ i jedini sin kneza Arsena Karađorđevića (1859. – 1938.), rođenog brata kralja Petra I. Karađorđevića (1844. – 1921.). Vrstan poznavatelj slikarstva i umjetnosti uopće.

Šestosiječanjska diktatura i Pavle Karađorđević · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Pavle Karađorđević · Vidi više »

Petar Živković

Petar Živković Petar Živković, (Negotin, 1. siječnja 1879. – Pariz, 3. veljače 1947.), srbijanski, jugoslavenski general i premijer.

Šestosiječanjska diktatura i Petar Živković · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Petar Živković · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Šestosiječanjska diktatura i Prvi svjetski rat · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Samostalna demokratska stranka

Samostalna demokratska stranka (SDS) osnovana je 1924. godine kad je Svetozar Pribićević, politički vođa Srba prečana, istupio iz Demokratske stranke.

Šestosiječanjska diktatura i Samostalna demokratska stranka · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Samostalna demokratska stranka · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Šestosiječanjska diktatura i Savez komunista Jugoslavije · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Seljačko-demokratska koalicija

Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.

Šestosiječanjska diktatura i Seljačko-demokratska koalicija · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Seljačko-demokratska koalicija · Vidi više »

Stjepan Radić

Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.

Šestosiječanjska diktatura i Stjepan Radić · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Stjepan Radić · Vidi više »

Svetozar Pribićević

Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.

Šestosiječanjska diktatura i Svetozar Pribićević · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Svetozar Pribićević · Vidi više »

Travanjski rat

Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.

Šestosiječanjska diktatura i Travanjski rat · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Travanjski rat · Vidi više »

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Šestosiječanjska diktatura i Ustaše · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Ustaše · Vidi više »

Vidovdanski ustav

Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Šestosiječanjska diktatura i Vidovdanski ustav · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Vidovdanski ustav · Vidi više »

Vladko Maček

Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.

Šestosiječanjska diktatura i Vladko Maček · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Vladko Maček · Vidi više »

Zagrebačke punktacije

Zagrebačke punktacije su dokument, kojega su 7. studenoga 1932. potpisale Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska Stranka Prava, u kojem se osuđuje stanje kakvo je u državi postojalo nakon Šestosiječanjske diktature te traži federalno uređenje Jugoslavije.

Šestosiječanjska diktatura i Zagrebačke punktacije · Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i Zagrebačke punktacije · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Šestosiječanjska diktatura i 1929. · 1929. i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Šestosiječanjska diktatura i 1939. · 1939. i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Šestosiječanjska diktatura i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji

Šestosiječanjska diktatura ima 89 odnose, a Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji ima 188. Kao što im je zajedničko 32, Jaccard indeks 11.55% = 32 / (89 + 188).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Šestosiječanjska diktatura i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: