Brže od pregledniku!Sličnosti između Šibenik i Arpadovići
Šibenik i Arpadovići imaju 15 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Anžuvinci, Šubići, Biograd na Moru, Bizant, Dalmacija, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Koloman, Kraljevina Ugarska, Krka, Petar Krešimir IV., Petar Snačić, Solin, Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj, Venecija.
Anžuvinci
Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.
Šibenik i Anžuvinci · Anžuvinci i Arpadovići ·
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Šibenik i Šubići · Šubići i Arpadovići ·
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Šibenik i Biograd na Moru · Arpadovići i Biograd na Moru ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Šibenik i Bizant · Arpadovići i Bizant ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Šibenik i Dalmacija · Arpadovići i Dalmacija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Šibenik i Hrvatska · Arpadovići i Hrvatska ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Šibenik i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Arpadovići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Koloman
Bez opisa.
Šibenik i Koloman · Arpadovići i Koloman ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Šibenik i Kraljevina Ugarska · Arpadovići i Kraljevina Ugarska ·
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Šibenik i Krka · Arpadovići i Krka ·
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Šibenik i Petar Krešimir IV. · Arpadovići i Petar Krešimir IV. ·
Petar Snačić
Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.
Šibenik i Petar Snačić · Arpadovići i Petar Snačić ·
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Šibenik i Solin · Arpadovići i Solin ·
Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj Stjepan III. (mađ. III. Istvan) (1147. – 4. ožujka 1172.), hrvatsko-ugarski kralj (1162. i 1163. – 1172.) iz dinastije Arpadovića.
Šibenik i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj · Arpadovići i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj ·
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Šibenik i Arpadovići imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Šibenik i Arpadovići
Usporedba između Šibenik i Arpadovići
Šibenik ima 333 odnose, a Arpadovići ima 127. Kao što im je zajedničko 15, Jaccard indeks 3.26% = 15 / (333 + 127).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Šibenik i Arpadovići. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
