Brže od pregledniku!Sličnosti između Šibenik i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Šibenik i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca imaju 29 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Balkanski ratovi, Dalmacija, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Habsburška Monarhija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Ilirski pokret, Jadransko more, Josip Jelačić, Jugoslaveni, Jugoslavenstvo, Knin, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Ugarska, Ljudevit Gaj, Pravoslavlje, Prvi svjetski rat, Rapalski ugovor, Rijeka, Split, Srbi, Srbija, Trst, Zadar, Zagreb.
Balkanski ratovi
1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.
Šibenik i Balkanski ratovi · Balkanski ratovi i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Šibenik i Dalmacija · Dalmacija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Šibenik i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.
Šibenik i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Drugi svjetski rat u Jugoslaviji i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Šibenik i Habsburška Monarhija · Habsburška Monarhija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvati
Bez opisa.
Šibenik i Hrvati · Hrvati i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Šibenik i Hrvatska · Hrvatska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Šibenik i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Šibenik i Ilirski pokret · Ilirski pokret i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Šibenik i Jadransko more · Jadransko more i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Šibenik i Josip Jelačić · Josip Jelačić i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Šibenik i Jugoslaveni · Jugoslaveni i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Jugoslavenstvo
Jugoslavenstvo, Jugoslavizam ili Jugoslavenski nacionalizam su nazivi za ideju kulturnog i političkog jedinstva, ujedinjavanja ili zajedničkog djelovanja južnih Slavena i Jugoslavena.
Šibenik i Jugoslavenstvo · Jugoslavenstvo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Knin · Knin i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Šibenik i Kraljevina Dalmacija · Kraljevina Dalmacija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Šibenik i Kraljevina Italija · Kraljevina Italija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Šibenik i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Šibenik i Kraljevina Ugarska · Kraljevina Ugarska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Šibenik i Ljudevit Gaj · Ljudevit Gaj i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Šibenik i Pravoslavlje · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Pravoslavlje ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Šibenik i Prvi svjetski rat · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Prvi svjetski rat ·
Rapalski ugovor
Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.
Šibenik i Rapalski ugovor · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Rapalski ugovor ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Šibenik i Rijeka · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Rijeka ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Šibenik i Split · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Split ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Šibenik i Srbi · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Šibenik i Srbija · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Srbija ·
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Šibenik i Trst · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Trst ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Šibenik i Zadar · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Zadar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Šibenik i Zagreb · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Zagreb ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Šibenik i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Šibenik i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Usporedba između Šibenik i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Šibenik ima 333 odnose, a Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ima 230. Kao što im je zajedničko 29, Jaccard indeks 5.15% = 29 / (333 + 230).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Šibenik i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
