Sličnosti između Šime Vulas i Zagreb
Šime Vulas i Zagreb imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Beograd, Bologna, Dubrovnik, Galerija Klovićevi dvori, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Koprivnica, Ljubljana, Muzej Mimara, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Rijeka, Sarajevo, Split, Velika Gorica, 1963., 1991..
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Akademija likovnih umjetnosti (kraticom: ALU) je dijelom Sveučilišta u Zagrebu.
Šime Vulas i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu · Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu i Zagreb ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Šime Vulas i Beograd · Beograd i Zagreb ·
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Šime Vulas i Bologna · Bologna i Zagreb ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Šime Vulas i Dubrovnik · Dubrovnik i Zagreb ·
Galerija Klovićevi dvori
Jurja Julija Klovića ispred ulaza u galeriju Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Javna ustanova Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu specijalizirana je muzejska ustanova (umjetnički muzej) s državnim djelokrugom.
Šime Vulas i Galerija Klovićevi dvori · Galerija Klovićevi dvori i Zagreb ·
Hrvati
Bez opisa.
Šime Vulas i Hrvati · Hrvati i Zagreb ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Šime Vulas i Hrvatska · Hrvatska i Zagreb ·
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Šime Vulas i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zagreb ·
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Šime Vulas i Koprivnica · Koprivnica i Zagreb ·
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Šime Vulas i Ljubljana · Ljubljana i Zagreb ·
Muzej Mimara
Muzej Mimara Muzej Mimara Muzej Mimara nastao je donacijom svjetski poznatog skupljača umjetnina Ante Topića Mimare i njegove supruge Wiltrude Mimare koji je otvoren za javnost 1987.
Šime Vulas i Muzej Mimara · Muzej Mimara i Zagreb ·
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
Vanje Radauša smještena na cvjetnom rondu u dvorištu Moderne galerije Nacionalni muzej moderne umjetnosti (do. 2021. Moderna galerija), hrvatski je umjetnički muzej u Zagrebu.
Šime Vulas i Nacionalni muzej moderne umjetnosti · Nacionalni muzej moderne umjetnosti i Zagreb ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Šime Vulas i Rijeka · Rijeka i Zagreb ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Šime Vulas i Sarajevo · Sarajevo i Zagreb ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Šime Vulas i Split · Split i Zagreb ·
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Šime Vulas i Velika Gorica · Velika Gorica i Zagreb ·
1963.
Bez opisa.
Šime Vulas i 1963. · 1963. i Zagreb ·
1991.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Šime Vulas i Zagreb imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Šime Vulas i Zagreb
Usporedba između Šime Vulas i Zagreb
Šime Vulas ima 83 odnose, a Zagreb ima 625. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 2.54% = 18 / (83 + 625).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Šime Vulas i Zagreb. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: