Brže od pregledniku!
50 odnosi: Životinje, Carl Linné, Ekstremitet, Europa, Glodavci, Godina, Grčki jezik, Gušteri, Industrija, IUCN, Kandža, Kilogram, Koža, Kontinent, Kralježnjaci, Krv, Krzno, Kukcojedi, Letna kožica, Metabolizam, Metar, Njuh, Novi Zeland, Oprašivanje, Otok, Pesticidi, Poljoprivreda, Primati, Ptice, Red (taksonomija), Rep, Ribe, Sisavci, Sitnošišmiši, Sjedinjene Američke Države, Svila, Svitkovci, Uška, Ujedinjeni narodi, Ultrazvuk, Urbanizacija, Vampirski šišmiši, Velešišmiši, Viši sisavci, Voće, Zemlja, Zimski san, 1779., 2011., 2012..
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Šišmiši i Životinje · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Šišmiši i Carl Linné · Vidi više »
Ekstremitet
živih bića. Pod ekstremitetima (lat.) se najčešće podrazumijevaju dijelovi ljudskog ili životinjskog tijela koji su ekstremno istureni u odnosu na trup.
Novi!!: Šišmiši i Ekstremitet · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Šišmiši i Europa · Vidi više »
Glodavci
Glodavci (Rodentia) su najveći red sisavaca.
Novi!!: Šišmiši i Glodavci · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Šišmiši i Godina · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Šišmiši i Grčki jezik · Vidi više »
Gušteri
Gušteri (Lacertilia, Sauria) su najčešći gmazovi na svijetu.
Novi!!: Šišmiši i Gušteri · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Šišmiši i Industrija · Vidi više »
IUCN
Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources, skraćeno IUCN) je međunarodna organizacija koja djeluje na području očuvanja prirode i održivog iskorištavanja prirodnih bogatstava.
Novi!!: Šišmiši i IUCN · Vidi više »
Kandža
Kandža ili pandža (lat Unguicula) je savijena rožnata izraslina na prstima ekstremiteta kralježnjaka, kao što su vodozemci, gmazovi, ptice i mnogi sisavci.
Novi!!: Šišmiši i Kandža · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Šišmiši i Kilogram · Vidi više »
Koža
slika kože nosoroga izbliza ljudska koža Koža (lat. cutis, dermis, od grč. δέρμα), meki vanjski pokrov kralježnjaka.
Novi!!: Šišmiši i Koža · Vidi više »
Kontinent
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".
Novi!!: Šišmiši i Kontinent · Vidi više »
Kralježnjaci
Kralježnjaci (lat. Vertebrata), često nazvani i lubanjci (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno potkoljeno svitkovaca (Chordata) i obuhvaća razrede kružnoustih, riba hrskavičnjača i koštunjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca, ukupno oko 54.000 vrsta.
Novi!!: Šišmiši i Kralježnjaci · Vidi više »
Krv
Krv Krv (lat. sanguis) crvena je, neprozirna i gusta tekućina, posebna mirisa i slana okusa.
Novi!!: Šišmiši i Krv · Vidi više »
Krzno
Dabar Krzno je pokrov od dlaka na koži sisavaca.
Novi!!: Šišmiši i Krzno · Vidi više »
Kukcojedi
Kukcojedi (Eulipotyphla, ranije Lipotyphla ili Insectivora) su red iz razreda sisavaca.
Novi!!: Šišmiši i Kukcojedi · Vidi više »
Letna kožica
Brehmove knjige Brehmov život životinja iz 1883. Letna kožica (Patagium) je naziv za kožnu tvorbu koja služi kao noseća površina (s ili bez konstrukcije koja ju podržava) koja se razvila kod kralježnjaka.
Novi!!: Šišmiši i Letna kožica · Vidi više »
Metabolizam
Metabolizam ili izmjena tvari je skup kemijskih procesa koje se odvijaju u živom organizmu kako bi održali život.
Novi!!: Šišmiši i Metabolizam · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Šišmiši i Metar · Vidi više »
Njuh
Njuh, vrsta osjeta koji nastaje kad mirisne čestice podražuju receptore njuha, tzv.
Novi!!: Šišmiši i Njuh · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Šišmiši i Novi Zeland · Vidi više »
Oprašivanje
Oprašivanje je prenošenje cvjetnog ili peludnog praha s prašnika na stigmu tučka.
Novi!!: Šišmiši i Oprašivanje · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Šišmiši i Otok · Vidi više »
Pesticidi
Priprema zrakoplova koji će prskati pesticide na usjevima Pesticidi (iz engl. pest.
Novi!!: Šišmiši i Pesticidi · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Šišmiši i Poljoprivreda · Vidi više »
Primati
Primati (Primates) su red iz podrazreda viših sisavaca.
Novi!!: Šišmiši i Primati · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Šišmiši i Ptice · Vidi više »
Red (taksonomija)
Red (Ordo) jedna je stepenica u biološkoj sistematici.
Novi!!: Šišmiši i Red (taksonomija) · Vidi više »
Rep
Pasji rep Rep (lat. cauda, grčki ourá) je stražnji završetak kralježnice u koji se ne pruža trbušna šupljina i u kojem nema unutrašnjih organa.
Novi!!: Šišmiši i Rep · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Šišmiši i Ribe · Vidi više »
Sisavci
Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.
Novi!!: Šišmiši i Sisavci · Vidi više »
Sitnošišmiši
Mali šišmiši (Vespertilioniformes; sinonim: Microchiroptera) su podred reda šišmiša koji je naziv dobio po malom rastu ovih šišmiša.
Novi!!: Šišmiši i Sitnošišmiši · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Šišmiši i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Svila
12. st) Svila je fino tekstilno vlakno koje se dobiva od kukuljice dudovog svilca ili, kako se ponekad naziva, svilene bube.
Novi!!: Šišmiši i Svila · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Šišmiši i Svitkovci · Vidi više »
Uška
Ljudsko uho Uška (auricula) ne priliježe potpuno uz glavu.
Novi!!: Šišmiši i Uška · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Šišmiši i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ultrazvuk
ljudskog fetusa s 14 tjedana pomoću ultrazvuka. trudnoće četverodimenzionalnim ultrazvukom. Za orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova, šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja ultrazvuka. magnetostrikcije. elektromagnetska zavojnica i magnetsko kućište koje zatvara cjelokupno magnetsko polje (izvana). Načelo rada sonara. žlijebljenog spoja. zavarenog spoja. Ultrazvuk su zvučni valovi kojima je frekvencija veća od gornje granice osjetljivosti čovječjeg uha, to jest veća od približno 20 000 Hz.
Novi!!: Šišmiši i Ultrazvuk · Vidi više »
Urbanizacija
Toronta Urbanizacija (lat. urbs: grad), proces porasta gradskog stanovništva i preobražaj seoskih naselja u gradska, odnosno širenje gradskog načina života na druga gradska ili seoska područja.
Novi!!: Šišmiši i Urbanizacija · Vidi više »
Vampirski šišmiši
Vampirski šišmiši ili šišmiši-vampiri (Desmodontinae) su potporodica šišmiša koji piju krv.
Novi!!: Šišmiši i Vampirski šišmiši · Vidi više »
Velešišmiši
Velešišmiši (Pteropodidae) su porodica sisavaca iz reda šišmiša (Chiroptera).
Novi!!: Šišmiši i Velešišmiši · Vidi više »
Viši sisavci
Viši sisavci (Eutheria; još se nazivaju plodvaši ("plodva" - posteljica) ili placentalni sisavci) su podrazred sisavaca.
Novi!!: Šišmiši i Viši sisavci · Vidi više »
Voće
Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.
Novi!!: Šišmiši i Voće · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Šišmiši i Zemlja · Vidi više »
Zimski san
Europski jež Zimski san ili hibernacija (od lat. hibernare: zimovati, prezimiti) biološka je pojava, odnosno stanje slično snu u koje zapadaju određene endotermne ili homoiotermne životinje – neki sisavci i rijetke ptice – za vrijeme hladnog dijela godine snižavanjem svoje tjelesne temperature.
Novi!!: Šišmiši i Zimski san · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: Šišmiši i 1779. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Šišmiši i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Šišmiši i 2012. · Vidi više »
