Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Štokavsko narječje i Crnogorski jezik

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Štokavsko narječje i Crnogorski jezik

Štokavsko narječje vs. Crnogorski jezik

Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko. Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.

Sličnosti između Štokavsko narječje i Crnogorski jezik

Štokavsko narječje i Crnogorski jezik imaju 24 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanski jezik, Bošnjački jezik, Crna Gora, Dativ, Fonem, Genitiv, Hrvati, Hrvatski jezik, Ijekavski govor, Istra, Jat, Južnoslavenski jezici, Kajkavsko narječje, Lastovo, Lokativ, Mađarska, Peroj, Poljski jezik, Ruski jezik, Srpski jezik, Standardni jezik, Vojvodina, Zetska država, 1907..

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.

Štokavsko narječje i Albanski jezik · Albanski jezik i Crnogorski jezik · Vidi više »

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Štokavsko narječje i Bošnjački jezik · Bošnjački jezik i Crnogorski jezik · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Štokavsko narječje i Crna Gora · Crna Gora i Crnogorski jezik · Vidi više »

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Štokavsko narječje i Dativ · Crnogorski jezik i Dativ · Vidi više »

Fonem

Fonem (grč. φώνημα: govor, glas) najmanja je sljedbena jedinica u jezičnome sustavu koja služi za sporazumijevanje tako da razlikuje značenje, iako je sama bez značenja.

Štokavsko narječje i Fonem · Crnogorski jezik i Fonem · Vidi više »

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Štokavsko narječje i Genitiv · Crnogorski jezik i Genitiv · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Štokavsko narječje i Hrvati · Crnogorski jezik i Hrvati · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Štokavsko narječje i Hrvatski jezik · Crnogorski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Ijekavski govor

Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.

Štokavsko narječje i Ijekavski govor · Crnogorski jezik i Ijekavski govor · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Štokavsko narječje i Istra · Crnogorski jezik i Istra · Vidi više »

Jat

Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.

Štokavsko narječje i Jat · Crnogorski jezik i Jat · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Štokavsko narječje i Južnoslavenski jezici · Crnogorski jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.

Štokavsko narječje i Kajkavsko narječje · Crnogorski jezik i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Štokavsko narječje i Lastovo · Crnogorski jezik i Lastovo · Vidi više »

Lokativ

Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.

Štokavsko narječje i Lokativ · Crnogorski jezik i Lokativ · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Štokavsko narječje i Mađarska · Crnogorski jezik i Mađarska · Vidi više »

Peroj

Peroj je naselje u općini Vodnjan, ranije u sastavu općine Pula, Hrvatska.

Štokavsko narječje i Peroj · Crnogorski jezik i Peroj · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Štokavsko narječje i Poljski jezik · Crnogorski jezik i Poljski jezik · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Štokavsko narječje i Ruski jezik · Crnogorski jezik i Ruski jezik · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Štokavsko narječje i Srpski jezik · Crnogorski jezik i Srpski jezik · Vidi više »

Standardni jezik

Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.

Štokavsko narječje i Standardni jezik · Crnogorski jezik i Standardni jezik · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Štokavsko narječje i Vojvodina · Crnogorski jezik i Vojvodina · Vidi više »

Zetska država

'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.

Štokavsko narječje i Zetska država · Crnogorski jezik i Zetska država · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Štokavsko narječje i 1907. · 1907. i Crnogorski jezik · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Štokavsko narječje i Crnogorski jezik

Štokavsko narječje ima 261 odnose, a Crnogorski jezik ima 256. Kao što im je zajedničko 24, Jaccard indeks 4.64% = 24 / (261 + 256).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Štokavsko narječje i Crnogorski jezik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »