Brže od pregledniku!
81 odnosi: Ana Katarina Zrinski, Anžuvinci, Arpadovići, Šibenik, Župan, Ban, Bela III., Bela IV., Bitka kod Bliske, Bosanska Banovina, Bosna (država), Bribir (Skradin), Dalmacija, Dolnji kraji, Frankapani, Graz, Gusići (plemstvo), Hrvati, Hrvatska, Hrvatska Kostajnica, Hrvatska povijest, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Humska zemlja, Ivan Antun Zrinski, Jakov II. Nikolić Bribirski, Jelena Šubić, Juraj I. Zrinski, Juraj II. Šubić Bribirski, Karlo I. Robert, Knez, Knezovi Zrinski, Koloman, Kralj, Krka, Kurjakovići, Ludovik I. Anžuvinac, Markovići (Šubići), Melići Bribirski, Mladen I. Šubić Bribirski, Mladen II. Šubić Bribirski, Mladen III. Šubić Bribirski, Mletačka Republika, Nelipić, Nikola Šubić Zrinski, Nikola VII. Zrinski, Nin, Osmansko Carstvo, Ostrovica (Lišane Ostrovičke), Pacta conventa, Pavao I. Šubić Bribirski, ..., Pavao II. Šubić Bribirski, Peranski, Petar IV. Zrinski, Petar Krešimir IV., Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske, Skradin, Split, Srednji vijek, Srednjovjekovna bosanska država, Stari grad Čakovec, Stjepan I. Šubić Bribirski, Stjepko II. Šubić Bribirski, Supetarski kartular, Trogir, Tvrđava Klis, Tvrtko I. Kotromanić, Ugrinići, Vrhbosna, Zadar, Zagora, Zrin (utvrda), Zrinska gora, Zrinsko-frankopanska urota, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 1273., 1312., 1348., 1456., 1703., 1786.. Proširite indeks (31 više) »
Ana Katarina Zrinski
Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.
Novi!!: Šubići i Ana Katarina Zrinski · Vidi više »
Anžuvinci
Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.
Novi!!: Šubići i Anžuvinci · Vidi više »
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Novi!!: Šubići i Arpadovići · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Šubići i Šibenik · Vidi više »
Župan
Župan, u suvremenom smislu, politička je funkcija u Republici Hrvatskoj, a predstavlja nositelja izvršne vlasti u županiji.
Novi!!: Šubići i Župan · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Šubići i Ban · Vidi više »
Bela III.
Bela III. (o. 1148. – Gran, 23. travnja 1196.), hrvatsko-ugarski kralj (1172. – 1196.) iz dinastije Arpadović.
Novi!!: Šubići i Bela III. · Vidi više »
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Šubići i Bela IV. · Vidi više »
Bitka kod Bliske
Bitka kod Bliske (danas Blizna u zaleđu Trogira, Zagora, Hrvatska) je bitka u kojoj je godine 1322. vojska koalicije hrvatskih knezova i dalmatinskih gradova pod zapovjedništvom slavonskog bana Ivana Babonića porazila snage hrvatsko-dalmatinskog bana Mladena II. Šubića Bribirskog i njegovih saveznika.
Novi!!: Šubići i Bitka kod Bliske · Vidi više »
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Novi!!: Šubići i Bosanska Banovina · Vidi više »
Bosna (država)
*Bosanska Banovina, od 12.
Novi!!: Šubići i Bosna (država) · Vidi više »
Bribir (Skradin)
Bribir (lat. Varvaria) je naselje u Hrvatskoj, u sastavu upravnog područja grada Skradina.
Novi!!: Šubići i Bribir (Skradin) · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Šubići i Dalmacija · Vidi više »
Dolnji kraji
Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.
Novi!!: Šubići i Dolnji kraji · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Šubići i Frankapani · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Šubići i Graz · Vidi više »
Gusići (plemstvo)
Gusići, prema nekim izvorima Gušići (lat. de generatione Gussichorum, de genere Gusich, de genere Gussich, de genere Gussichorum, de genere Gussithorum, Gusich, Gussich, Gwzych, natione Gussikiorum) su jedno od dvanaest starohrvatskih plemena, čiji su starješine imali značajnu ulogu u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi, spadajući među one povlaštene koji su imali pravo birati kralja.
Novi!!: Šubići i Gusići (plemstvo) · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Šubići i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Šubići i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Šubići i Hrvatska Kostajnica · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Šubići i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Šubići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Šubići i Humska zemlja · Vidi više »
Ivan Antun Zrinski
Ivan Antun Zrinski (na mađarskom: Zrínyi János Antal), (Ozalj (?), 1651. – Graz, 11. studenoga 1703.), bio je hrvatski grof iz velikaške obitelji Zrinski, te časnik u habsburškoj vojsci.
Novi!!: Šubići i Ivan Antun Zrinski · Vidi više »
Jakov II. Nikolić Bribirski
Jakov II.
Novi!!: Šubići i Jakov II. Nikolić Bribirski · Vidi više »
Jelena Šubić
Jelena Šubić (1306. – 10. travnja 1378.) je bila srednjovjekovna bribirska i bosanska kneginja porijeklom iz hrvatske plemićke obitelji Šubića.
Novi!!: Šubići i Jelena Šubić · Vidi više »
Juraj I. Zrinski
Juraj I. Zrinski, poznat i kao Juraj III.
Novi!!: Šubići i Juraj I. Zrinski · Vidi više »
Juraj II. Šubić Bribirski
Pečat knezova Bribirskih Juraj II.
Novi!!: Šubići i Juraj II. Šubić Bribirski · Vidi više »
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Novi!!: Šubići i Karlo I. Robert · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Šubići i Knez · Vidi više »
Knezovi Zrinski
Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.
Novi!!: Šubići i Knezovi Zrinski · Vidi više »
Koloman
Bez opisa.
Novi!!: Šubići i Koloman · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Šubići i Kralj · Vidi više »
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Novi!!: Šubići i Krka · Vidi više »
Kurjakovići
Kurjakovići Krbavski (de Coriach, de Curiaco, Curiacovich), hrvatska velikaška obitelj iz roda Gusića, koja je od početka 14. stoljeća držala Krbavsku župu i nosila titulu knezova Krbavskih (comes Corbavie).
Novi!!: Šubići i Kurjakovići · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Šubići i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Markovići (Šubići)
Markovići (lat. Marcouich, Marchouichi de genere Subichiorum), hrvatska velikaška obitelj, odvjetak knezova Bribirskih.
Novi!!: Šubići i Markovići (Šubići) · Vidi više »
Melići Bribirski
Melići Bribirski (mađ. Brebiri Melith, Bribéri Melith, Melith de Bribér), mađarska velikaška obitelj hrvatskog podrijetla.
Novi!!: Šubići i Melići Bribirski · Vidi više »
Mladen I. Šubić Bribirski
Mladen I. Šubić Bribirski (o. 1255. – 1304.), trogirski načelnik od 1276.
Novi!!: Šubići i Mladen I. Šubić Bribirski · Vidi više »
Mladen II. Šubić Bribirski
Mladen/Mladin II.
Novi!!: Šubići i Mladen II. Šubić Bribirski · Vidi više »
Mladen III. Šubić Bribirski
Mladen III. je vladao iz tvrdog Klisa Mladen III.
Novi!!: Šubići i Mladen III. Šubić Bribirski · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Šubići i Mletačka Republika · Vidi više »
Nelipić
Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.
Novi!!: Šubići i Nelipić · Vidi više »
Nikola Šubić Zrinski
Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.
Novi!!: Šubići i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »
Nikola VII. Zrinski
Nikola VII.
Novi!!: Šubići i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Novi!!: Šubići i Nin · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Šubići i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Ostrovica (Lišane Ostrovičke)
Ostrovica je naselje u općini Lišane Ostrovičke, u Zadarskoj županiji, Republika Hrvatska.
Novi!!: Šubići i Ostrovica (Lišane Ostrovičke) · Vidi više »
Pacta conventa
rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.
Novi!!: Šubići i Pacta conventa · Vidi više »
Pavao I. Šubić Bribirski
Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.
Novi!!: Šubići i Pavao I. Šubić Bribirski · Vidi više »
Pavao II. Šubić Bribirski
Pavao II.
Novi!!: Šubići i Pavao II. Šubić Bribirski · Vidi više »
Peranski
Peranski (de Perna, Perney) su hrvatska velikaška obitelj iz plemenitog roda Šubića Bribirskih, koja se početkom 15. stoljeća preselila na vlastelinstvo Perna u sjevernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Šubići i Peranski · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Šubići i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Novi!!: Šubići i Petar Krešimir IV. · Vidi više »
Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske
Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske (lat. Nobiles duodecim generationum regni Croatiae) je srednjovjekovna plemićka institucija čije se postojanje može pratiti od 14. stoljeća.
Novi!!: Šubići i Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske · Vidi više »
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Šubići i Skradin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Šubići i Split · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Šubići i Srednji vijek · Vidi više »
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Novi!!: Šubići i Srednjovjekovna bosanska država · Vidi više »
Stari grad Čakovec
Stari grad Čakovec ili Stari grad Zrinskih, utvrđeni plemićki dvorac u središtu grada Čakovca, sjedišta Međimurske županije, sjeverna Hrvatska. U doba najveće moći velikaške obitelji knezova Zrinskih (16. i 17. stoljeće) bio je njihovo glavno sijelo i rezidencija hrvatskog bana u kojoj su povremeno održavane banske konferencije. Najveći je i najvažniji graditeljski objekt te vrste u županiji, djelomično dobro očuvan i u novije vrijeme povremeno obnavljan, te kulturno-povijesno valoriziran i kategoriziran. Prema ranijoj nomenklaturi nosio je epitet spomenika nulte kategorije, a po sada važećoj kategorizaciji od dana 19.11.2007. godine razvrstan je u kulturno dobro od nacionalnog značaja s oznakom N-23 i klasificiran u profanu graditeljsku baštinu. U njemu je danas smješten raznovrstan i vrijedan stalni izložbeni postav Muzeja Međimurja. Cijeli se fortifikacijsko-smještajni kompleks Starog grada nalazi okružen prostranom parkovnom arhitekturom Perivoja Zrinskih.
Novi!!: Šubići i Stari grad Čakovec · Vidi više »
Stjepan I. Šubić Bribirski
Stjepan I. Šubić Bribirski († 1238.), hrvatski velikaš iz kneževskog roda Šubića Bribirskih.
Novi!!: Šubići i Stjepan I. Šubić Bribirski · Vidi više »
Stjepko II. Šubić Bribirski
Stjepko II.
Novi!!: Šubići i Stjepko II. Šubić Bribirski · Vidi više »
Supetarski kartular
Prva stranica Supetarskog kartulara Supetarski kartular ili Sumpetarski kartular ili Kartular Sv.
Novi!!: Šubići i Supetarski kartular · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Šubići i Trogir · Vidi više »
Tvrđava Klis
Tvrđava Klis jedan je od najcjelovitijih primjera fortifikacijske arhitekture u Hrvatskoj. Nalazi se na strateški važnoj poziciji u istoimenom mjestu Klis u Splitsko-damatinskoj županiji, smještena je na prijevoju između Kozjaka sa zapadne strane i Mosora s istočne strane.
Novi!!: Šubići i Tvrđava Klis · Vidi više »
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Novi!!: Šubići i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »
Ugrinići
Ugrinići ili Ugrinovići (lat. Vgrinich de Rog de genere Subich, Wgrinovich, Vgrinich de genere Subichiorum de Rog, Wgrinowich de Rogh, Ugrinowitsch i Wgrinowyth),http://hrcak.srce.hr/index.php?show.
Novi!!: Šubići i Ugrinići · Vidi više »
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Novi!!: Šubići i Vrhbosna · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Šubići i Zadar · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Šubići i Zagora · Vidi više »
Zrin (utvrda)
Utvrda Zrin je srednjovjekovna utvrda smještena na padinama Zrinske gore iznad današnjeg istoimenog sela Zrin, petnaestak kilometara sjevernije od Dvora, današnjega općinskog sjedišta.
Novi!!: Šubići i Zrin (utvrda) · Vidi više »
Zrinska gora
Zrinska Gora je gorsko područje u Republici Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, a prostire se na preko 30.000 hektara na teritoriju između gradova Gline, Petrinje i Hrvatske Kostajnice, te općina Dvor i Donji Kukuruzari.
Novi!!: Šubići i Zrinska gora · Vidi više »
Zrinsko-frankopanska urota
Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine Zrinsko-frankopanska urota, bio je pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca u razdoblju od 1664. do 1671. godine.
Novi!!: Šubići i Zrinsko-frankopanska urota · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Šubići i 11. stoljeće · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Šubići i 12. stoljeće · Vidi više »
1273.
Bez opisa.
Novi!!: Šubići i 1273. · Vidi više »
1312.
Bez opisa.
Novi!!: Šubići i 1312. · Vidi više »
1348.
Bez opisa.
Novi!!: Šubići i 1348. · Vidi više »
1456.
Bez opisa.
Novi!!: Šubići i 1456. · Vidi više »
1703.
Bez opisa.
Novi!!: Šubići i 1703. · Vidi više »
1786.
Bez opisa.
Novi!!: Šubići i 1786. · Vidi više »
