Brže od pregledniku!Sličnosti između Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Tomislavgrad
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Tomislavgrad imaju 28 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Administrativna podjela Bosne i Hercegovine, Šujica (rijeka), Županija, Banovina Hrvatska, Bogdašić (Tomislavgrad, BiH), Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Delmati, Duvanjsko polje, Federacija Bosne i Hercegovine, Galečić, Hercegbosanska županija, Hrvatska, Hrvatsko vijeće obrane, Iliri, Jugoslavenska narodna armija, Kraljevina Jugoslavija, Kupreško polje, Kupres, Livno, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Nezavisna Država Hrvatska, Osmansko Carstvo, Primorska banovina, 1971., 1981., 1991., 2013..
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te distrikta Brčko.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Tomislavgrad ·
Šujica (rijeka)
Šujica (rabi se i naziv Šuica) je rijeka ponornica koja teče kroz Šujičko i Duvanjsko polje, od sjevera prema jugu.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Šujica (rijeka) · Šujica (rijeka) i Tomislavgrad ·
Županija
Županija (lat. comitatus; mađ. megye) je oblik teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države u razvijenom smislu pojavile su se u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Županija · Tomislavgrad i Županija ·
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Banovina Hrvatska · Banovina Hrvatska i Tomislavgrad ·
Bogdašić (Tomislavgrad, BiH)
Grb naselja Bogdašić Bogdašić je naseljeno mjesto u općini Tomislavgrad u Federaciji Bosne i Hercegovine u Bosni i Hercegovini.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Bogdašić (Tomislavgrad, BiH) · Bogdašić (Tomislavgrad, BiH) i Tomislavgrad ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Tomislavgrad ·
Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku · Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku i Tomislavgrad ·
Delmati
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Delmati · Delmati i Tomislavgrad ·
Duvanjsko polje
Duvanjsko polje Duvanjsko polje je krško polje u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Duvanjsko polje · Duvanjsko polje i Tomislavgrad ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Federacija Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Tomislavgrad ·
Galečić
Galečić je naseljeno mjesto u općini Tomislavgrad, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Galečić · Galečić i Tomislavgrad ·
Hercegbosanska županija
Hercegbosanska županija deseta je i prostorno najveća od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Hercegbosanska županija · Hercegbosanska županija i Tomislavgrad ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Hrvatska · Hrvatska i Tomislavgrad ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatsko vijeće obrane i Tomislavgrad ·
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Iliri · Iliri i Tomislavgrad ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Jugoslavenska narodna armija · Jugoslavenska narodna armija i Tomislavgrad ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Tomislavgrad ·
Kupreško polje
Kupreško polje Kupreško polje je velika krška visoravan na zapadu BiH, smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Kupreško polje · Kupreško polje i Tomislavgrad ·
Kupres
Kupres (starije hrvatsko ime Kupris) je općina koja se nalazi Hercegbosanskoj županiji u BiH.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Kupres · Kupres i Tomislavgrad ·
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Livno · Livno i Tomislavgrad ·
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Tomislavgrad ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Nezavisna Država Hrvatska · Nezavisna Država Hrvatska i Tomislavgrad ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Tomislavgrad ·
Primorska banovina
Primorska banovina Primorska banovina je bila upravna jedinica u Kraljevini Jugoslaviji.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Primorska banovina · Primorska banovina i Tomislavgrad ·
1971.
Bez opisa.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i 1971. · 1971. i Tomislavgrad ·
1981.
Bez opisa.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i 1981. · 1981. i Tomislavgrad ·
1991.
Bez opisa.
Šujica (Tomislavgrad, BiH) i 1991. · 1991. i Tomislavgrad ·
2013.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Tomislavgrad imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Tomislavgrad
Usporedba između Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Tomislavgrad
Šujica (Tomislavgrad, BiH) ima 63 odnose, a Tomislavgrad ima 196. Kao što im je zajedničko 28, Jaccard indeks 10.81% = 28 / (63 + 196).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Šujica (Tomislavgrad, BiH) i Tomislavgrad. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
