Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Švicarska

Indeks Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.

Otvori u Google Mapama

Sadržaj

  1. 126 odnosi: Aarau, Aargau, Alemani, Alpe, Altdorf (Uri), Appenzell, Appenzell Ausserrhoden, Appenzell Innerrhoden, Austrija, Švapski rat, Švicarska visoravan, Švicarski psalam, Žena, Ženeva, Ženevsko jezero, Basel, Basel-Landschaft, Basel-Stadt, Bellinzona, Bern, Bern (kanton), Bodensko jezero, Burgundi, Chur, Crno more, De facto, Delémont, Domaća svinja, Domaće govedo, Drugi svjetski rat, Europa, Europsko udruženje za slobodnu trgovinu, Federacija, Fen, Francuska, Francuski jezik, Frauenfeld, Fribourg, Fribourg (kanton), Gaj Julije Cezar, Glarus, Glarus (kanton), Graubünden, Herisau, Industrija, Istok, Italija, Jadransko more, Jug, Jugoistok, ... Proširite indeks (76 više) »

Aarau

Aarau je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Aargau (Argovia).

Pogledaj Švicarska i Aarau

Aargau

Kanton Aargau je kanton na sjeverozapadu Švicarske, glavni grad ovog kantona je grad Aarau.

Pogledaj Švicarska i Aargau

Alemani

Područje naseljeno Alemanima i mjesta rimsko - alemanskih sukoba, od 3. do 6. stoljeća Alemani su bila germanska plemena udružena u savez plemena.

Pogledaj Švicarska i Alemani

Alpe

Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.

Pogledaj Švicarska i Alpe

Altdorf (Uri)

Altdorf (Njemački) je gradić u Švicarskoj i glavni grad kantona Urija.

Pogledaj Švicarska i Altdorf (Uri)

Appenzell

Appenzell je glavni grad švicarskog kantona Appenzell Innerrhoden.

Pogledaj Švicarska i Appenzell

Appenzell Ausserrhoden

Kanton Appenzell Ausserrhoden ili Kanton Vanjski Apenzel (kratica AR, njem. Kanton Appenzell Ausserrhoden) je kanton u sjeveroistočnom dijelu Švicarske.

Pogledaj Švicarska i Appenzell Ausserrhoden

Appenzell Innerrhoden

Kanton Appenzell Innerrhoden (francuski: Appenzell Rhodes-Intérieures, talijanski: Appenzello Interno, retoromanski: Appenzell Dadens) je kanton na sjeveroistoku Švicarske.

Pogledaj Švicarska i Appenzell Innerrhoden

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.

Pogledaj Švicarska i Austrija

Švapski rat

Bitka kod Harda, prva veća bitka iz rata, na ilustraciji Luzerner Schillinga iz 1513. Švapski rat (njemački: Schwabenkrieg), poznat i kao Švicarski rat (njemački: Schweizerkrieg) u Njemačkoj te kao Engadinski rat (njemački:Engadiner Krieg) u Austriji bio je zadnji oružani sukob između Stare švicarske konfederacije i dinastije Habsburg.

Pogledaj Švicarska i Švapski rat

Švicarska visoravan

Švicarska visoravan u okolici Berna Švicarska visoravan (njemački: Mittelland; francuski: Plateau suisse) predstavlja jednu od tri zemljopisne cjeline Švicarske Konfederacije zajedno s Jurskim gorjem i Alpama.

Pogledaj Švicarska i Švicarska visoravan

Švicarski psalam

"Švicarski psalam" je švicarska nacionalna himna.

Pogledaj Švicarska i Švicarski psalam

Žena

Žena Žena je odraslo ljudsko biće ženskoga spola.

Pogledaj Švicarska i Žena

Ženeva

Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.

Pogledaj Švicarska i Ženeva

Ženevsko jezero

Ženevsko jezero (ili Lac de Genève; njem. Genfersee) je ledenjačko jezero u Švicarskoj (60%) i Francuskoj (40%).

Pogledaj Švicarska i Ženevsko jezero

Basel

Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.

Pogledaj Švicarska i Basel

Basel-Landschaft

Kanton Basel-Landschaft koji njegovi stanovnici kolokvijalno na njemačkom zovu Baselland ili Baselbiet je jedan od 26 švicarskih kantona na sjeverozapadu zemlje.

Pogledaj Švicarska i Basel-Landschaft

Basel-Stadt

Kanton Basel-Stadt (hrvatski: Kanton Basel-Grad) jedan je od 26 kantona Švicarske konfederacije.

Pogledaj Švicarska i Basel-Stadt

Bellinzona

Bellinzona (od latinskog Bilitio) je glavni grad talijanskog kantona Ticino, na jugu Švicarske, koji graniči s Italijom.

Pogledaj Švicarska i Bellinzona

Bern

Bern (alemanski: Bärn, francuski: Berne, talijanski: Berna, retoromanski: Berna, bernski njemački: Bärn), smješten na obalama rijeke Aare, je od 1848. godine savezni švicarski glavni grad.

Pogledaj Švicarska i Bern

Bern (kanton)

Kanton Bern (njemački: Kanton Bern; francuski: Canton de Berne), dvojezični je kanton Švicarske konfederacije.

Pogledaj Švicarska i Bern (kanton)

Bodensko jezero

Rijeka Rajna i Bodensko jezero Putnički brod Grof Zeppelin Bodensko jezero (njem. Bodensee, fr. Lac de Constance), sedamdesetak km dugo i do 15 km široko jezero ledenjačkog podrijetla u južnom predalpskom području.

Pogledaj Švicarska i Bodensko jezero

Burgundi

Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine Burgundi (lat. Burgundiones) su bili istočnogermansko pleme kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije Skandinavija te su prešli na otok Bornholm, koji se na staronordijskom jeziku zvao Burgundarholmr (otok Burgunda), a od tamo su naselili Europu.

Pogledaj Švicarska i Burgundi

Chur

Chur (njemački: Chur, francuski: Coire, talijanski: Coira, retoromanski: Cuira ili latinski: Curia Raetorum) je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Graubündena.

Pogledaj Švicarska i Chur

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Pogledaj Švicarska i Crno more

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Pogledaj Švicarska i De facto

Delémont

Delémont (njemački: Delsberg) je glavni grad švicarskog kantona Jura.

Pogledaj Švicarska i Delémont

Domaća svinja

Domaća svinja (Sus scrofa scrofa; sinonim: Sus scrofa domesticus) je nezaštićena domaća životinja na području Euroazije, grupirana u rod Sus, unutar porodice Suidae.

Pogledaj Švicarska i Domaća svinja

Domaće govedo

Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).

Pogledaj Švicarska i Domaće govedo

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Pogledaj Švicarska i Drugi svjetski rat

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Pogledaj Švicarska i Europa

Europsko udruženje za slobodnu trgovinu

Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (engl. European Free Trade Association) osnovano je 1960. godine i reakcija je na osnivanje EEZ-a, kako bi se spriječila opasnost od ekonomske diskriminacije.

Pogledaj Švicarska i Europsko udruženje za slobodnu trgovinu

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Pogledaj Švicarska i Federacija

Fen

Prikaz kako nastaje fen. Nastajanje oblaka uzrokovanih jakim fenom. Fen (njem. Föhn, od lat. favonius: topli zapadni vjetar) je topli, suhi i većinom mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) vjetar koji se spušta najčešće niz sjeverne obronke Alpa.

Pogledaj Švicarska i Fen

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.

Pogledaj Švicarska i Francuska

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Pogledaj Švicarska i Francuski jezik

Frauenfeld

Frauenfeld je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Thurgau.

Pogledaj Švicarska i Frauenfeld

Fribourg

Fribourg (njem. Freiburg) je švicarski grad i općina.

Pogledaj Švicarska i Fribourg

Fribourg (kanton)

Kanton Fribourg (francuski: Canton de Fribourg; njemački: Kanton Freiburg), službenog naziva Država Fribourg (francuski: État de Fribourg; njemački: Staat Freiburg), dvojezični je kanton na zapadu Švicarske.

Pogledaj Švicarska i Fribourg (kanton)

Gaj Julije Cezar

Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.

Pogledaj Švicarska i Gaj Julije Cezar

Glarus

Glarus (Njemački: Glarus, Francuski: Glaris, ili Latinski: Claruna) je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Glarusa.

Pogledaj Švicarska i Glarus

Glarus (kanton)

Kanton Glarus je kanton na istoku Švicarske, glavni grad glaruškog kantona je Glarus.

Pogledaj Švicarska i Glarus (kanton)

Graubünden

Kanton Graubünden (kratica GR, njem. Kanton, retoromanski:Chantun, ital. Cantone dei Grigioni) je kanton u istočnom dijelu Švicarske.

Pogledaj Švicarska i Graubünden

Herisau

Herisau je glavni grad švicarskog kantona Appenzell Ausserrhoden.

Pogledaj Švicarska i Herisau

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Pogledaj Švicarska i Industrija

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Pogledaj Švicarska i Istok

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.

Pogledaj Švicarska i Italija

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Pogledaj Švicarska i Jadransko more

Jug

Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.

Pogledaj Švicarska i Jug

Jugoistok

Jugoistok je jedna od sporednih strana svijeta.

Pogledaj Švicarska i Jugoistok

Jura (kanton)

Kanton Jura, je kanton na sjeverozapadu Švicarske, glavni grad ovog kantona je grad Delémont (njemački: Delsberg).

Pogledaj Švicarska i Jura (kanton)

Jursko gorje

Zemljovid Jurskog gorja Jursko gorje ili Jura planinski je lanac smješten u srednjoj i zapadnoj Europi koji se uglavnom prostire na granici između Francuske i Švicarske Konfederacije, dužinom od 340km u obliku polumjeseca sjeverozapadno od Alpi.

Pogledaj Švicarska i Jursko gorje

Kanton Ženeva

Kanton Ženeva (kratica GE, fr. République et Canton de Genève) je kanton na krajnjem jugozapadu Švicarske.

Pogledaj Švicarska i Kanton Ženeva

Karin Keller-Sutter

Karin Keller-Sutter (Niederuzwil, 22. prosinca 1963.) je švicarska političarka, potpredsjednica Saveznog vijeća Švicarske za 2024.

Pogledaj Švicarska i Karin Keller-Sutter

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Pogledaj Švicarska i Kelti

Konfederacija

Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.

Pogledaj Švicarska i Konfederacija

Koordinirano svjetsko vrijeme

PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.

Pogledaj Švicarska i Koordinirano svjetsko vrijeme

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Švicarska i Latinski jezik

Lausanne

Lausanne (frankoprovansalski: Losena) je grad u Švicarskoj u kantonu Vaud, na obalama Ženevskog jezera (francuski: Lac Léman).

Pogledaj Švicarska i Lausanne

Liestal

Liestal je švicarski grad i općina.

Pogledaj Švicarska i Liestal

Liga naroda

Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.

Pogledaj Švicarska i Liga naroda

Lihtenštajn

Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.

Pogledaj Švicarska i Lihtenštajn

Luzern

Luzern (njem.: Luzern, fran.: Lucerne, tal.: Lucerna, hrv.: Lucern) je ime glavnoga grada istoimenog kantona Luzern u Švicarskoj.

Pogledaj Švicarska i Luzern

Luzern (kanton)

Kanton Luzern je kanton u središnjoj Švicarskoj.

Pogledaj Švicarska i Luzern (kanton)

Maggiore (jezero)

Jezero Maggiore (tal. Lago Maggiore) je pogranično predalpsko jezero u Italiji (između regija Pijemonta i Lombardije) i Švicarskoj (Kanton Ticino).

Pogledaj Švicarska i Maggiore (jezero)

Nacionalno vijeće Švicarske

Nacionalno vijeće (njem. Nationalrat, fra. Conseil national, tal. Consiglio nazionale, roh. Cussegl naziunal) je donji dom švicarske Savezne skupštine.

Pogledaj Švicarska i Nacionalno vijeće Švicarske

Neuchâtel

Neuchâtel je glavni grad švicarskog kantona Neuchâtel, te distrikta Neuchâtel.

Pogledaj Švicarska i Neuchâtel

Neuchâtel (kanton)

Kanton Neuchâtel ili službeno Republika i Kanton Neuchâtel (francuski: République et Canton de Neuchâtel, njemački: Republik und Kanton Neuenburg, talijanski: Repubblica e Cantone Neuchâtel, retoromanski: Republica e Chantun Neuchâtel) je kanton u zapadnoj Švicarskoj.

Pogledaj Švicarska i Neuchâtel (kanton)

Neuchâtelsko jezero

Neuchâtelsko jezero prirodno je jezero na sjeverozapadu Švicarske.

Pogledaj Švicarska i Neuchâtelsko jezero

Nidwalden

Kanton Nidwalden (francuski: Nidwald, talijanski: Nidvaldo, retoromanski: Sutsilvania) je kanton u središnjoj Švicarskoj.

Pogledaj Švicarska i Nidwalden

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.

Pogledaj Švicarska i Njemačka

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Pogledaj Švicarska i Njemački jezik

Obwalden

Kanton Obwalden (francuski: Obwald, talijanski: Obvaldo, retoromanski: Sursilvania) je kanton u središnjoj Švicarskoj.

Pogledaj Švicarska i Obwalden

Pješčenjak

Arizoni, SAD Pješčenjak vrsta stijene sastavljene od zrnaca pijeska koja su veličinom pretežno između 0,06 i 2 mm veća od čestica silta, a manja od kršja koja čine breče i konglomerate.

Pogledaj Švicarska i Pješčenjak

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Pogledaj Švicarska i Poljoprivreda

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Pogledaj Švicarska i Prvi svjetski rat

Rajna

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Pogledaj Švicarska i Rajna

Referendum

Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".

Pogledaj Švicarska i Referendum

Retoromanski jezici

Retoromanski jezici (retijski jezici), jezici kojima se danas služe potomci romaniziranih Retijaca, poznatih sada kao Retoromani.

Pogledaj Švicarska i Retoromanski jezici

Rhône

Rhône je 813 km duga rijeka koja protječe kroz Švicarsku i jugoistočnu Francusku i ulijeva se u Sredozemno more deltom Camargue zapadno od Marseillea.

Pogledaj Švicarska i Rhône

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Pogledaj Švicarska i Rimsko Carstvo

Rotterdam

Rotterdam je grad u Nizozemskoj.

Pogledaj Švicarska i Rotterdam

Sarnen

Sarnen je glavni grad švicarskog kantona Obwalden.

Pogledaj Švicarska i Sarnen

Savezna skupština Švicarske

Savezna skupština Švicarske (njemački: Bundesversammlung, francuski: Assemblée fédérale, talijanski: Assemblea federale, retroromanski: Assamblea federala) dvodomni je parlament Švicarske Konfederacije, zastupničko tijelo švicarskih kantona i građana.

Pogledaj Švicarska i Savezna skupština Švicarske

Savezno vijeće Švicarske

Savezno vijeće Švicarske (njemački: Bundesrat, francuski: Conseil fédéral, talijanski: Consiglio federale, retroromanski: Cussegl federal) je vrhovno izvršno tijelo savezne vlasti u Švicarskoj.

Pogledaj Švicarska i Savezno vijeće Švicarske

Schaffhausen

Schaffhausen (njemački: Schaffhausen, francuski: Schaffhouse, talijanski: Sciaffusa, hrvatski: Šafhauzen, grčki: Probatopolis, latinski: Scaphusun) je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Schaffhausen.

Pogledaj Švicarska i Schaffhausen

Schaffhausen (kanton)

Kanton Schaffhausen je kanton na sjeveru Švicarske, glavni grad ovog kantona je grad Schaffhausen.

Pogledaj Švicarska i Schaffhausen (kanton)

Schengenski sporazum

Europska unija Ulazak u Poljsku Schengenski sporazum je 14. lipnja 1985. potpisalo pet europskih država: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska.

Pogledaj Švicarska i Schengenski sporazum

Schwyz

Schwyz je glavni grad švicarskog kantona Schwyz.

Pogledaj Švicarska i Schwyz

Schwyz (kanton)

Kanton Schwyz (francuski: Schwytz ili Schwyz, talijanski: Svitto, retoromanski: Sviz) je kanton u središnjoj Švicarskoj.

Pogledaj Švicarska i Schwyz (kanton)

Sion

Sion (njemački: Sitten) je glavni grad švicarskog kantona Valais.

Pogledaj Švicarska i Sion

Sjever

Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".

Pogledaj Švicarska i Sjever

Sjeverno more

Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.

Pogledaj Švicarska i Sjeverno more

Solothurn

Solothurn (fra. Soleure, tal. Soletta, roh. Soloturn) je švicarski grad i sjedište istoimenog kantona.

Pogledaj Švicarska i Solothurn

Solothurn (kanton)

Solothurn je kanton na sjeverozapadu Švicarske, glavni grad kantona je grad Solothurn.

Pogledaj Švicarska i Solothurn (kanton)

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Pogledaj Švicarska i Sovjetski Savez

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Pogledaj Švicarska i Srednja Europa

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Pogledaj Švicarska i Sredozemno more

St. Gallen

St.

Pogledaj Švicarska i St. Gallen

St. Gallen (kanton)

Kanton Solothurn je jedan od 26 švicarskih kantona na istoku zemlje.

Pogledaj Švicarska i St. Gallen (kanton)

Stans

Stans je općina i glavni grad švicarskog kantona Nidwalden.

Pogledaj Švicarska i Stans

Starije kameno doba

Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.

Pogledaj Švicarska i Starije kameno doba

Stočarstvo

Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.

Pogledaj Švicarska i Stočarstvo

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Pogledaj Švicarska i Talijanski jezik

Thurgau

Kanton Thurgau (njemački: Thurgau, francuski: Thurgovie, talijanski: Turgovia ili latinski: Thurgovia) je kanton na sjeveroistoku Švicarske, glavni grad ovog kantona je grad Frauenfeld.

Pogledaj Švicarska i Thurgau

Ticino

Kanton Ticino (lokalni dijalekt: Tesìn; njemački, francuski i retoromanski: Tessin) ili službeno Republika i Kanton Ticino (Repubblica e Cantone Ticino) je najjužniji kanton u Švicarskoj.

Pogledaj Švicarska i Ticino

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Pogledaj Švicarska i Turizam

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje.

Pogledaj Švicarska i Ujedinjeni narodi

Uri (kanton)

Kanton Uri je kanton u središnjoj Švicarskoj, glavni grad ovog kantona je gradić Altdorf.

Pogledaj Švicarska i Uri (kanton)

Valais

Valais / Wallis je kanton smješten na jugu Švicarske s 298.580 stanovnika (2007).

Pogledaj Švicarska i Valais

Valutičnjak

Polimiktni konglomerat, presjek Valutičnjak ili konglomerat je vrsta je klastičnih sedimentnih stijena.

Pogledaj Švicarska i Valutičnjak

Vaud

Kanton Vaud (kratica VD, fr. Le Canton du Vaud, njem. Kanton Waadt) je kanton na jugozapadu Švicarske.

Pogledaj Švicarska i Vaud

Vijeće država Švicarske

Vijeće država (njem. Ständerat, fra. Conseil des États, tal. Consiglio degli Stati, roh. Cussegl dals Stadis) je gornji dom švicarske Savezne skupštine koji predstavlja pojedinačne švicarske savezne države tj.

Pogledaj Švicarska i Vijeće država Švicarske

Viola Amherd

Viola Patricia Amherd (Brig-Glis, 7. lipnja 1962.) švicarska je političarka, vijećnica Saveznog vijeća Švicarske od 2019.

Pogledaj Švicarska i Viola Amherd

Vršna domena

Svako računalo na Internetu ima svoju brojčanu adresu, koja se ovisno od standarda (IPv4 ili IPv6) sastoji od 4 ili 6 brojeva odvojenih točkama, no takav način označavanja nije primjeren ljudima, pa računala imaju i slovne adrese, u obliku: ime_servera.domena.nastavak Internetski nastavak može biti vršna domena neke zemlje, ili specifični nastavak koji nije vezan uz geografsku lokaciju.

Pogledaj Švicarska i Vršna domena

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Pogledaj Švicarska i Zapad

Zürich

Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.

Pogledaj Švicarska i Zürich

Zürich (kanton)

Kanton Zürich je kanton na sjeveroistoku Švicarske, glavni grad ciriškog kantona je Zürich.

Pogledaj Švicarska i Zürich (kanton)

Zug (grad)

Zug je glavni grad švicarskog kantona Zug.

Pogledaj Švicarska i Zug (grad)

Zug (kanton)

Kanton Zug (Njemački: Zug, Francuski: Zoug, Talijanski: Zugo, ili Latinski: Tugium) je kanton u središnjoj Švicarskoj, glavni grad ovog kantona je grad Zug.

Pogledaj Švicarska i Zug (kanton)

.ch

.ch je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Švicarsku.

Pogledaj Švicarska i .ch

1. kolovoza

1.

Pogledaj Švicarska i 1. kolovoza

10. rujna

10.

Pogledaj Švicarska i 10. rujna

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Pogledaj Švicarska i 1946.

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Pogledaj Švicarska i 2002.

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Pogledaj Švicarska i 2008.

Također poznat kao Švicarska Konfederacija.

, Jura (kanton), Jursko gorje, Kanton Ženeva, Karin Keller-Sutter, Kelti, Konfederacija, Koordinirano svjetsko vrijeme, Latinski jezik, Lausanne, Liestal, Liga naroda, Lihtenštajn, Luzern, Luzern (kanton), Maggiore (jezero), Nacionalno vijeće Švicarske, Neuchâtel, Neuchâtel (kanton), Neuchâtelsko jezero, Nidwalden, Njemačka, Njemački jezik, Obwalden, Pješčenjak, Poljoprivreda, Prvi svjetski rat, Rajna, Referendum, Retoromanski jezici, Rhône, Rimsko Carstvo, Rotterdam, Sarnen, Savezna skupština Švicarske, Savezno vijeće Švicarske, Schaffhausen, Schaffhausen (kanton), Schengenski sporazum, Schwyz, Schwyz (kanton), Sion, Sjever, Sjeverno more, Solothurn, Solothurn (kanton), Sovjetski Savez, Srednja Europa, Sredozemno more, St. Gallen, St. Gallen (kanton), Stans, Starije kameno doba, Stočarstvo, Talijanski jezik, Thurgau, Ticino, Turizam, Ujedinjeni narodi, Uri (kanton), Valais, Valutičnjak, Vaud, Vijeće država Švicarske, Viola Amherd, Vršna domena, Zapad, Zürich, Zürich (kanton), Zug (grad), Zug (kanton), .ch, 1. kolovoza, 10. rujna, 1946., 2002., 2008..