Brže od pregledniku!
81 odnosi: Alžir (grad), Andreas Vesalius, Andrija II. Corner, Antonio da Correggio, Augustin Nalješković, Bandar Abas, Bazilika sv. Petra, Bjelorusija, Bosanska vikarija, Bruxelles, Canal Grande, Crkva Gospe od Sniga u Kukljici, Devedeset pet teza, Donato Bramante, Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Franjevački samostan i crkva iz 14. stoljeća u Konjicu, Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Konjicu, Franjevci, Fuggerei, Georgius Agricola, Giovanni Francesco Pico della Mirandola, Gospa Snježna, Hanibal Lucić, Henrik VIII., kralj Engleske, Hermetizam, Hvar, Hvar (grad), Hvarski ustanak, Ismail I., Ivan Berislavić, Jacopo Sansovino, Johann von Tritheim, Juraj Doža, Juraj Dragišić, Klagenfurt, Kotorska biskupija, Kronologija Boke kotorske, Krsto I. Frankapan Brinjski, Kukljica, Kurdi, Kuruc, Melenkolija I, Mihajlo Hamzić, Mjenjač novca i njegova žena, Ozana Kotorska, Petar Berislavić, Popis predsjednika Katalonije, Pordenone, Povijest Irana, Povijest Mađarske, ..., Put svile, Rafael, Rafaelove sobe, Rat, Reformacija, Renesansna arhitektura, Safavidsko Carstvo, Seljačka buna, Splitsko-makarska nadbiskupija, Srijemski okrug, Sužan, Suceava (grad), Sveti Bruno, Tahmasp I., Tripartitum, Tripun Bizanti, Ulica Varvarka, Vasilije III., veliki knez Moskve, Veliki ratni otok, Visoka renesansa, Wolfgang Lazius, Zemljopis Irana, 11. travnja, 14. svibnja, 1444., 15. listopada, 1564., 1576., 20. srpnja, 23. svibnja, 31. prosinca. Proširite indeks (31 više) »
Alžir (grad)
Alžir, Alger  ili Algir (ar. ولاية الجزائر, Medinat al-Džaz'ir, ili skraćeno دزاير Al-Džaz'ir; fr. Alger) je luka i glavni grad Alžira.
Novi!!: 1514. i Alžir (grad) · Vidi više »
Andreas Vesalius
Jan van Calcar: Andreas Vesalius Andreas Vesalius (rođen kao Andries van Wesel, Bruxelles, Belgija, 31. prosinca 1514. - Zakintos, Grčka, 15. listopada 1564.) - flamanski liječnik i anatom, njemačkog podrijetla.
Novi!!: 1514. i Andreas Vesalius · Vidi više »
Andrija II. Corner
Andrija (II.) Corner (Corneli, Cornelio, Cornelius) (Venecija, 1472. — Rim, 1563.), talijanski svećenik i splitski nadbiskup i metropolit (1514. – 1536./63.). Izabran je za splitskog nadbiskupa na Petom lateranskom koncilu 1514. godine, ali godinama nije preuzeo svoju nadbiskupiju, kojom su, u njegovo ime, upravljali kanonik Marko Nadalić stariji i generalni vikar Mrko Nadalić mlađi.
Novi!!: 1514. i Andrija II. Corner · Vidi više »
Antonio da Correggio
Antonio Allegri da Correggio (* oko 1489. Correggio kod Reggia Emilije - † Correggio 5. ožujka, 1534.), poznat jednostavno kao Correggio, bio je renesansni talijanski slikar parmske slikarske škole.
Novi!!: 1514. i Antonio da Correggio · Vidi više »
Augustin Nalješković
Augustin Nalješković O.P. (tal. Agostino de Nabe, Nalius, de Nale, Nale; Dubrovnik, oko 1468. – Župa dubrovačka, 20. svibnja 1527.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup trebinjsko-mrkanski od 1514. do 1527.
Novi!!: 1514. i Augustin Nalješković · Vidi više »
Bandar Abas
Bandar Abas (perz. بندر عباس; ranije poznati i kao Hormuzad, Comorão i Gamerun) je grad u Iranu, sjedište pokrajine Hormuzgan i važna luka na obali Perzijskog zaljeva.
Novi!!: 1514. i Bandar Abas · Vidi više »
Bazilika sv. Petra
'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.
Novi!!: 1514. i Bazilika sv. Petra · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: 1514. i Bjelorusija · Vidi više »
Bosanska vikarija
250px Bosanska vikarija (lat. Vicaria Bosnae S. Crucis) je bila franjevačka upravna jedinica.
Novi!!: 1514. i Bosanska vikarija · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: 1514. i Bruxelles · Vidi više »
Canal Grande
Canal Grande, snimljen iz svemira 2001. Canal Grande (tal.: Veli(ki) kanal, mlet. Canałasso), najveći kanal u Veneciji u Italiji.
Novi!!: 1514. i Canal Grande · Vidi više »
Crkva Gospe od Sniga u Kukljici
Crkva Gospe od Sniga Crkva Gospe od Sniga zavjetna je crkva izgrađena nasuprot mosta koji povezuje Pašman i Ugljan na prolazu u uvali Ždrelac na otoku Ugljanu.
Novi!!: 1514. i Crkva Gospe od Sniga u Kukljici · Vidi više »
Devedeset pet teza
Devedeset pet teza ili Rasprava o moći i djelotvornosti indulgencija popis je prijedloga za akademsku raspravu koji je 1517. godine sastavio Martin Luther, profesor moralne teologije na Sveučilištu u Wittenbergu u Njemačkoj.
Novi!!: 1514. i Devedeset pet teza · Vidi više »
Donato Bramante
Donato "Donnino" di Angelo di Pascuccio poznat kao Il Bramante (Fermignano, 1444. – Rim, 11. travnja 1514.) bio je talijanski arhitekt i slikar, među najboljima u renesansi.
Novi!!: 1514. i Donato Bramante · Vidi više »
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana.
Novi!!: 1514. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Vidi više »
Franjevački samostan i crkva iz 14. stoljeća u Konjicu
Franjevački samostan i crkva u Konjicu bili su rimokatolički samostan i crkva koji pripadaju franjevcima.
Novi!!: 1514. i Franjevački samostan i crkva iz 14. stoljeća u Konjicu · Vidi više »
Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Konjicu
Franjevački samostan i crkva sv.
Novi!!: 1514. i Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Konjicu · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: 1514. i Franjevci · Vidi više »
Fuggerei
Glavna ulica u naselju '''Fuggerei''' Detalj iz naselja Fuggerei u Augsburgu je najstarije postojeće socijalno naselje na svijetu.
Novi!!: 1514. i Fuggerei · Vidi više »
Georgius Agricola
Georgius Agricola (Glauchau, 24. ožujka 1494. – Chemnitz, 21. studenoga 1555.), čije je pravo ime George Bauer (Petrus Mosellanus, profesor iz Leipziga savjetovao mu je polatinizirati njegovo ime), bio je njemački znanstvenik, prirodoslovac (nazvan "otac mineralogije") i humanist.
Novi!!: 1514. i Georgius Agricola · Vidi više »
Giovanni Francesco Pico della Mirandola
Giovanni Francesco Pico della Mirandola (dvorac Mirandola, o. 1469. – 15. studenog 1533.), talijanski filozof, nećak Giovannija Pica della Mirandole.
Novi!!: 1514. i Giovanni Francesco Pico della Mirandola · Vidi više »
Gospa Snježna
Obljetnica posvete bazilike svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u Rimu u narodu je slavljena kao Gospa Snježna, Gospa od Sni(je)ga, Ledena Gospa ili Majka Božja Snježna katolički je blagdan koji se slavi 5. kolovoza.
Novi!!: 1514. i Gospa Snježna · Vidi više »
Hanibal Lucić
Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. – Hvar, 4. prosinca 1553.) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj.
Novi!!: 1514. i Hanibal Lucić · Vidi više »
Henrik VIII., kralj Engleske
Henrik VIII. (Greenwich, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.
Novi!!: 1514. i Henrik VIII., kralj Engleske · Vidi više »
Hermetizam
Hermetizam (lat. hermeticus, od grč. naziva za boga Hermesa), filozofski i religijski nauk o tajnim stvarima i učenjima.
Novi!!: 1514. i Hermetizam · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: 1514. i Hvar · Vidi više »
Hvar (grad)
Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.
Novi!!: 1514. i Hvar (grad) · Vidi više »
Hvarski ustanak
Hvarski ustanak ili ustanak hvarskih pučana bio je ustanak na čelu s Matijem Ivanićem a zahvatio je čitav otok Hvar i grad Hvar, središte komune.
Novi!!: 1514. i Hvarski ustanak · Vidi više »
Ismail I.
Ismail I. (perz. شاه اسماعی; Ardabil, 17. srpnja 1487. – Tabriz, 23. svibnja 1524.), šah Irana, osnivač safavidske dinastije i jedan od najvažnijih vladara u iranskoj povijesti.
Novi!!: 1514. i Ismail I. · Vidi više »
Ivan Berislavić
Ivan (Ivaniš) Berislavić (u. 1514.) bio je hrvatskim velikašem iz hrvatske obitelji Berislavića.
Novi!!: 1514. i Ivan Berislavić · Vidi više »
Jacopo Sansovino
Jacopo d'Antonio Sansovino (* Firenca, 2. srpnja 1486. - † Venecija, 27. studenog 1570.), talijanski arhitekt i kipar.
Novi!!: 1514. i Jacopo Sansovino · Vidi više »
Johann von Tritheim
Johann von Tritheim Johann von Tritheim (lat. Johannes Trithemius), pravim imenom Johann von Heidenberg (Trittenheim, 1. veljače 1462. – Würzburg, 13. prosinca 1516.), njemački svećenik, povjesničar, teolog, kriptograf i okultist.
Novi!!: 1514. i Johann von Tritheim · Vidi više »
Juraj Doža
Juraj Doža Juraj Dózsa ili Juraj Doža (mađ. Dózsa György, nje. Georg Dózsa, rum. Gheorghe Doja, slk. Juraj Dóža, srp. Ђерђ Дожа) (?, 1475. – ?, 1514.), vođa bune mađarskih seljaka.
Novi!!: 1514. i Juraj Doža · Vidi više »
Juraj Dragišić
Juraj Dragišić O.F.M. (poznat i kao Georgius Benignus de Salviatis) (Srebrenica, oko 1445. – Barletta, 1520.), hrvatski humanist, filozof, franjevac, nadbiskup i teolog.
Novi!!: 1514. i Juraj Dragišić · Vidi više »
Klagenfurt
Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.
Novi!!: 1514. i Klagenfurt · Vidi više »
Kotorska biskupija
Kotorska biskupija je biskupija čije se sjedište nalazi u Kotoru u Crnoj Gori.
Novi!!: 1514. i Kotorska biskupija · Vidi više »
Kronologija Boke kotorske
Kronološki prikaz povijesti Boke kotorske.
Novi!!: 1514. i Kronologija Boke kotorske · Vidi više »
Krsto I. Frankapan Brinjski
Zrinjevcu Krsto I. Frankapan Brinjski ili Ozaljski (Modruš?, 1482. – Martijanec, kraj Ludbrega, 27. rujna 1527.), hrvatski knez, ban Kraljevine Hrvatske, branitelj Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, vrhovni kapetan Ugarske između Drave i Dunava te vranski prior iz velikaške obitelji Frankapana.
Novi!!: 1514. i Krsto I. Frankapan Brinjski · Vidi više »
Kukljica
Kukljica je općina u Zadarskoj Županiji, čije jedino naselje također nosi ime Kukljica.
Novi!!: 1514. i Kukljica · Vidi više »
Kurdi
Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 1514. i Kurdi · Vidi više »
Kuruc
Kurici u bitci. Kuruc je bila riječ kojom se na mađarskom jeziku označavalo križara (prema lat. crux, genitiv crucis: križ).
Novi!!: 1514. i Kuruc · Vidi više »
Melenkolija I
Melenkolija I je bakrorez velikog njemačkog renesansnog umjetnika Albrechta Dürera iz 1514.
Novi!!: 1514. i Melenkolija I · Vidi više »
Mihajlo Hamzić
Mihajlo Hamzić (Ston, oko 1460. – Dubrovnik, 1518.) poznat i kao Kamzović, Kančević, Camzouich, Canceuich, Chamza, Chansich; Miho, Mihoč, Mihovil, Michael Joannis Theutonici, Michael Johannis,Radoslav Tomić i Višnja Flego,, Hrvatski biografski leksikon, LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA, preuzeto 28.
Novi!!: 1514. i Mihajlo Hamzić · Vidi više »
Mjenjač novca i njegova žena
Mjenjač novca i njegova žena (ponegdje Novčar i njegova žena) je ulje na drvu flamanskog renesansnog slikara Quentina Metsysa.
Novi!!: 1514. i Mjenjač novca i njegova žena · Vidi više »
Ozana Kotorska
Ozana (Hozana) Kotorska (Relezi, Crna Gora, 25. studenog 1493. – Kotor, 27. travnja 1565.), blaženica Rimokatoličke Crkve.
Novi!!: 1514. i Ozana Kotorska · Vidi više »
Petar Berislavić
Ivana Meštrovića iz 1933. godine. Petar Berislavić (mađ. Beriszló; Trogir, 1475. – Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.) bio je hrvatski ban, vesprimski biskup, kardinal i vojskovođa iz roda Berislavića Trogirskih.
Novi!!: 1514. i Petar Berislavić · Vidi više »
Popis predsjednika Katalonije
Berenguer de Cruïlles 1359. – 1362. Romeu Sescomes 1363. – 1364. Ramon Gener 1364. – 1365. Bernat Vallès 1365. Bernat Vallès 1365. – 1367. Romeu Sescomes 1375. – 1376. Joan I d'Empúries 1376. Guillem de Guimerà 1376. – 1377. Galceran de Besora 1377. – 1378. Ramon Gener 1379. – 1380. Felip d'Anglesola 1380. Pere de Santamans 1381. – 1383. Arnau Descolomer 1384. – 1389. Miquel de Santjoan 1389. – 1396. Alfons de Tous 1396. – 1413. Marc de Vilalba 1413. – 1416. Andreu Bertran 1416. – 1419. Joan Desgarrigues 1419. – 1422. Dalmau de Cartellà 1422. – 1425. Felip de Malla 1425. – 1428. Domènec Ram 1428. – 1431. Marc de Vilalba 1431. – 1434. Pere de Palou 1434. – 1437. Pere de Darnius 1437. – 1440. Antoni d'Avinyó i de Moles 1440. – 1443. Jaume de Cardona i de Gandia 1443. – 1446. Pero Ximénez de Urrea 1446. – 1449. Bertran Samasó 1449. – 1452. Bernat Guillem Samasó 1452. – 1455. Nicolau Pujades 1455. – 1458. Antoni Pere Ferrer 1458. – 1461. Manuel de Montsuar 1461. – 1464. Francesc Colom 1464. – 1467. Ponç Andreu de Vilar1467. – 1470. Miquel Samsó 1470. – 1473. Joan Maurici de Ribes 1473. – 1476. Miquel Delgado 1476. – 1478. Pere Joan Llobera 1478. – 1479. Berenguer de Sos 1479. – 1482. Pere de Cardona 1482. – 1485. Ponç Andreu de Vilar 1485. – 1488. Juan Payo Coello 1488. – 1491. Joan de Peralta 1491. – 1494. Francí Vicenç 1494. – 1497. Pedro de Mendoza 1497. – 1500. Alfons d'Aragó 1500. – 1503. Ferrer Nicolau de Gualbes i Desvalls 1503. – 1504. Gonzalo Fernández de Heredia 1504. – 1506. Lluís Desplà i d'Oms 1506. – 1509. Jordi Sanç 1509. – 1512. Joan d'Aragó 1512. – 1514. Jaume Fiella 1514. – 1515. Esteve de Garret 1515. – 1518. Bernat de Corbera 1518. – 1521. Joan Margarit i de Requesens 1521. – 1524. Lluís de Cardona i Enríquez 1524. – 1527. Francesc de Solsona 1527. – 1530. Francesc Oliver de Boteller 1530. – 1533. Dionís de Carcassona 1533. – 1536. Joan Pasqual 1536. – 1539. Jeroni de Requesens i Roís de Liori 1539. – 1542. Miquel Puig 1542. – 1545. Jaume Caçador 1545. – 1548. Miquel d'Oms i de Sentmenat 1548. – 1551. Onofre de Copons i de Vilafranca 1551. – 1552. Miquel de Ferrer i de Marimon 1552. Joan de Tormo 1552. – 1553. Miquel de Tormo 1553. – 1554. Francesc Jeroni Benet Franc 1554. – 1557. Pere Àngel Ferrer i Despuig 1557. – 1559. Ferran de Lloances i Peres 1559. – 1560. Miquel d'Oms i de Sentmenat 1560. – 1563. Onofre Gomis 1563. – 1566. Francesc Giginta 1566. – 1569. Benet de Tocco 1569. – 1572. Jaume Cerveró 1572. – 1575. Pere Oliver de Boteller i de Riquer 1575. – 1578. Benet de Tocco 1578. – 1581. Rafael d'Oms 1581. – 1584. Jaume Beuló 1584. Pere Oliver de Boteller i de Riquer 1584. – 1587. Martí Joan de Calders 1587. Francesc Oliver de Boteller 1587. – 1588. Jaume Caçador i Claret 1590. – 1593. Miquel d'Agullana 1593. – 1596. Francesc Oliver de Boteller 1596. – 1598. Francesc Oliveres 1598. – 1599. Jaume Cordelles i Oms 1599. – 1602. Bernat de Cardona i de Queralt 1602. – 1605. Pere Pau Caçador i d'Aguilar-Dusai 1605. – 1608. Onofre d'Alentorn i de Botella 1608. – 1611. Francesc de Sentjust i de Castre 1611. – 1614. Ramon d'Olmera i d'Alemany 1614. – 1616. Miquel d'Aimeric 1616. – 1617. Lluís de Tena 1617. – 1620. Benet Fontanella 1620. – 1623. Pere de Magarola i Fontanet 1623. – 1626. Francesc Morillo 1626. – 1629. Pere Antoni Serra 1629. – 1632. Esteve Salacruz 1632. García Gil de Manrique y Maldonado 1632. – 1635. Miquel d'Alentorn i de Salbà 1635. – 1638. Pau Claris i Casademunt 1638. – 1641. Josep Soler 1641. Bernat de Cardona i de Raset 1641. – 1644. Gispert d'Amat i Desbosc de Sant Vicenç 1644. – 1647. Andreu Pont 1647. – 1650. Pau del Rosso 1650. – 1654. Francesc Pijoan 1654. – 1656. Joan Jeroni Besora 1656. – 1659. Pau d'Àger 1659. – 1662. Jaume de Copons i de Tamarit 1662. – 1665. Josep de Magarola i de Grau 1665. – 1668. Joan Pagès i Vallgornera 1668. – 1671. Josep de Camporrells i de Sabater 1671. – 1674. Esteve Mercadal i Dou 1674. – 1677. Alfonso de Sotomayor 1677. – 1680. Josep Sastre i Prats 1680. – 1683. Baltasar de Muntaner i de Sacosta 1683. – 1686. Antoni de Saiol i de Quarteroni 1686. – 1689. Benet Ignasi de Salazar 1689. – 1692. Antoni de Planella i de Cruïlles 1692. – 1695. Rafael de Pinyana i Galvany 1695. – 1698. Climent de Solanell i de Foix 1698. – 1701. Josep Antoni Valls i Pandutxo 1701. Antoni de Planella i de Cruïlles 1701. – 1704. Francesc de Valls i Freixa 1704. – 1705. Josep Grau 1706. – 1707. Manuel de Copons i d'Esquerrer 1707. – 1710. Francesc Antoni de Solanell i de Montellà 1710. – 1713. Josep de Vilamala 1713. – 1714. Francesc Macià i Llussà (ERC) 1932. – 1933. Lluís Companys i Jover (ERC) 1933. – 1940. Josep Irla i Bosch (ERC) 1940. – 1954. Josep Tarradellas i Joan (ERC) 1954. – 1980. Jordi Pujol i Soley (CiU) 1980. – 2003. Pasqual Maragall i Mira (PSC) 2003. Predsjednici, Katalonija Katalonski predsjednici.
Novi!!: 1514. i Popis predsjednika Katalonije · Vidi više »
Pordenone
Pordenone (venecijanski i furlanski: Pordenon, slovenski: Pordenun) je grad i općina (comune) u sjevernoj Italiji.
Novi!!: 1514. i Pordenone · Vidi više »
Povijest Irana
Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.
Novi!!: 1514. i Povijest Irana · Vidi više »
Povijest Mađarske
Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.
Novi!!: 1514. i Povijest Mađarske · Vidi više »
Put svile
Put svile ili Svileni put naziv je za mrežu karavanskih putova čiji glavni cilj je bio povezivanje sredozemlja s istočnom Azijom.
Novi!!: 1514. i Put svile · Vidi više »
Rafael
Rafael, pravog imena Raffaello Santi da Urbino, bio je talijanski slikar i arhitekt visoke renesanse; uz Leonarda da Vincija i Michelangela njezin najznačajniji predstavnik.
Novi!!: 1514. i Rafael · Vidi više »
Rafaelove sobe
''Rasprava o presvetom sakramentu (Disputa)'', freska, 500 × 770 cm, ''Stanza della Segnatura''. ''Atenska škola'', freska, 500 × 770 cm, ''Stanza della Segnatura''. ''Parnas'', freska promjera oko 670 cm, ''Stanza della Segnatura''. Rafaelove sobe (talijanski: Stanze di Raffaello) su sobe u Vatikanskoj palači, iznad Borgijinih odaja, u kojoj se čekalo na audijenciju kod papa.
Novi!!: 1514. i Rafaelove sobe · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: 1514. i Rat · Vidi više »
Reformacija
Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.
Novi!!: 1514. i Reformacija · Vidi više »
Renesansna arhitektura
tal. 'mali hram'), Rim, 1502. U ovoj maloj crkvi sv. Petra Bramante sažeo je sve vrijednosti renesansne arhitekture. Renesansna arhitektura je razdoblje u povijesti arhitekture između 15.
Novi!!: 1514. i Renesansna arhitektura · Vidi više »
Safavidsko Carstvo
Safavidsko Carstvo (azerski: Səfəvilər Dövləti, صفوی ایمپیراتورلوغو, perzijski: سلسلة صفويان) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod safavidskom dinastijom i jedno od najmoćnijih Perzijskih Carstava u islamskoj eri.
Novi!!: 1514. i Safavidsko Carstvo · Vidi više »
Seljačka buna
Seljačka buna (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat),, preuzeto 30.
Novi!!: 1514. i Seljačka buna · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: 1514. i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Srijemski okrug
Srijemski okrug (srpski: Сремски округ, Sremski okrug; mađarski: Szerémségi Körzet; slovački: Sriemski okres; rusinski: Сримски окрух; rumunjski: Districtul Srem) je okrug na sjeverozapadnu Republike Srbije.
Novi!!: 1514. i Srijemski okrug · Vidi više »
Sužan
Sužan je mjesto na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: 1514. i Sužan · Vidi više »
Suceava (grad)
Suceava (poljski:Suczawa, ukrajinski:Сучава, mađarski:Szucsáva) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj u pokrajini Bukovini, glavni grad županije Suceava.
Novi!!: 1514. i Suceava (grad) · Vidi više »
Sveti Bruno
Sveti Bruno (Köln, oko 1030. – Serra San Bruno, 6. listopada 1101.), osnivač kartuzijanskoga reda i svetac Katoličke Crkve.
Novi!!: 1514. i Sveti Bruno · Vidi više »
Tahmasp I.
Tahmasp I. (perz. شاه تهماسب یکم; Isfahan, 22. veljače 1514. – Kazvin, 14. svibnja 1576.), šah Irana i drugi vladar iz safavidske dinastije.
Novi!!: 1514. i Tahmasp I. · Vidi više »
Tripartitum
Prednja strana djela Tripartitum ili Tripartit (lat. Tripartitum opus iuris consuetudinarii inclyti Regni Hungariæ) je pravno djelo protonotara Ugarske kraljevske kurije Stjepana Verböczyja sastavljeno po nalogu Vladislava II. Tripartit je plod recepcije rimskog prava u kontekstu običajnog feudalnog prava kakvo je bilo primjenjivano u Ugarskoj i Hrvatskoj: djelo je pisano na latinskom jeziku i uz korištenje latinske/rimske (a ne mađarske!) pravne terminologije.
Novi!!: 1514. i Tripartitum · Vidi više »
Tripun Bizanti
Tripun Bizanti JUD (Kotor, 1460. – Ceneda, 1540.) bio je hrvatski prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup kotoski od 1514./14. do 1532. godine.
Novi!!: 1514. i Tripun Bizanti · Vidi više »
Ulica Varvarka
Ulica Varvarka (rus. Улица Варва́рка ili Варварская улица, 1933. – 1993. - ulica Razina, rus. улица Разина) - ulica u Centralnom administrativnom okrugu grada Moskve.
Novi!!: 1514. i Ulica Varvarka · Vidi više »
Vasilije III., veliki knez Moskve
Vasilije III. Vasilije III. (25. ožujka 1479. – 3. prosinca 1533.), bio je veliki knez Moskve od 1505. godine.
Novi!!: 1514. i Vasilije III., veliki knez Moskve · Vidi više »
Veliki ratni otok
Veliki ratni otok je nenaseljeni riječni otok u Beogradu, nalazi se na ušću Save u Dunav.
Novi!!: 1514. i Veliki ratni otok · Vidi više »
Visoka renesansa
Sikstinske kapele u Vatikanu, oko 1510. Visoka renesansa (ili razvijena renesansa, tal. cinquecento) je kasna faza renesanse koja se odvija do prve polovice 16.
Novi!!: 1514. i Visoka renesansa · Vidi više »
Wolfgang Lazius
''Giuseppe Arcimboldo: Knjižničar (1556.)'' Portret Wolfganga Laziusa Wolfgang Lazius (Beč, 31. listopada 1514. – Beč, 19. lipnja 1565.) bio je austrijski liječnik, povjesničar, geograf, kartograf.
Novi!!: 1514. i Wolfgang Lazius · Vidi više »
Zemljopis Irana
Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.
Novi!!: 1514. i Zemljopis Irana · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: 1514. i 11. travnja · Vidi više »
14. svibnja
14.
Novi!!: 1514. i 14. svibnja · Vidi više »
1444.
Bez opisa.
Novi!!: 1514. i 1444. · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: 1514. i 15. listopada · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: 1514. i 1564. · Vidi više »
1576.
Godina 1576. bila je godina drugog tisućljeća, šesnaestog stoljeća i 1570-ih godina.
Novi!!: 1514. i 1576. · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: 1514. i 20. srpnja · Vidi više »
23. svibnja
23.
Novi!!: 1514. i 23. svibnja · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: 1514. i 31. prosinca · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1514.
