Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

424. pr. Kr.

Indeks 424. pr. Kr.

Bez opisa.

26 odnosi: Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Alogina, Amestris, Andija, Aristofan, Artakserkso I., Artarije, Artifije, Artoksaro, Damaspija, Darije II., Herodot, Kosmartidena, Kserkso I., Kserkso II., Lamia, Nakš-e Rustam, Perzepolis, Pisutno, Popis faraona, Sogdijan, Stageira, Starogrčka književnost, Struma, 5. stoljeće pr. Kr..

Ahemenidi

Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Ahemenidi · Vidi više »

Ahemenidsko Carstvo

Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Novi!!: 424. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »

Alogina

Alogina (grč. Alogyne) je bila konkubina Artakserksa I. (vladao od 465. do 424. pr. Kr.), vladara Perzijskog Carstva.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Alogina · Vidi više »

Amestris

ahemenidskog doba pronađena u Perzepolisu (moguće '''Amestris''') Amestris ili Amastris (perz. „prijatelj“) je bila žena Kserksa I., vladara Perzijskog Carstva, odnosno majka njegovog nasljednika Artakserksa I. Njena reputacija vrlo je loša kod antičkih grčkih povjesničara.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Amestris · Vidi više »

Andija

Andija je bila konkubina Artakserksa I. (vladao od 465. do 424. pr. Kr.), vladara Perzijskog Carstva.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Andija · Vidi više »

Aristofan

Ἀριστοφάνης''' Aristofan (448. pr. Kr. - 385. pr. Kr.) bio je starogrčki pisac komedija.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Aristofan · Vidi više »

Artakserkso I.

Artakserkso I. (staroperz. Artaxšacā, perz. ردشیر یکم„Ardašir“, grč. Ἀρταξέρξης) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je vladao od 465. do 424. pr. Kr. (41 godinu), iako neki povjesničari tvrde kako je vladao još od 475. Bio je sin Kserksa I. Velikog i Amestris (kćeri Otana); oca je naslijedio nakon što je ubijen u dvorskim spletkama.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Artakserkso I. · Vidi više »

Artarije

Artarije (akad. Arteremu, grč. Artarius) je bio sin Kserksa, odnosno član kraljevske perzijske dinastije Ahemenida.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Artarije · Vidi više »

Artifije

Artifije (perz. Ardifija ili Ardufija; „Orao“, elam. Irtapija ili Irtupija, grč. Artyphios, Arziphos ili Arzybios) je bio perzijski plemić i vojskovođa, sin Megabiza II. i Amitise (kći perzijskog vladara Kserksa).

Novi!!: 424. pr. Kr. i Artifije · Vidi više »

Artoksaro

Artoksaro (perz. Artahŝara, grč. Artoxares) je bio paflagonijski eunuh na perzijskom kraljevskom dvoru, te satrap Armenije tijekom vladavine Artakserksa I. i Darija II. Prema povjesničaru Kteziju, Artoksaro je s 20 godina sudjelovao kao veleposlanik k pobunjenom satrapu Megabizu II. Veliki kralj Artakserkso I. i Megabiz II. pomirili su se 445. pr. Kr., no nedugo kasnije Megabiz je ponovo pao u nemilost kralja kada je prilikom lova bacio koplje na lava prije njegovog naređenog, što se smatralo uvredom odnosno kršenjem protokola.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Artoksaro · Vidi više »

Damaspija

Damaspija (perz. Jāmāspi) je bila perzijska kraljica odnosno žena Artakserksa I., vladara Perzijskog Carstva.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Damaspija · Vidi više »

Darije II.

Darije II. (staroperz. Dārayavahuš) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva od 423. do 404. pr. Kr.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Darije II. · Vidi više »

Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Herodot · Vidi više »

Kosmartidena

Kosmartidena je bila konkubina Artakserksa I. (vladao od 465. do 424. pr. Kr.), vladara Perzijskog Carstva.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Kosmartidena · Vidi više »

Kserkso I.

Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Kserkso I. · Vidi više »

Kserkso II.

Kserkso II. (staroperz. Xšayāršā) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva iz iranske dinastije Ahemenida koji je 424. pr. Kr. vladao svega 45 dana.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Kserkso II. · Vidi više »

Lamia

Lamia (grčki: Λαμία) grad je u središnjoj Grčkoj.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Lamia · Vidi više »

Nakš-e Rustam

'''Nakš-e Rustam''' Nakš-e Rustam (perz. نقش رستم: Nākš-e Rostām) arheološko je nalazište koje se nalazi 7 km sjeverozapadno od Perzepolisa,http://www.heritageinstitute.com/zoroastrianism/naqsherustam/index.htm u provinciji Fars u modernom Iranu.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Nakš-e Rustam · Vidi više »

Perzepolis

Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Perzepolis · Vidi više »

Pisutno

Pisutno (perz. Pišišyaothna, grč. Pissuthnes, 470. – 415. pr. Kr.) je bio perzijski plemić i satrap Lidije, koji se od 420. do 415. pr. Kr. pobunio protiv Darija II., vladara Perzijskog Carstva.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Pisutno · Vidi više »

Popis faraona

U ovom popisu kronološki su navedeni makroperiodi slavne egipatske povijesti, od ujedinjenja Gornjeg i Donjeg Egipta, pa do pada pod vlast Rimskog Carstva, povijesti starog Egipta, države koja je trajala preko 3100 godina.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Popis faraona · Vidi više »

Sogdijan

Sogdijan, bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je uzurpacijom došao na prijestolje i vladao svega 6 mjeseci i 15 dana.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Sogdijan · Vidi više »

Stageira

Ostaci gradskih zidina Stageire. Stageira (grčki: Στάγειρα; ispravno Stagira Στάγιρα; također Stagiros Στάγιρος ili Stageiros Στάγειρος) je bio starogčki grad na Halkidici, najpoznatiji kao rodno mjesto Aristotela.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Stageira · Vidi više »

Starogrčka književnost

Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Starogrčka književnost · Vidi više »

Struma

Struma (bugarski: Струма, grčki: Στρυμόνας 'Strymónas', turski: Karasu 'crna rijeka') rijeka je u Bugarskoj i Grčkoj.

Novi!!: 424. pr. Kr. i Struma · Vidi više »

5. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: 424. pr. Kr. i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »