Brže od pregledniku!
115 odnosi: Andechs-Meranski, Andrija III. Mlečanin, Arpadovići, Četvrti lateranski sabor, Črnec Rugvički, Babonići, Bank, Bartol II. Krčki (Frankapan), Bečka ilustrirana kronika, Bela III., Bela IV., Bernard iz Perugie, Bijaći, Božjakovina, Bosanska Banovina, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Brașov (grad), Cetina (županija), Cetinska krajina, Cisterciti, Cistercitski samostan i opatija u Topuskom, Crkva sv. Bartola u Novim Mikanovcima, Crkva sv. Jurja u Gornjoj Stubici, Domald, Dominik (zagrebački biskup), Dugo Selo, Dujam Blagajski, Elena Asenina Bugarska, Elizabeta Nemanjić, Elizabeta Ugarska, Emerik, hrvatsko-ugarski kralj, Țara Bârsei, Feštetići, Grb Mađarske, Grb Republike Hrvatske, Greben grad (Zagorje), Gusići (plemstvo), Hreljinska gradina, Hrvatska, Hrvatska Kostajnica, Hrvatska pravna povijest, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski herceg, Hrvatski vladari, Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202., Humska zemlja, Ivan Angel Srijemski, Ivan Drašković (u. 1234.), József Katona, Josipdol, ..., Kačići, Kašina, Kaštilac u Kaštel Gomilici, Kötcse, Koška, Koloman (herceg), Konstanca Aragonska, Konstanca Aragonska, gospa Villene, Koprivnica, Krak des Chevaliers, Kraljevina Ugarska, Križari, Križarski ratovi, Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj, Leljiva (grb), Marija Bistrica, Matej Ninoslav, Mošovce, Nemanjići – rađanje kraljevine, Nin, Novi Marof, Novi Vinodolski, Orahovica, Peti križarski rat, Požeška županija, Poncije od Križa, Posedarje, Posedarski, Povijest Mađarske, Povijest Splita, Prozorje, Pusztaszemes, Rudeš, Soli (Bosna), Splitski privilegij, Splitsko-trogirski ratovi, Stjepan Babonić, Stjepan I. Šubić Bribirski, Stjepan II. Babonić, Stjepan Postum, Stolni Biograd, Supruge bugarskih vladara, Templari u Hrvatskoj, Titel, Tomasina Morosini, Topusko, Trsat, Tvrđava Ostrovica, Usora (upravna jedinica), Vinodol, Vinodolski zakonik, Virovitica, Vranski priorat, Vukan Nemanjić, Zadarska nadbiskupija, Zagrebačka županija (1201. – 1924.), Zagrebačka biskupija, Zagrebački plenarij, Zlatna bula Andrije II., 1. kolovoza, 1203., 1205., 1208., 1227., 26. listopada. Proširite indeks (65 više) »
Andechs-Meranski
Andechs-Merani je obitelj njemačkih knezova iz 12.
Novi!!: Andrija II. i Andechs-Meranski · Vidi više »
Andrija III. Mlečanin
Andrija III.
Novi!!: Andrija II. i Andrija III. Mlečanin · Vidi više »
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Novi!!: Andrija II. i Arpadovići · Vidi više »
Četvrti lateranski sabor
Četvrti lateranski sabor sazvao je papa Inocent III. svojom bulom od 19. travnja 1213. godine.
Novi!!: Andrija II. i Četvrti lateranski sabor · Vidi više »
Črnec Rugvički
Črnec Rugvički je malo naselje u općini Rugvica u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Andrija II. i Črnec Rugvički · Vidi više »
Babonići
Babonići (Babonegi, Babonezići) su hrvatska velikaška obitelj koja se u izvorima javlja krajem 12. stoljeća.
Novi!!: Andrija II. i Babonići · Vidi više »
Bank
Bank (Bans, Banco, Bot) (?, 2. pol. 12. st. - ?, 1. pol. 13. st.), hrvatski ban (1208. – 1209. i 1217. – 1218.) i ugarski palatin (1212. – 1213.). Prvi put se spominje kao ban u ispravama kralja Andrije II. Arpadovića (1205. – 1235.). Kao palatin sudjelovao je u uroti protiv kraljice Gertrude.
Novi!!: Andrija II. i Bank · Vidi više »
Bartol II. Krčki (Frankapan)
Stari grb Frankapana Bartol II.
Novi!!: Andrija II. i Bartol II. Krčki (Frankapan) · Vidi više »
Bečka ilustrirana kronika
Naslovna stranica ''Bečke ilustrirane kronike'' Bečka ilustrirana kronika (lat. Chronicon Pictum Vindobonense, Chronicum Pictum, Chronica de Gestis Hungarorum; mađ. Képes krónika, njem. Wiener Bilderchronik), srednjovjekovna ilustrirana kronika nastala sredinom 14. stoljeća na prostoru Kraljevine Ugarske.
Novi!!: Andrija II. i Bečka ilustrirana kronika · Vidi više »
Bela III.
Bela III. (o. 1148. – Gran, 23. travnja 1196.), hrvatsko-ugarski kralj (1172. – 1196.) iz dinastije Arpadović.
Novi!!: Andrija II. i Bela III. · Vidi više »
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Andrija II. i Bela IV. · Vidi više »
Bernard iz Perugie
Bernard I. iz Perugie (Perugia, o. 1140. - Split, 1217.), talijanski benediktinac, splitski nadbiskup i metropolit.
Novi!!: Andrija II. i Bernard iz Perugie · Vidi više »
Bijaći
Iskopine i obnovljena crkva sv. Marte u Bijaćima Veliki Bijać, crkva sv. Onofrija (sv.Nofar) Bijaći (Biaci, Byaci, Biaki, Biachi) su bili staro hrvatsko naselje smješteno na zapadnom dijelu Kaštelanskog polja.
Novi!!: Andrija II. i Bijaći · Vidi više »
Božjakovina
Božjakovina je mjesto u Zagrebačkoj županiji, općina Brckovljani, smješteno uz državnu cestu Dugo Selo – Vrbovec, 2 km istočno od Dugog Sela.
Novi!!: Andrija II. i Božjakovina · Vidi više »
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Novi!!: Andrija II. i Bosanska Banovina · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.
Novi!!: Andrija II. i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku · Vidi više »
Brașov (grad)
Brașov je grad u srednjem dijelu Rumunjske i glavni grad županije Brașov.
Novi!!: Andrija II. i Brașov (grad) · Vidi više »
Cetina (županija)
Cetina, srednjovjekovna starohrvatska županija u sastavu Kraljevine Hrvatske.
Novi!!: Andrija II. i Cetina (županija) · Vidi više »
Cetinska krajina
Cetinska krajina je povijesno zemljopisna cjelina u dalmatinskoj Zagori, u središnjoj Dalmaciji u Hrvatskoj.
Novi!!: Andrija II. i Cetinska krajina · Vidi više »
Cisterciti
Grb reda cistercita. Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red.
Novi!!: Andrija II. i Cisterciti · Vidi više »
Cistercitski samostan i opatija u Topuskom
Cistercitski samostan i opatija u Topuskom su bili rimokatolički samostan s crkvom i opatijom u Topuskom.
Novi!!: Andrija II. i Cistercitski samostan i opatija u Topuskom · Vidi više »
Crkva sv. Bartola u Novim Mikanovcima
Crkva sv.
Novi!!: Andrija II. i Crkva sv. Bartola u Novim Mikanovcima · Vidi više »
Crkva sv. Jurja u Gornjoj Stubici
Pogled na crkvu Sv.Jurja Župna crkva Svetog Jurja Mučenika, u Gornjoj Stubici, prvi put se spominje u povelji kralja Andrije II. Arpadovića iz 1209. godine.
Novi!!: Andrija II. i Crkva sv. Jurja u Gornjoj Stubici · Vidi više »
Domald
Domald (o. 1160. – o. 1243.), knez, najmoćniji hrvatski velikaš prve trećine 13. stoljeća, podrijetlom od roda Snačića.
Novi!!: Andrija II. i Domald · Vidi više »
Dominik (zagrebački biskup)
Dominik (? – Zagreb, oko 1201.), dvanaesti zagrebački biskup.
Novi!!: Andrija II. i Dominik (zagrebački biskup) · Vidi više »
Dugo Selo
Dugo Selo je grad u središnjoj Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Andrija II. i Dugo Selo · Vidi više »
Dujam Blagajski
Grb knezova Blagajskih iz obitelji Babonić Dujam Blagajski († o. 1370.), hrvatski velikaš iz velikaške obitelji Babonića i utemeljitelj mlađe grane knezova Blagajskih.
Novi!!: Andrija II. i Dujam Blagajski · Vidi više »
Elena Asenina Bugarska
Bizantska carica Elena Asenina Bugarska bila je kći bugarskog cara Ivana Asena II. i Ane Marije Arpadović.
Novi!!: Andrija II. i Elena Asenina Bugarska · Vidi više »
Elizabeta Nemanjić
Elizabeta Nemanjić Kotromanić, poznata i kao Jelisaveta Nemanjić, (Ras 1270. – Bosna 1331.) je bila srpska i srijemska princeza iz porodice Nemanjić i bosanska banica kao supruga bana Stjepana I. Kotromanića.
Novi!!: Andrija II. i Elizabeta Nemanjić · Vidi više »
Elizabeta Ugarska
Sveta Elizabeta Ugarska (mađ. Árpád-házi Szent Erzsébet; Bratislava, 7. srpnja 1207. – Marburg, 17. studenoga 1231.), ugarska princeza, katolička svetica i redovnica iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Andrija II. i Elizabeta Ugarska · Vidi više »
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj
Emerik (mađ. Imre, u Hrvatskoj poznat i kao Mirko) (1174. – 30. studenog 1204.), hrvatsko-ugarski kralj (1196. – 1204.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Andrija II. i Emerik, hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Țara Bârsei
Țara Bârsei (njemački: Burzenland, mađarski: Barcaság, latinski: Terra Borza) je povijesno i etnografsko područje u jugoistočnoj Transilvaniji u Rumunjskoj s mješovitim rumunjskim, njemačkim i mađarskim stanovništvom.
Novi!!: Andrija II. i Țara Bârsei · Vidi više »
Feštetići
Feštetići ili Festetići (na mađarskom: Festetics), hrvatska velikaška obitelj podrijetlom iz Turopolja, koja ima ili je imala članove ili rasprostranjene ogranke u više zemalja u okviru nekadašnje Habsburške monarhije - Hrvatskoj, Ugarskoj, Austriji, Slovačkoj i Češkoj, te izvan nje, u Njemačkoj, Italiji, Argentini, Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj.
Novi!!: Andrija II. i Feštetići · Vidi više »
Grb Mađarske
Grb Mađarske Sadašnji grb Mađarske prihvaćen je u srpnju 1990., nakon pada komunističke vlasti.
Novi!!: Andrija II. i Grb Mađarske · Vidi više »
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Novi!!: Andrija II. i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »
Greben grad (Zagorje)
A - predvorjeB - glavni dio gradaC - kapelaE - niži dio gradaF - kulaG - najniži dio gradaGreben grad (Greben, villa Gardun) je danas ruševna utvrda u Hrvatskoj, blizu mjesta Mađareva.
Novi!!: Andrija II. i Greben grad (Zagorje) · Vidi više »
Gusići (plemstvo)
Gusići, prema nekim izvorima Gušići (lat. de generatione Gussichorum, de genere Gusich, de genere Gussich, de genere Gussichorum, de genere Gussithorum, Gusich, Gussich, Gwzych, natione Gussikiorum) su jedno od dvanaest starohrvatskih plemena, čiji su starješine imali značajnu ulogu u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi, spadajući među one povlaštene koji su imali pravo birati kralja.
Novi!!: Andrija II. i Gusići (plemstvo) · Vidi više »
Hreljinska gradina
Gradina Hreljin access-date.
Novi!!: Andrija II. i Hreljinska gradina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Andrija II. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Andrija II. i Hrvatska Kostajnica · Vidi više »
Hrvatska pravna povijest
Hrvatska pravna povijest obuhvaća pravnu povijest Hrvata i hrvatskih država od dolaska Hrvata u 7.
Novi!!: Andrija II. i Hrvatska pravna povijest · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Andrija II. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: Andrija II. i Hrvatski herceg · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Andrija II. i Hrvatski vladari · Vidi više »
Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202.
Hrvatsko-mletački rat za Zadar (1181. – 1202.) dvadesetogodišnji je oružani sukob tijekom kojega je Mletačka Republika nastojala zauzeti grad Zadar i držati ga pod svojom upravom.
Novi!!: Andrija II. i Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202. · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Andrija II. i Humska zemlja · Vidi više »
Ivan Angel Srijemski
Ivan Angel (grčki Ἰωάννης Ἄγγελος, mađarski Angelos János; oko 1193 – 1259.) — poznat i kao Ivan Dobri (Καλοϊωάννης, Kaloiōannēs) — bio je grčki plemić i vladar Srijema kao vazal svojeg rođaka, kralja Bele IV. od Ugarske i Hrvatske.
Novi!!: Andrija II. i Ivan Angel Srijemski · Vidi više »
Ivan Drašković (u. 1234.)
Ivan Drašković (nepoznata godina rođenja, umro 1234.), bio je zapovjednik za vrijeme kralja Andrije II. dijela vojske u križarskoj bitci za tvrđavu Damiettu i grad Damask.
Novi!!: Andrija II. i Ivan Drašković (u. 1234.) · Vidi više »
József Katona
minijatura József Katona (Kečkemet, 11. studenoga 1791. – 16. travnja 1830.) mađarski dramski pisac i pjesnik, začetnik mađarske drame.
Novi!!: Andrija II. i József Katona · Vidi više »
Josipdol
Josipdol (njem. Josephsthal) je općina u Hrvatskoj, na sjeveru Like, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Andrija II. i Josipdol · Vidi više »
Kačići
Kačići (lat. Chacichorum, genere Chacittorum, generatione Cacich, genus Chacittorum, nobiles de Cacich), hrvatski plemićki rod, jedno od hrvatskih plemena nastanjenih u 12. stoljeću u gradu Omišu (Almissa).
Novi!!: Andrija II. i Kačići · Vidi više »
Kašina
Kašina je naselje na području Grada Zagreba u sklopu gradske četvrti Sesvete.
Novi!!: Andrija II. i Kašina · Vidi više »
Kaštilac u Kaštel Gomilici
Kaštilac - kaštel splitskih benediktinki iz 1529.
Novi!!: Andrija II. i Kaštilac u Kaštel Gomilici · Vidi više »
Kötcse
Kötcse je naselje u središnoj zapadnoj Mađarskoj.
Novi!!: Andrija II. i Kötcse · Vidi više »
Koška
Pavla. Koška je mjesto i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Andrija II. i Koška · Vidi više »
Koloman (herceg)
Koloman (mađ. Kálmán) (?, 1208. – Čazma, 1241.), ugarski kraljević, kralj Galicije (1215. – 1219.) i herceg "čitave Slavonije", odnosno Hrvatske (1226. – 1241.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Andrija II. i Koloman (herceg) · Vidi više »
Konstanca Aragonska
Konstanca Aragonska (španjolski Constanza de Aragón y Castilla; 1179. – 23. lipnja 1222.) bila je isprva kraljica Ugarske i Hrvatske, a poslije i Njemačke i Sicilije te također carica.
Novi!!: Andrija II. i Konstanca Aragonska · Vidi više »
Konstanca Aragonska, gospa Villene
Konstanca, njezin muž i sin Alfons pokopani su u samostanu u Uclésu. Gospa Konstanca Aragonska (aragonski: Constanza) (1239. – 1269.) bila je aragonska infanta (princeza).
Novi!!: Andrija II. i Konstanca Aragonska, gospa Villene · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Andrija II. i Koprivnica · Vidi više »
Krak des Chevaliers
Krak des Chevaliers (karak je na sirskom "utvrda", dok je des Chevaliers na francuskom "Viteška"), na arapskom poznata kao Qal'at al-Ḥiṣn al Akrad (قلعة الحصن, "Utvrda Kurda"), je križarska utvrda u Siriji i jedan od najvažnijih sačuvanih tvrđava srednjeg vijeka.
Novi!!: Andrija II. i Krak des Chevaliers · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Andrija II. i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Andrija II. i Križari · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Andrija II. i Križarski ratovi · Vidi više »
Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj
Kralj Ladislav III. (1204. – 1205.) Ladislav III. (mađ. III. László) (1199. – 7. svibnja 1205.), hrvatsko-ugarski kralj (1204. – 1205.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Andrija II. i Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Leljiva (grb)
Leljiva (pol: leliwa) je naziv u poljskoj heraldici za grb sa simbolima polumjeseca i zvijezde iz čega je nastao i naziv jednog od poljskih heraldičkih rodova.
Novi!!: Andrija II. i Leljiva (grb) · Vidi više »
Marija Bistrica
Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom Kip Majke Božje Bistričke Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Andrija II. i Marija Bistrica · Vidi više »
Matej Ninoslav
Matej Ninoslav (– 1250.), bosanski ban od 1232.
Novi!!: Andrija II. i Matej Ninoslav · Vidi više »
Mošovce
Mošovce u Slovačkoj Mošovce su mjesto u Slovačkoj, u okrugu Turčianske Teplice.
Novi!!: Andrija II. i Mošovce · Vidi više »
Nemanjići – rađanje kraljevine
Nemanjići – rađanje kraljevine srbijanska je povijesno-dramska televizijska serija snimana od 2017.
Novi!!: Andrija II. i Nemanjići – rađanje kraljevine · Vidi više »
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Novi!!: Andrija II. i Nin · Vidi više »
Novi Marof
Novi Marof grad je u Hrvatskoj.
Novi!!: Andrija II. i Novi Marof · Vidi više »
Novi Vinodolski
Bribira Kaštel Frankopan, u kojemu je 1288. napisan Vinodolski zakon. Lijevo je Trg Vinodolskog zakona, a desno Frankopanski trg Novi Vinodolski je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Andrija II. i Novi Vinodolski · Vidi više »
Orahovica
Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji.
Novi!!: Andrija II. i Orahovica · Vidi više »
Peti križarski rat
Osvajanje Damiette 1219. godine. Peti križarski rat (1217. – 1222.) je bio pokušaj da se ponovno osvoji Jeruzalem i ostatak Svete Zemlje uz prethodno pokoravanje snažne Ejubidske države u Egiptu.
Novi!!: Andrija II. i Peti križarski rat · Vidi više »
Požeška županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Požeškoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Andrija II. i Požeška županija · Vidi više »
Poncije od Križa
Poncije od Križa (lat. Pontius de Cruce) (2. pol. 12. stoljeća - 1. pol. 13. stoljeća), templarski magistar za Ugarsku i Slavoniju (1217. – 1221.) i kraljev namjesnik za Hrvatsku i Dalmaciju (1216.). Kada je 1217. godine kralj Andrija II. (1205. – 1235.) krenuo u križarski rat, postavio je za svoh namjesnika u Hrvatskoj i Dalmaciji, templarskog poglavara Poncija od Križa, koji je u njegovo ime obavljao kraljevske dužnosti, uključujući i sudovanje.
Novi!!: Andrija II. i Poncije od Križa · Vidi više »
Posedarje
Posedarje je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Andrija II. i Posedarje · Vidi više »
Posedarski
Slavogostići Posedarski, hrvatska velikaška porodica iz roda Gusića Krbavskih koja je potvrdom darovnice hrvatsko-ugarskog kralja Bele III. (1172. – 1196.) od strane njegova sina hercega Andrije 1194. godine uživala posjed Posedarje na sjevernoj strani Novigradskog mora.
Novi!!: Andrija II. i Posedarski · Vidi više »
Povijest Mađarske
Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.
Novi!!: Andrija II. i Povijest Mađarske · Vidi više »
Povijest Splita
Katedrala sv. Dujma u Splitu Split je drugi najveći grad u Hrvatskoj i najznačajnije političko, društveno, kulturno i gospodarsko središte Dalmacije.
Novi!!: Andrija II. i Povijest Splita · Vidi više »
Prozorje
Prozorje je naselje u gradu Dugo Selo, u Zagrebačkoj županiji. Smješteno je 1,5 km sjeverno od središta Dugog Sela na i podno sjeverne padine Martin Brega.
Novi!!: Andrija II. i Prozorje · Vidi više »
Pusztaszemes
Pusztaszemes je naselje u središnoj zapadnoj Mađarskoj.
Novi!!: Andrija II. i Pusztaszemes · Vidi više »
Rudeš
Rudeš je zagrebačko gradsko naselje na zapadnom dijelu grada i istoimeni je mjesni odbor u Gradskoj četvrti Trešnjevka – sjever.
Novi!!: Andrija II. i Rudeš · Vidi više »
Soli (Bosna)
Soli u 15. stoljeću Soli je bila župa u srednjovjekovnoj Bosni, srednjovjekovno bosansko područje (oblast) na prostoru sjeveroistočne Bosne.
Novi!!: Andrija II. i Soli (Bosna) · Vidi više »
Splitski privilegij
Splitski privilegij, kraljevska diploma kojom je oko 1105. godine ugarski, i novoustoličeni hrvatsko-dalmatinski kralj Koloman (1095. – 1116.) iz dinastije Arpadovića, dodijelio povlastice građanima splitske komune.
Novi!!: Andrija II. i Splitski privilegij · Vidi više »
Splitsko-trogirski ratovi
Ugarski i hrvatski kralj Bela IV. (1235. – 1270.) Splitsko-trogirski ratovi, niz sukoba srednjovjekovnih komuna Splita i Trogira koji su se odvili u sredinom 13. stoljeća, nakon mongolske invazije na Kraljevinu Ugarsku i Kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju.
Novi!!: Andrija II. i Splitsko-trogirski ratovi · Vidi više »
Stjepan Babonić
Situacija u Hrvatskoj u vrijeme Stjepana II. Babonića Stjepan Babonić (? – Čazma, 10. kolovoza 1247.), zagrebački biskup (1225. – 1247.) i splitski nadbiskup (1242. – 1243.). Pretpostavka da je bio izdanak velikaškog roda Babonića, koju je iznio Ivan Kukuljević-Sakcinski nije potvrđena.
Novi!!: Andrija II. i Stjepan Babonić · Vidi više »
Stjepan I. Šubić Bribirski
Stjepan I. Šubić Bribirski († 1238.), hrvatski velikaš iz kneževskog roda Šubića Bribirskih.
Novi!!: Andrija II. i Stjepan I. Šubić Bribirski · Vidi više »
Stjepan II. Babonić
Stjepan II.
Novi!!: Andrija II. i Stjepan II. Babonić · Vidi više »
Stjepan Postum
Stjepan Postum ili Postuhmni (1236. – 10. travnja 1271.), nepriznati ugarski kraljević iz dinastije Arpadovića, najmlađi sin hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. (1205. – 1235.) i njegove treće supruge Beatrice d'Este.
Novi!!: Andrija II. i Stjepan Postum · Vidi više »
Stolni Biograd
Katedrala Kapela sv. Ane Biskupska palača Stolni Biograd (mađ. Székesfehérvár, njem. Stuhlweißenburg, srpski: Стони Београд, turski: Istolni Belgrád, česky: Stoličný Bělehrad) je grad u središnjoj Mađarskoj oko 65 km JZ od Budimpešte i središte Bile županije.
Novi!!: Andrija II. i Stolni Biograd · Vidi više »
Supruge bugarskih vladara
Ovaj članak sadrži popis supruga bugarskih vladara.
Novi!!: Andrija II. i Supruge bugarskih vladara · Vidi više »
Templari u Hrvatskoj
Templarski pečat Templari se pojavljuju u Hrvatskoj sredinom 12. stoljeća, a glavni zadatak bio im je pružanje utočišta kršćanskim hodočasnicima na putu prema Svetoj zemlji.
Novi!!: Andrija II. i Templari u Hrvatskoj · Vidi više »
Titel
Titel (srp.: Тител, mađ.: Titel, nje.: Titel, lat.: Titulium) je grad u Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Andrija II. i Titel · Vidi više »
Tomasina Morosini
Tomasina Morosini (1250. – 1300.) Tomasina Morosini (Venecija, 1250. – Budim, 1300.), mletačka plemkinja i slavonska (hrvatska) herceginja (ducissa tocius Slavonie) (o. 1290. – 1297.), majka posljednjeg Arpadovića na ugarskom prijestolju Andrije III. Mlečanina († 1301.). Porijeklom je iz mletačke patricijske obitelji Morosini.
Novi!!: Andrija II. i Tomasina Morosini · Vidi više »
Topusko
Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Andrija II. i Topusko · Vidi više »
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Novi!!: Andrija II. i Trsat · Vidi više »
Tvrđava Ostrovica
Tvrđava Ostrovica, srednjovjekovna fortifikacija na strmom brdu ponad istoimenog naselja u Zadarskoj županiji, na prijelazu između Ravnih kotara i Bukovice.
Novi!!: Andrija II. i Tvrđava Ostrovica · Vidi više »
Usora (upravna jedinica)
Nastanak vojvodine Usore Kneževina Usora, Banovina Usora (mađ. ozorai bánság), Vojvodstvo Usora je bila samostalna upravna jedinica.
Novi!!: Andrija II. i Usora (upravna jedinica) · Vidi više »
Vinodol
Vinodol ili Vinodolska dolina nalazi se u zaleđu Crikvenice, a obuhvaća mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog koja su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena (izuzetak Bribir).
Novi!!: Andrija II. i Vinodol · Vidi više »
Vinodolski zakonik
Vinodolski zakonik hrvatski je pisani popis običajnog prava koji je napisan 6. siječnja 1288. godine.
Novi!!: Andrija II. i Vinodolski zakonik · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Andrija II. i Virovitica · Vidi više »
Vranski priorat
Vranski priorat ili priorat vranski (lat. prioratus Auranae, mađarski vránai perjelség) je bio naziv organizacije vitezova templara na području Hrvatske i Ugarske kada su se 1169. pojavili na tom području.
Novi!!: Andrija II. i Vranski priorat · Vidi više »
Vukan Nemanjić
Vukan Nemanjić, freska u Visokim Dečanima Vukan Nemanjić, kralj Duklje (1195. – 1207.) i veliki župan Raške (1202. – 1205./1207.), katoličke vjeroispovijesti.
Novi!!: Andrija II. i Vukan Nemanjić · Vidi više »
Zadarska nadbiskupija
Zadarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis Iadrensis) je rimokatolička nadbiskupija utemeljena još u antici kao biskupija.
Novi!!: Andrija II. i Zadarska nadbiskupija · Vidi više »
Zagrebačka županija (1201. – 1924.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Zagrebačkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Hrvatske i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Andrija II. i Zagrebačka županija (1201. – 1924.) · Vidi više »
Zagrebačka biskupija
Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.
Novi!!: Andrija II. i Zagrebačka biskupija · Vidi više »
Zagrebački plenarij
Zagrebački plenarij, također i Zagrebački bjelokosni plenarij i Bjelokosni plenarij, čine četiri bjelokosne pločice s reljefima pričvršćene u barokni srebrni okvir, čiji se izvornik čuva u Riznici zagrebačke katedrale.
Novi!!: Andrija II. i Zagrebački plenarij · Vidi više »
Zlatna bula Andrije II.
Zlatna bula Andrije II., kraljevska isprava koju je 1222. godine izdao hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. (1205.-1235.) iz dinastije Arpadovića, kojom su određena kraljevska prava i prava plemića na teritoriju Kraljevine Ugarske i Hrvatske.
Novi!!: Andrija II. i Zlatna bula Andrije II. · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Andrija II. i 1. kolovoza · Vidi više »
1203.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija II. i 1203. · Vidi više »
1205.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija II. i 1205. · Vidi više »
1208.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija II. i 1208. · Vidi više »
1227.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija II. i 1227. · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Andrija II. i 26. listopada · Vidi više »
