Otvori u Google MapamaSadržaj
153 odnosi: Aleksandrijska katehetska škola, Alep, Amijan Marcelin, Anastazije I., bizantski car, Andrija II., Anno Mundi, Antička sela sjeverne Sirije, Antilopa, Antioch, Kalifornija, Antiohijska patrijarhija, Apostolski sabor u Jeruzalemu, Arapska osvajanja na kopnu, Arhont, Asi (televizijska serija), Asirska Crkva istoka, Šapur I., Šimun Stilit, Ćiril Aleksandrijski, Balduin II. Jeruzalemski, Balian od Ibelina, Barnaba, Bazilika sv. Petra, Ben-Hur (1959.), Biblija, Bitka kod Antiohije, Bitka kod Edese, Bitka kod Hattina, Bitka kod Manzikerta, Bodin, Bohemund I., Bohemund II., Bohemund III., Bohemund IV., Bohemund V., Bohemund VI., Carigradska patrijarhija, Cilicija, Crkva sv. Šimuna Stilita kod Alepa, Crkva sv. Sofije u Ohridu, Crnogorska pravoslavna Crkva, Dioklecijan, Drugi križarski rat, Dukak, Dukljansko Kraljevstvo, Dura-Europos, Efeški sabor, Eudoksije Antiohijski, Euzebije Cezarejski, Evanđelje po Luki, Everard des Barres, ... Proširite indeks (103 više) »
Aleksandrijska katehetska škola
Katehetska škola u Aleksandriji bila je škola kršćanskih teologa i svećenika.
Pogledaj Antiohija i Aleksandrijska katehetska škola
Alep
Alep (حلب, Ḥalab) je grad u sjevernoj Siriji i sjedište pokrajine Alep, najnaseljenije u Siriji.
Pogledaj Antiohija i Alep
Amijan Marcelin
Primjerak djela ''Događaji'' iz 1533. godine Amijan Marcelin (latinski: Ammianus Marcellinus) (Antiohija, oko 330. – Rim, oko 400.) bio je rimski povjesničar.
Pogledaj Antiohija i Amijan Marcelin
Anastazije I., bizantski car
Anastazije I. (lat. Flavius Anastasius Dicorus Augustus, grč. Ἀναστάσιος) (Drač, oko 430. – Konstantinopol, 9. srpnja 518.), bizantski car, vladao od 491. do svoje smrti, 518.
Pogledaj Antiohija i Anastazije I., bizantski car
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Antiohija i Andrija II.
Anno Mundi
Sikstinske kapele Židovski nadgrobni kamen, s godinom po kronologiji ''Anno Mundi'' Anno Mundi (latinski: " godini svijeta"), skraćeno AM ili A.M., naziv je kalendarske ere koja godine broji od nastanka svijeta po Bibliji.
Pogledaj Antiohija i Anno Mundi
Antička sela sjeverne Sirije
Plan mrtvog grada Serjilla Antička sela sjeverne Sirije čini skupina od 40 sela (od oko njih 700) grupiranih u osam parkova koji se nalaze u sjeverozapadnoj Siriji, jugozapadno od Alepa, a pružaju izvanredno svjedočanstvo seoskog života u kasnoj antici i tijekom bizantskog razdoblja.
Pogledaj Antiohija i Antička sela sjeverne Sirije
Antilopa
Antilopa je naziv za mnoge vrste parnoprstaša iz porodice šupljorožaca.
Pogledaj Antiohija i Antilopa
Antioch, Kalifornija
Antioch je grad u američkoj saveznoj državi Kaliforniji.
Pogledaj Antiohija i Antioch, Kalifornija
Antiohijska patrijarhija
Katedrala u Damasku, sjedište Antiohijske patrijarhije. Antiohijska patrijarhija (arap. بطريركيّة أنطاكية وسائر المشرق للرّومالأرثوذكس: "Grčka pravoslavna patrijarhija u Antiohiji i na Levantu") lokalna je i autokefalna pravoslavna crkva.
Pogledaj Antiohija i Antiohijska patrijarhija
Apostolski sabor u Jeruzalemu
Apostolski sabor u Jeruzalemu (oko 50.), prvi je povijesni kršćanski sabor koji su predvodili apostoli.
Pogledaj Antiohija i Apostolski sabor u Jeruzalemu
Arapska osvajanja na kopnu
Muslimanska osvajanja (ara. الغزوات, al-Ġazawāt ili الفتوحات الإسلامية, al-Fatūḥāt al-Islāmiyya) također poznata i kao Islamska osvajanja ili Arapska osvajanja je naziv za niz oružanih sukoba, odnosno osvajačkih pohoda koje je rano arapska muslimanska država, kasnije poznata kao kalifat, poduzela od svog nastanka 620-ih do oko 750.
Pogledaj Antiohija i Arapska osvajanja na kopnu
Arhont
Arhont (grčki: arkhon) naslov je najviših dužnosnika u mnogim grčkim antičkim polisima.
Pogledaj Antiohija i Arhont
Asi (televizijska serija)
Asi (tur. Asi, eng. Rebel) je turska TV serija i jedna od najboljih pripadnica žanra turskih dramskih serija.
Pogledaj Antiohija i Asi (televizijska serija)
Asirska Crkva istoka
Asirska Crkva Istoka (klasični sirjački: ܥܕܬܐ ܕܡܕܢܚܐ ܕܐܬܘܖ̈ܝܐ, romanizirano: ʿĒḏtā ḏ-Maḏnḥā ḏ-ʾĀṯūrāyē, arapski: كنيسة المشرق الآشورية) ili, punim imenom, Sveta apostolska katolička asirska Crkva Istoka (klasični sirjački: ܥܕܬܐ ܩܕܝܫܬܐ ܘܫܠܝܚܝܬܐ ܩܬܘܠܝܩܝ ܕܡܕܢܚܐ ܕܐܬܘܪ̈ܝܐ, romanizirano: ʿĒḏtā Qaddīštā wa-Šlīḥāytā Qāṯōlīqī ḏ-Maḏnḥā ḏ-ʾĀṯūrāyē, arapski: كنيسة المشرق الآشورية الرسولية الجاثلقية المقدسة) kršćanska je Crkva koja vuče korijene iz babilonske crkve, a po predaji osnovao bi je sveti Toma, apostol.
Pogledaj Antiohija i Asirska Crkva istoka
Šapur I.
Šapur I. (ili Sapor), veliki kralj Perzije (240./242. – 270./272.). Konsolidirao je i proširio Novoperzijsko Carstvo Sasanida koje je osnovao njegov otac Ardašir I.
Pogledaj Antiohija i Šapur I.
Šimun Stilit
Sveti Šimun Stilit (Sizan, Turska o. 390. Svetac dana, 5. siječnja (pristupljeno 5. siječnja 2017.) - Qalaat, Sirija, 2. rujna 459.) - sirijski asketski svetac.
Pogledaj Antiohija i Šimun Stilit
Ćiril Aleksandrijski
Ćiril Aleksandrijski (oko 376. - oko 444.), teolog, svetac i crkveni naučitelj.
Pogledaj Antiohija i Ćiril Aleksandrijski
Balduin II. Jeruzalemski
Balduin II. Jeruzalemski (fr. Badouin du Bourcq), poznat i kao Balduin de Rethel (? – Jeruzalem, Jeruzalemsko Kraljevstvo, 21. kolovoza 1131.), francuski plemić, edeški grof (1100.
Pogledaj Antiohija i Balduin II. Jeruzalemski
Balian od Ibelina
Pečat Baliana od Ibelina iz 1894. Riječ je o slikovnom prikazu iz knjige "The Crusades: The Story of the Latin Kingdom of Jerusalem", autora T.A. Archera i Charlesa Lethbridgea Kingsforda (London&NY, 1894). Kotačići na ostrugama (kasnijeg datuma) vjerojatno su greška umjetnika iz 19.
Pogledaj Antiohija i Balian od Ibelina
Barnaba
Sveti Barnaba (grč.: Βαρναβᾶς), po rođenju Josip bio je ranokršćanski propovjednik i suradnik apostola Pavla.
Pogledaj Antiohija i Barnaba
Bazilika sv. Petra
'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.
Pogledaj Antiohija i Bazilika sv. Petra
Ben-Hur (1959.)
Ben-Hur je američki povijesni epski filmski spektakl iz 1959. godine.
Pogledaj Antiohija i Ben-Hur (1959.)
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Pogledaj Antiohija i Biblija
Bitka kod Antiohije
Bitka kod Antiohije, vojni sukob čija se središnja bitka odigrala 28. lipnja 1098. godine između snaga križara Antiohije i turske koalicije koju je vodio emir Kerbogha iz Mosula u sklopu Prvog križarskog rata.
Pogledaj Antiohija i Bitka kod Antiohije
Bitka kod Edese
Bitka kod Edese se odigrala 259. godine između vojske Rimskog Carstva predvođene carem Valerijanom i vojske Sasanidskog carstva predvođene velikim kraljem Šapurom I.
Pogledaj Antiohija i Bitka kod Edese
Bitka kod Hattina
Bitka kod Hattina, bitka koja se odvila 4. srpnja 1187. godine i rezultirala teškim porazom križarske vojske predvođene jeruzalemskim kraljem Gvidom Lizinjanskim od strane ajubidskog vladara Saladina.
Pogledaj Antiohija i Bitka kod Hattina
Bitka kod Manzikerta
Bitka kod Manzikerta odigrala se 26. kolovoza 1071. godine između bizantske vojske, predvođene carem Romanom Diogenom (1068. – 1071.) i Seldžuka predvođenih sultanom Alp Arslanom.
Pogledaj Antiohija i Bitka kod Manzikerta
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082.
Pogledaj Antiohija i Bodin
Bohemund I.
Zamišljeni portret Bohemunda iz 1843., djelo Mery-Josepha Blondela. Bohemund I. (engleski Bohemond of Otranto, francuski Bohémond de Tarente) (rođen oko 1057., umro 1111.), sin Roberta Guiscarda; vojvoda od Taranta, istaknuti sudionik Prvoga križarskog rata.
Pogledaj Antiohija i Bohemund I.
Bohemund II.
Folis Bohemunda II. Bohemund II (1107.–veljača 1130.), knez Antiohije od 1119.
Pogledaj Antiohija i Bohemund II.
Bohemund III.
Bohemund III. Bohemund III. poznat pod nadimcima Dijete ili Mucavac (engleski Bohemond the Child ili Stammerer, francuski Bohémond le Bambe ili le Baube) (1145. – 1201.), knez Antiohije od 1163.
Pogledaj Antiohija i Bohemund III.
Bohemund IV.
Grb Bohemundove obitelji Poitiersa Bohemund IV.
Pogledaj Antiohija i Bohemund IV.
Bohemund V.
Denar Bohemunda V.: +BOAMVNDVS +ANTIOCHIA Bohemund V. (1198.–siječanj 1252.), knez Antiohije i grof Tripolija od 1233.
Pogledaj Antiohija i Bohemund V.
Bohemund VI.
Grb Bohemundove obitelji Poitiersa Bohemund VI. (1237. – 1275.), knez Antiohije (1252. – 1268.) i grof Tripolija (1252. – 1275.). Sin Bohemunda V. i Lucije.
Pogledaj Antiohija i Bohemund VI.
Carigradska patrijarhija
Katedrala Sv. Jurja u sjedištu patrijaršije na Fanaru, Carigrad Ekumenska carigradska patrijarhija (grčki: Οικουμενικό Πατριαρχείο Κωνσταντινουπόλεως, latinično: Oikumenikó Patriarheío Kōnstantinoupóleōs, turski: Rum Ortodoks Patrikhanesi, neslužbeno poznat i kao Fener Rum Patrikhanesi, srpski: Васељенска патријаршија) jedna je od autokefalnih pravoslavnih crkava, a zauzima prvo mjesto u hijerarhiji pravoslavnih crkava.
Pogledaj Antiohija i Carigradska patrijarhija
Cilicija
Cilicija (lat. Cilicia) ili Kilikija (grč. Κιλικία - Kilikía; arm. Կիլիկիա; perz. klkyʾy; part. kylkyʾ, tur. Kilikya), starovjekovna regija, povremeno i politička jedinica, koja se nalazila najugoistočnom dijelu Male Azije, u današnjoj Turskoj, sjeverno od Cipra.
Pogledaj Antiohija i Cilicija
Crkva sv. Šimuna Stilita kod Alepa
Crkva sv.
Pogledaj Antiohija i Crkva sv. Šimuna Stilita kod Alepa
Crkva sv. Sofije u Ohridu
Crkva sv.
Pogledaj Antiohija i Crkva sv. Sofije u Ohridu
Crnogorska pravoslavna Crkva
''Grb Crnogorske pravoslavne Crkve'' Crnogorska pravoslavna Crkva (crnogorska ćirilica: Црногорска православна Црква) sa sjedištem u prijestolnici Cetinje obnovljena listopada 1993. godine, nakon što je stvarno 1918. a službeno 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva – samostalna pravoslavna Crkva.
Pogledaj Antiohija i Crnogorska pravoslavna Crkva
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Pogledaj Antiohija i Dioklecijan
Drugi križarski rat
Drugi križarski rat je naziv za sukob koji se vodio između kršćanske vojske i muslimana a trajao je od 1147. – 1149. a završio je totalnim porazom kršćanskih snaga predvođenih kraljem Lujom VII.
Pogledaj Antiohija i Drugi križarski rat
Dukak
Abu Nasr Shams al-Muluk Duqaq (? - 8. lipnja 1104.) bio je seldžučki vladar Damaska od 1095.
Pogledaj Antiohija i Dukak
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Pogledaj Antiohija i Dukljansko Kraljevstvo
Dura-Europos
Hram boga Bela u Dura-Europosu Dura-Europos (Δούρα Ευρωπός), također poznat i kao Dura-Europus bio je antički grad čiji se ostaci danas nalaze na desnoj obali Eufrata, nedaleko od modernog sela Salhiyé u Siriji.
Pogledaj Antiohija i Dura-Europos
Efeški sabor
Efeški sabor bio je Treći ekumenski sabor Crkve, a održan je 431. u gradu Efezu u Maloj Aziji, za vrijeme vladavine bizantskog cara Teodozija II., unuka Teodozija I. Velikog koji je bio sazvao Prvi carigradski sabor.
Pogledaj Antiohija i Efeški sabor
Eudoksije Antiohijski
Eudoksije Antiohijski (grčki Ευδόξιος; ? — 370.) bio je osmi nadbiskup Carigrada (360. — 370.). Poznat kao vatreni sljedbenik učenja Arija, bio je isprva biskup Germanicije i Antiohije, a rođen je u Arabissosu.
Pogledaj Antiohija i Eudoksije Antiohijski
Euzebije Cezarejski
Euzebije Cezarejski Euzebije Cezarejski (oko 265. – 340.) bio je biskup u Cezareji Primorskoj, glavnom gradu tadašnje Palestine (danas u Izraelu).
Pogledaj Antiohija i Euzebije Cezarejski
Evanđelje po Luki
Evanđelje po Luki, religijska je knjiga, dio Novoga zavjeta.
Pogledaj Antiohija i Evanđelje po Luki
Everard des Barres
Grb Everarda des Barresa Everard des Barres (također Eberhard von Barres (Meaux, Champagne, oko 1113. – Clairvaux, 12. studenog 1174.), francuski vitez i treći veliki meštar vitezova templara (1149. – 1151.). Pristupio je templarima u ranoj dobi i već je 1143. godine bio preceptor Francuske.
Pogledaj Antiohija i Everard des Barres
Filioque
Filioque (lat. „i Sina“) dio je kršćanskog vjerovanja poznatog kao Nicejsko-carigradsko vjerovanje, u obliku kako se ono izgovara u Rimokatoličkoj Crkvi.
Pogledaj Antiohija i Filioque
Flavian II. Antiohijski
Flavijan II. iz Antiohije (latinski: Flavianus II.; grčki: Φλαβιανός Β Αντιοχείας, Phlabianós II. Antiokheías) bio je antiohijski patrijarh od 498.
Pogledaj Antiohija i Flavian II. Antiohijski
Fork (starogrčko božanstvo)
Fork ili Forkis je grčki morski bog.
Pogledaj Antiohija i Fork (starogrčko božanstvo)
Fridrik I. Barbarossa
Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.
Pogledaj Antiohija i Fridrik I. Barbarossa
Gotfrid Bujonski
Gotfrid Bujonski (francuski: Godefroy de Bouillon), u nekim izvorima i kao Gotfrid Bouillonski (Baisy, Brabant ili Boulogne-sur-Mer, oko 1060. - Jeruzalem, Jeruzalemsko Kraljevstvo, 18. srpnja 1100.), francuski plemić, jedan od vođa križara u Prvom križarskom ratu (1096.-1099.). Bio je prvi vladar Jeruzalemskog Kraljevstva, ali nije htio uzeti kraljevski naslov, već se okitio počasnim naslovom "Zaštitinka Svetog Groba" (lat.
Pogledaj Antiohija i Gotfrid Bujonski
Grofovija Edesa
Grofovija Edesa (lat. Comitatus Edessanus) bila je križarska država na području Gornje Mezopotamije, sa sjedištem u Edesi, današnjem gradu Şanlıurfa (do 1984. Urfa).
Pogledaj Antiohija i Grofovija Edesa
Gruzijska kaligrafija
"წყალობითა მღუთისათა ჩვენ იესიან დავითიან სოლომანიან ბაგრატოვანმან ძემან ცხებულის მეფის თეიმურაზისამან მეორე ირაკლი მეფემან საქართველოისამან ქართლისა კახეთისა." "S milošću Božjom, mi od Jesea, Davida, Solomona Bagrationa, sina Teimuraza II., Herakla II, kralja Gruzije, Kartlije, Kahetije...
Pogledaj Antiohija i Gruzijska kaligrafija
Gruzijsko zlatno doba
Gruzijsko zlatno doba, gruz. საქართველოს ოქროს ხანა sakartvelos okros khana, opisuje povijesno razdoblje u Srednjem vijeku u rasponu od otprilike kasnog 11. do 13. stoljeća tijekom kojih je Kraljevina Gruzija dosegla vrhunac svoje moći i razvoja.
Pogledaj Antiohija i Gruzijsko zlatno doba
Helenistička civilizacija
Helenistička civilizacija Helenistička civilizacija je izraz kojim se opisuju kulturna dostignuća država Antičke Grčke, Bliskog Istoka i Jugozapadne Azije u helenističkom razdoblju Starog vijeka, odnosno od oko 330.
Pogledaj Antiohija i Helenistička civilizacija
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Pogledaj Antiohija i Helenizam
Henotikonski edikt
Henotikonski edikt (grčki: ἑνωτικόν, henōtikón "čin ujedinjenja") bio je kršćanski dokument koji je, na nagovor ekumenskog patrijarha Konstantinopola Akacija, izdao bizantski car Zenon 482.
Pogledaj Antiohija i Henotikonski edikt
Hozroje I. Anuširvan
Hozroje I. (Husrav, Xusro; خسرو khosrou, grčki: Chosroes), zvan Anuširvan („s besmrtnom dušom“; Anūscharwān), bio je od 531. do smrti 579. poslije Krista veliki kralj Perzije iz dinastije Sasanida.
Pogledaj Antiohija i Hozroje I. Anuširvan
Hugo, grof Vermandoisa
Hugo Francuski (francuski: Hugues de France; 1057. – Tarz, 18. listopada 1102.), poznat i kao Hugo I. (Hugues Ier) ili Hugo Veliki (Hugues le Grand), bio je princ Francuske te grof Valoisa i Vermandoisa (de jure uxoris).
Pogledaj Antiohija i Hugo, grof Vermandoisa
Ibelin
Ibelin je dvorac koji se nalazio na tlu križarskoga Jeruzalemskoga kraljevstva u 12.
Pogledaj Antiohija i Ibelin
Ignacije Antiohijski
Ignacije Antiohijski (Sirija (rimska provincija), oko 35. - Rim, oko 107.), biskup Antiohije, svetac i mučenik.
Pogledaj Antiohija i Ignacije Antiohijski
Imena europskih gradova na različitim jezicima
Većina gradova u Europi ima različita imena u različitim jezicima.
Pogledaj Antiohija i Imena europskih gradova na različitim jezicima
Inocent X.
Inocent X., lat. Innocentius PP.
Pogledaj Antiohija i Inocent X.
Istočne katoličke Crkve
Grkokatolička katedrala u Križevcima Katedrala sv. Jurja u Lavovu, Ukrajinska grkokatolička crkva. Istočne katoličke Crkve naziv je za Crkve koje pripadaju različitim istočnim obredima, a u punom su zajedništvu s rimskim biskupom ili papom.
Pogledaj Antiohija i Istočne katoličke Crkve
Ivan
* Ivan (ime), muško ime Vladari.
Pogledaj Antiohija i Ivan
Ivan II. Komnen
Ivan II.
Pogledaj Antiohija i Ivan II. Komnen
Ivan Malala
Ivan Malala (Ἰωάννης Μαλάλας, Ioannes Malalas) (oko 491. – 578.) poznati je bizantski kroničar iz Antiohije.
Pogledaj Antiohija i Ivan Malala
Ivan od Antiohije
Ivan od Antiohije (fl. 431.) bio je patrijarh Antiohije od 429. do 441. godine.
Pogledaj Antiohija i Ivan od Antiohije
Ivan Zlatousti
11. stoljeća, Louvre (Pariz) Muzeju grada Zagreba 18.stoljeća. Ivan Zlatousti (grčki Ἰωάννης ὁ Χρυσόστομος) ili Ivan Antiohijski (Antiohija, oko 349. – Komana, 14. rujna 407.), svetac Katoličke i Pravoslavne Crkve, te čašćen u Koptskoj Crkvi.
Pogledaj Antiohija i Ivan Zlatousti
Jamblih
Jamblih iz Halkide (grč. Ἰάμβλιχος) (Halkida (današnji Qinnesrin), Sirija, o.250. - ?, o.330.), grčki novoplatonistički filozof iz Sirije i jedan od posljednjih značajnijih predstavnika antičke filozofije.
Pogledaj Antiohija i Jamblih
Jeruzalemsko Kraljevstvo
Jeruzalemsko Kraljevstvo (lat. Regnum Hierosolimitanum, starofr. Roiaume de Jherusalem), bilo je kršćansko kraljevstvo uspostavljeno na području Levanta 1099. godine nakon Prvog križarskog rata.
Pogledaj Antiohija i Jeruzalemsko Kraljevstvo
Judeokršćani
Judeokršćani su prvi kršćani u Jeruzalemskoj crkvi koji se držali nekih židovskih zakona, obreda i službi u hramu.
Pogledaj Antiohija i Judeokršćani
Julija Soemias
Kovanica s likom Julije Soemias i Junone Julija Soemias Basijna (rođena oko 180., ubijena 11. ožujka 222. godine) bila je majka cara Elegabala, a sama je vladala Rimskim Carstvom za vrijeme djetinjstva svog sina.
Pogledaj Antiohija i Julija Soemias
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11.
Pogledaj Antiohija i Justinijan I. Veliki
Kalcedonski sabor
Kalcedonski sabor bio je četvrti ekumenski sabor, održan je 451. u Kalcedonu (u Bitiniji u Maloj Aziji), koji je danas dio Istanbula, na azijskoj strani Bospora.
Pogledaj Antiohija i Kalcedonski sabor
Katehetska škola Antiohije
Katehetska škola Antiohije je bila jedna od dva glavna centra proučavanja biblijske egzegeze i teologije tijekom kasne antike; druga je bila katehetska škola u Aleksandriji.
Pogledaj Antiohija i Katehetska škola Antiohije
Kebra Nagast
Kebra Nagast (Ge'ez,ክብረ ነገሥት), Knjiga slave kraljeva, je etiopska drevna kniga pisana pismom geez velikog povijesnog, vjerskog i arheološkog značaja.
Pogledaj Antiohija i Kebra Nagast
Kneževina Antiohija
Kneževina Antiohija bila je križarska država koja je postojala na području današnje sjeverne Sirije i južne Turske.
Pogledaj Antiohija i Kneževina Antiohija
Krak des Chevaliers
Krak des Chevaliers (karak je na sirskom "utvrda", dok je des Chevaliers na francuskom "Viteška"), na arapskom poznata kao Qal'at al-Ḥiṣn al Akrad (قلعة الحصن, "Utvrda Kurda"), je križarska utvrda u Siriji i jedan od najvažnijih sačuvanih tvrđava srednjeg vijeka.
Pogledaj Antiohija i Krak des Chevaliers
Križ (kršćanstvo)
Latinski križ Križ († lat. crux; grč. σταυρός stauros »kolac, stup, križ«).
Pogledaj Antiohija i Križ (kršćanstvo)
Krijumčarenje dudovog svilca u Bizantsko Carstvo
Sredinom 6. stoljeća, dva redovnika su, uz podršku bizantskog cara Justinijana I., uspješno prokrijumčarili jajašca dudovog svilca u Bizantsko Carstvo, što je dovelo do uspostavljanja samostalne bizantske industrije svile.
Pogledaj Antiohija i Krijumčarenje dudovog svilca u Bizantsko Carstvo
Kriza 3. stoljeća
Kriza trećeg stoljeća naziv je za razdoblje u povijesti Rimskog Carstva od 235.
Pogledaj Antiohija i Kriza 3. stoljeća
Latinski patrijarhat Jeruzalema
Ulazak latinskog patrijarha u Jeruzalem Latinski patrijarh Jeruzalema (lat.: Patriarcha Hierosolymitanus Latinorum) titula je koji koristi nadbiskup Jeruzalema.
Pogledaj Antiohija i Latinski patrijarhat Jeruzalema
Lovre II. Zanne
Lovre II.
Pogledaj Antiohija i Lovre II. Zanne
Makedonije I. Konstantinopolski
Makedonije I. Konstantinopolski, bio je konstantinopolski biskup sredinom četvrtog stoljeća.
Pogledaj Antiohija i Makedonije I. Konstantinopolski
Makrin
Makrin Makrin, rimski car (217. – 218.). Pravim imenom Marko Opelije Makrin, bio je prvi car koji nije bio ili senator ili iz senatorske obitelji.
Pogledaj Antiohija i Makrin
Marius de Romanus
Marius de Romanus je lik iz serije novela Vampirske kronike američke spisateljice Anne Rice.
Pogledaj Antiohija i Marius de Romanus
Maronitska Crkva
Grb Maronitske Crkve Maronitska Crkva (arap. الكنيسة الأنطاكية السريانية المارونية - al-Kanīsa al-Anṭākiyya al-Suryāniyya al-Mārūniyya; lat. Ecclesia Maronitarum) je jedna od Istočnih katoličkih Crkava u jedinstvu sa Svetom Stolicom u Rimu.
Pogledaj Antiohija i Maronitska Crkva
Martirij
Martirij (lat.: martyrium ili martyrion) (množina, "martiriji") je građevina ili dio građevine na mjestu koje je bilo, ili je usko povezano s životom ili relikvijom mučenika.
Pogledaj Antiohija i Martirij
Melkiti
Melkiti (prema sirijskom malko.
Pogledaj Antiohija i Melkiti
Miafizitizam
Miafizitizam je kristološka formulacija koja drži da su u osobi Isusa Krista božanska priroda i ljudska priroda ujedinjene (μία, mia - "jedan" ili "jedinstvo") u složenu narav ("physis") pri čemu su te dvije naravi neodvojive, neizmiješane, bez nedoumica i nepromjenjive.
Pogledaj Antiohija i Miafizitizam
Murat Yıldırım
Murat Yıldırım (Konya, Turska, 13. travnja 1979.), je turski glumac.
Pogledaj Antiohija i Murat Yıldırım
Nestorijanstvo
Nestorijanstvo ili nestorijanizam je kršćansko učenje o Isusovoj dualnosti, tj.
Pogledaj Antiohija i Nestorijanstvo
Nestorije
Nestorije (oko 386. – 451.), carigradski biskup od 10. travnja 428. do 22. lipnja 431. i začetnik nestorijanstva.
Pogledaj Antiohija i Nestorije
Nicejsko vjerovanje
Nicejsko vjerovanje, također Nicejski simbol vjere, proglašeno je na Prvom nicejskom saboru Crkve 325., koji je bio i prvi ekumenski sabor uopće.
Pogledaj Antiohija i Nicejsko vjerovanje
Normandija
Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.
Pogledaj Antiohija i Normandija
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Pogledaj Antiohija i Normani
Ohrid
Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.
Pogledaj Antiohija i Ohrid
Opsada Pirizabore
Opsada Pirizabore vođena je u travnju 363. godine.
Pogledaj Antiohija i Opsada Pirizabore
Origen
Origen (grč. Ὠριγένης; Aleksandrija, 185. – Tir?, 253.), ugledni učitelj i veliki propovjednik, reformator aleksandrijske škole, iznimno utjecajan i plodonosan pisac 3. stoljeća, protivnik gnostičkih hereza.
Pogledaj Antiohija i Origen
Palmira
Palmira (grčki: Παλμύρα / Palmýra, latinski: Palmyra) je oaza s ruševinama antičkog grada, današnje naselje Tadmur (تدمر, arapski) 215 km sjeveroistočno od Damaska u Siriji i 120 km jugozapadno od Eufrata.
Pogledaj Antiohija i Palmira
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Pogledaj Antiohija i Papa
Patrijarh (kršćanstvo)
Grb katoličkog Patrijarha Patrijarh (dolazi od grčke složenice πατήρ ἄρχων patèr àrchon, što doslovno znači otac-vođa, a prevodi se kao poglavar) je visoka crkvena titula koju nose biskupi nekih kršćanskih Crkava koje prihvaćaju apostolsko naslijeđe, posebno u Pravoslavnoj i Katoličkoj crkvi.
Pogledaj Antiohija i Patrijarh (kršćanstvo)
Pavlova misijska putovanja
Rafael: Sveti Pavao govori Atenjanima Pavlova misijska putovanja opsežna su putovanja sv. Pavla, opisana u Bibliji u Djelima apostolskim.
Pogledaj Antiohija i Pavlova misijska putovanja
Popis koptskih papa Aleksandrije
Pošto je 536.godine pravoslavna Crkva Aleksandrije povukla svoje priznanje Teodozija I. i izabrala Pavla za patrijarha, a u isto vrijeme je Koptska pravoslavna Crkva u Aleksandriji nastavila priznavati Teodozija I., došlo je do raskola nakon kojega su se trajno razdvojili i uspostavili odvojene crkve (patrijaršije), te su od tada održavali novouspostavljene rodove svojih Crkava.
Pogledaj Antiohija i Popis koptskih papa Aleksandrije
Povijest Irana
Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.
Pogledaj Antiohija i Povijest Irana
Povijest katoličanstva
Katoličanstvo je najveća grana kršćanska koja broji 1,7 milijuna vjernika.
Pogledaj Antiohija i Povijest katoličanstva
Povijest kršćanstva
Kršćanstvo je najveća svjetska religija koja broji 2,9 milijarde vjernika.
Pogledaj Antiohija i Povijest kršćanstva
Povijest Sirije
Crkva sv. Šimuna Stilita kod Alepa, najstarija preživjela bizantska crkva, koje datira iz 5. stoljeća. Povijest Sirije pokriva povijest države Sirije, koja je središte jedne od najstarijih civilizacija na svijetu, što potvrđuje veliki broj arheoloških nalaza.
Pogledaj Antiohija i Povijest Sirije
Pravoslavna crkva
Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.
Pogledaj Antiohija i Pravoslavna crkva
Protiv Židova
Protiv Židova (grč. Κατά Ιουδαίων, Kata Ioudaiōn; lat. Adversus Judaeos; eng. Against the Jews) serija je homilija antisemitskog sadržaja Ivana Zlatoustog (grč. Ἰωάννης ὁ Χρυσόστομος), koji je u kršćanstvu slavljen kao svetac i crkveni otac.
Pogledaj Antiohija i Protiv Židova
Prvi križarski rat
Prvi križarski rat (1096. – 1099.), prvi iz niza križaskih ratova koje je inicirala i podržavala Latinska Crkva tijekom srednjeg vijeka.
Pogledaj Antiohija i Prvi križarski rat
Prvi lionski sabor
Prvi lionski sabor je trinaesti ekumenski sabor, kojeg priznaje Katolička Crkva.
Pogledaj Antiohija i Prvi lionski sabor
Prvi nicejski sabor
Prvi nicejski sabor ujedno je i prvi ekumenski crkveni sabor, a održan je u Niceji u Bitiniji (današnja Turska).
Pogledaj Antiohija i Prvi nicejski sabor
Ptolemej III. Euerget
Zlatnik s likom Ptolemeja III koga je u njegovu počast izdao sin Ptolemej IV. Ptolemej III.
Pogledaj Antiohija i Ptolemej III. Euerget
Rajmund III. Tripolski
Rajmund III. Tripolski (lat. Raimundus III de Tripoli; fr. Raymond III de Tripoli) (?, o. 1140. - Tripoli, Grofovija Tripoli, srpnja, 1187.), križarski ratnik, grof Tripolija (1152.-1187.), galilejski knez (1174.-1187.), zajedno sa suprugom Echive de Bures i regent Jeruzalemskog Kraljevstva u dva navrata (1174.-1177.
Pogledaj Antiohija i Rajmund III. Tripolski
Red svetog Jurja
Red svetog Jurja – Europski red kuće Habsburško-Lotarinške (njemački: St. Georgs-Orden – Ein europäischer Orden des Hauses Habsburg-Lothringen), najčešće naveden kao Red sv.
Pogledaj Antiohija i Red svetog Jurja
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Antiohija i Rim
Rimsko-perzijski ratovi
Rimsko-Perzijski ratovi bio je niz ratnih sukoba između dvaju moćnih carstava koji je trajao od 230.
Pogledaj Antiohija i Rimsko-perzijski ratovi
Roger od Salerna
Novac Rogera od Salerna. Roger (umro 28. lipnja, 1119., Antiohija, današnja Turska), normanski knez križarske države Kneževine Antiohije (1112. – 1119.), koja je tada bila na vrhuncu moći.
Pogledaj Antiohija i Roger od Salerna
Saladinova citadela
Saladinova citadela (arapski: قلعة صلاح الدين, Qalaat Salah Ed-Din) ili Saone je utvrda u Siriji, 30 km istočno od grada Latakije, izgrađena na stijeni između dvije duboke šumovite doline.
Pogledaj Antiohija i Saladinova citadela
Seleukija
arheoloških nalazišta Seleukije i Ktezifonta uz prikaz promijenjenog toka Tigrisa Seleukija (grč. Σελεύκεια), starovjekovni grad u Mezopotamiji na rijeci Tigris, za vrijeme vladavine helenističkih Seleukida i iranskih Arsakida jedan od najvećih gradova svijeta.
Pogledaj Antiohija i Seleukija
Seleukija (razdvojba)
Seleukija (iz grč. Σελεύκεια) ili Seleucija (iz lat. Seleucia) može se odnositi na sljedeće starovjekovne gradove.
Pogledaj Antiohija i Seleukija (razdvojba)
Sergije I.
Sergije I., papa od 15. prosinca 687. do 8. rujna 701. godine.
Pogledaj Antiohija i Sergije I.
Sever Antiohijski
Koptska ikona Severa Antiohijskog iz 19. stoljeća Sever Antiohijski (oko 465. - oko 538./oko 539./oko 542.) bio je posljednji nekalcedonski patrijarh koji je stolovao u Antiohiji i koji se smatra jednim od osnivača Sirske pravoslavne Crkve.
Pogledaj Antiohija i Sever Antiohijski
Sirija (rimska provincija)
Provincija Sirija Sirija (Syria) je starorimska provincija u Aziji, odnosno u današnjoj Siriji.
Pogledaj Antiohija i Sirija (rimska provincija)
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Pogledaj Antiohija i Splitsko-makarska nadbiskupija
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Pogledaj Antiohija i Starogrčka književnost
Starogrčka umjetnost
Atene, ''Dinos vaza'', detalj, oko 580. pr. Kr. - najstariji potpis na umjetničkom djelu u Europi. Umjetnost stare Grčke je razdoblje grčke umjetnosti od 9.
Pogledaj Antiohija i Starogrčka umjetnost
Starogrčko kiparstvo
''Apolon Belvederski'', rimska mramorna kopija iz 130. – 140., (kopija po Leokaresu iz 340. – 330. pr. Kr.), visok 2,24 m, Vatikanski muzeji, Rim. Grčko kiparstvo se može podijeliti na dva načina kiparskog djelovanja: arhitektonsko kiparstvo i slobodno kiparstvo.
Pogledaj Antiohija i Starogrčko kiparstvo
Stjepan II. Antiohijski
Stjepan II. (umro 479.) bio je patrijarh Antiohije od 477.
Pogledaj Antiohija i Stjepan II. Antiohijski
Sveta Margareta mučenica
Sveta Margareta, minijatura iz 1440. godine Sveta Margareta, Margareta Antiohijska, Ognjena Marija ili Sveta Marina (Antiohija, Pizidija 289. – 304.) je kršćanska svetica.
Pogledaj Antiohija i Sveta Margareta mučenica
Sveta Zemlja
lat. ''Hierosolyma'', ''Hierusalem'', ''Aelia Capitolina'') Sveta Zemlja naziv je za Palestinu u religioznim objavama judaizma, kršćanstva i islama.
Pogledaj Antiohija i Sveta Zemlja
Sveti Danijel Stilit
Danijel Stilit (grčki: Δανιὴλ ὁ Στυλίτης) (oko 409. – 493.) je svetac i stilit Istočne pravoslavne, Rimokatoličke i Istočne katoličke Crkve.
Pogledaj Antiohija i Sveti Danijel Stilit
Sveti Dujam
Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius) († Salona, 10. travnja 304.), svetac Rimokatoličke crkve, solinski biskup i mučenik, zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije.
Pogledaj Antiohija i Sveti Dujam
Sveti Jeronim
Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.
Pogledaj Antiohija i Sveti Jeronim
Sveti Luka
Sveti Luka (Antiohija, ? - Beocija, oko 84.), evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih te po predaji autor prve ikone.
Pogledaj Antiohija i Sveti Luka
Sveti Marko
Sveti Marko, evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Marku, aleksandrijski biskup, utemeljitelj kršćanske zajednice u sjevernoj Africi, zaštitnik Venecije.
Pogledaj Antiohija i Sveti Marko
Sveti Petar
Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.
Pogledaj Antiohija i Sveti Petar
Sveti Tit
Sveti Tit je ranokršćanski svetac, kojega sveti Pavao u svojim poslanicama spominje kao svoga suputnika.
Pogledaj Antiohija i Sveti Tit
Sveti Viktor i Korona
Sveti Viktor i Sveta Korona († oko 170. godine) - kršćanski su sveci mučenici iz 2.
Pogledaj Antiohija i Sveti Viktor i Korona
Svi sveti
čakovečkom groblju. Svi sveti (također Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sesvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Katoličkoj Crkvi kojom se slave svi svetci, kako oni kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.
Pogledaj Antiohija i Svi sveti
Tankred Hautevilleski
Zamišljeni portret Tankreda iz 1840., djelo Mery-Josepha Blondela. Tankred Hautevilleski (engleski Tancred of Hauteville, francuski Tancrède de Hauteville) (oko 1075. – 12. prosinca 1112., Antiohija, današnja Turska), čitaj: Tankred Otvilski, knez Galileje, regent Antiohije i Edese, jedan od vođa I.
Pogledaj Antiohija i Tankred Hautevilleski
Tuba Büyüküstün
Tuba Büyüküstün (Istanbul, 5. srpnja, 1982.) turska je glumica.
Pogledaj Antiohija i Tuba Büyüküstün
Vahtang I. od Iberije
Vahtang I. od Iberije ili Vahtang I. Gorgasali (gruz. ვახტანგ I გორგასალი), iz dinastije Hosroidi, bio je kralj Iberije od oko 440. do 502. godine.
Pogledaj Antiohija i Vahtang I. od Iberije
Valerijan (car)
'''Valerijan''' Valerijan (oko 200. – Gundišapur, iza 260.), punim imenom Publius Licinius Valerianus, od 253. do 260. rimski car.
Pogledaj Antiohija i Valerijan (car)
Zengidi
Područje pod upravom '''Zengida''' od 1127. do 1183. godine Zengidi ili Zangidi (arap. زنكيون) su bili islamska dinastija turkijskog podrijetla koja je u službi Seldžuka vladala područjima današnje Sirije i sjevernog Iraka.
Pogledaj Antiohija i Zengidi
Zenon, bizantski car
Zenon (lat. Flavius Zeno Augustus, starogrč. Ζήνων) (Rusumblada, Izaurija, o. 425. – Carigrad, 9. travnja 491.), bizantski car u razdoblju 474.
Pogledaj Antiohija i Zenon, bizantski car
40. pr. Kr.
Godina 40.
Pogledaj Antiohija i 40. pr. Kr.