Otvori u Google MapamaSadržaj
50 odnosi: Amu-Darja, Aorsi, Aralska pustinja, Aralsko-kaspijska nizina, Čagatajski Kanat, Bajkonur, Balhaško jezero, Crno more, Crvenperka, Deverika, Horazmija (satrapija), Horezm, Ibn Batuta, Karakalpački jezik, Karakum, Kazahstan, Kirgistan, Komsomol'sk-na-Ustjurtu, Ledenjak Fedčenko, Malo perje, Manič-Gudilo, More, Neobalne države, Ob, Panonsko more, Paratetis, Pečenezi, Povijest Irana, Povijest Turske, Pseudoscaphirhynchus, Reliktno jezero, Sarmatsko more, Sarmatsko more (razdvojba), Sim, Sir-Darja, Slano jezero, Srednja Azija, Taras Grigorovič Ševčenko, Terminologija Irana i Perzije, Tomirida, Turanska nizina, Turkana (jezero), Turska, Unutrašnja delta, Ustjurt, Uzbekistan, Veliki Iran, Vrabac kamenjar, Zapadnosibirska nizina, Zemljopis Kirgistana.
Amu-Darja
Amu-Darja je jedna od najduljih rijeka u srednjoj Aziji.
Pogledaj Aralsko jezero i Amu-Darja
Aorsi
Aorsi su bili najistočnije sarmatsko pleme, koje je obitavalo na donjem toku Volge i na istoku sve do Aralskog jezera.
Pogledaj Aralsko jezero i Aorsi
Aralska pustinja
Nastanak Aralske pustinje Aralska pustinja je pustinja koja je nastala pozemljenjem (punjenje unutarnjih voda organskim materijalom) Aralskog jezera, odnosno prostire se gdje je nekad bilo njegovo dno.
Pogledaj Aralsko jezero i Aralska pustinja
Aralsko-kaspijska nizina
Aralsko-kaspijska nizina je velika ravnica u Središnjoj Aziji koja se prostire oko obala Aralskog jezera i sjevernog dijela Kaspijskog jezera.
Pogledaj Aralsko jezero i Aralsko-kaspijska nizina
Čagatajski Kanat
Čagatajski Kanat na karti Azije, oko godine 1300. Čagatajski Kanat (mongolski: Цагадайн улс, turski: Cagatay Hanlığı) bio je mongolski, a kasnije jezično poturčeni Kanat, kojim je vladao jedan Džingis-kanov sin Čagataj kan i njegovi nasljednici.
Pogledaj Aralsko jezero i Čagatajski Kanat
Bajkonur
Karta s označenim smještajem Kozmodroma Bajkonur u Kazastanu Kozmodrom Bajkonur (ruski: Космодром Байконур), zvan i Tjuratam, najstarija je i najveća svemirska luka.
Pogledaj Aralsko jezero i Bajkonur
Balhaško jezero
Balhaško jezero (kazaški: Балқаш Көлі, ruski: Озеро Балхаш), je veliko slano jezero u pustinjskoj stepi istočnog Kazahstana.
Pogledaj Aralsko jezero i Balhaško jezero
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Pogledaj Aralsko jezero i Crno more
Crvenperka
Crvenperka (Scardinius erythrophthalmus) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda crvenperke (lat. Scardinius) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).
Pogledaj Aralsko jezero i Crvenperka
Deverika
Deverika (Abramis brama) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (latinski) Cyprinidae, najpoznatiji je predstavnik roda deverike (latinski Abramis), reda šaranki (latinski Cypriniformes).
Pogledaj Aralsko jezero i Deverika
Horazmija (satrapija)
Aralskog jezera Horazmija (perz. Uvârazmiya) je bila satrapija drevnog Perzijskog carstva a kasnije nezavisno kraljevstvo, koje je obuhvaćalo područje u današnjem Uzbekistanu uz rijeku Amu-Darja, južno od Aralskog jezera.
Pogledaj Aralsko jezero i Horazmija (satrapija)
Horezm
Satelitska snimka (2009.) Horezm (ili Horezem i Kvarizem) je antičko područje uz donji tok rijeke Amu-Darje južno od Aralskog jezera koje obuhvaća moderni Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan i sjeverni Iran.
Pogledaj Aralsko jezero i Horezm
Ibn Batuta
Ibn Battuta (1304.–1377.) Abu Abdullah Muhammad Ibn Abdullah Al Lawati Al Tanji Ibn Battuta (24. veljače 1304. do 1368. do 1377., godina smrti nepouzdana), istaknuti arapski (marokanski) Berber, putnik i istraživač Rodio se u berberskoj obitelji u Tangeru, Maroko 703.
Pogledaj Aralsko jezero i Ibn Batuta
Karakalpački jezik
Karakalpački jezik (karaklobuk, klobouki, tchorny; ISO 639-3: kaa), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, koji se govori na području Uzbekistana duž donjeg toka rijeke Amu-Darje i južno od Aralskog jezera (407 000; 1993. UBS), i u Afganistanu (2000), sjeverno od Džalalabada i južno od Mazar-e Šarifa.
Pogledaj Aralsko jezero i Karakalpački jezik
Karakum
Karta koja pokazuje položaj pustinje Karakum. Karakum (ili Kara-Kum i Gara Gum) je pustinja u središnjoj Aziji, koja svojom površinom od 350.000 km2 zauzima oko 70% površine Turkmenistana.
Pogledaj Aralsko jezero i Karakum
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Pogledaj Aralsko jezero i Kazahstan
Kirgistan
Kirgistan (ili Kirgizija), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji.
Pogledaj Aralsko jezero i Kirgistan
Komsomol'sk-na-Ustjurtu
Komsomol'sk-na-Ustjurtu, naselje u Karakalpakstanu u pustinjskom području platoa Ustjurt, blizu zapadne obale Aralskog jezera, Uzbekistan.
Pogledaj Aralsko jezero i Komsomol'sk-na-Ustjurtu
Ledenjak Fedčenko
Ledenjak Fedčenko Ledenjak Fedčenko je veliki ledenjak na planinama Pamir, u Tadžikistanu.
Pogledaj Aralsko jezero i Ledenjak Fedčenko
Malo perje
Malo perje (patuljasta svilina, lat. Zostera noltei; ponegdje Zostera noltii), vodena biljna vrsta iz porodice vogovki raširena istočnim Atlantikom, Baltičkim morem, Sredozemljem, Kaspijskim morem i Aralskim jezerom.
Pogledaj Aralsko jezero i Malo perje
Manič-Gudilo
Manič-Gudilo, Boljšoj Manič, Gudilo (ruski: Ма́ныч-Гуди́ло, Большой Маныч, Гудило) je veliko slano umjetno jezero koje većim dijelom prolazi kroz rusku republiku Kalmičku, a manjim dijelom kroz Rostovsku oblast i Stavropoljski kraj.
Pogledaj Aralsko jezero i Manič-Gudilo
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Pogledaj Aralsko jezero i More
Neobalne države
Kontinentalne zemlje Neobalne države, države koje nemaju obalu na moru ili oceanu.
Pogledaj Aralsko jezero i Neobalne države
Ob
Ob, je rijeka u azijskom dijelu Rusije.
Pogledaj Aralsko jezero i Ob
Panonsko more
Panonsko more naziv je za morsku površinu koja je u dalekoj povijesti prekrivala dio Europe i veliki dio današnje Panonske nizine.
Pogledaj Aralsko jezero i Panonsko more
Paratetis
Paratetis u epohi oligocena. Paratetis je naziv za pretpovijesno more, koje se protezalo od srednje Europe do srednje Azije.
Pogledaj Aralsko jezero i Paratetis
Pečenezi
Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.
Pogledaj Aralsko jezero i Pečenezi
Povijest Irana
Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.
Pogledaj Aralsko jezero i Povijest Irana
Povijest Turske
desno Rekonstrucija unutrašnjosti kuće u Catal Hüyüku (oko 7500. pr. Kr.) najvećeg neolitskog nalazišta na svijetu. Povijest Turske je povijest prostora današnje Republike Turske i naroda Turaka od prapovijesti do danas.
Pogledaj Aralsko jezero i Povijest Turske
Pseudoscaphirhynchus
Pseudoscaphirhynchus kritično je ugroženi rod jesetri iz srednje Azije.
Pogledaj Aralsko jezero i Pseudoscaphirhynchus
Reliktno jezero
Aralsko jezero, 1985. godine Reliktno jezero je tip tektonskoga jezera koje predstavlja ostatak nekadašnjeg mora ili oceana.
Pogledaj Aralsko jezero i Reliktno jezero
Sarmatsko more
Sarmatsko more (ruski: Сарматское море) je drevno more koje je postojalo prije 14 – 10 milijuna godina na području od Panonskoga mora do Aralskoga jezera s otocima Krim i Kavkaz.
Pogledaj Aralsko jezero i Sarmatsko more
Sarmatsko more (razdvojba)
* Sarmatsko more, u paleografiji drevno more koje je postojalo prije 14 – 10 milijuna godina na području od Panonskoga mora do Aralskoga jezera s otocima Krim i Kavkaz.
Pogledaj Aralsko jezero i Sarmatsko more (razdvojba)
Sim
Sim (lat. Acipenser nudiventris), poznat i kao kratkonosa kečiga, kritično je ugrožena riba roda Acipenser, u prirodnom staništu možda izumrla.
Pogledaj Aralsko jezero i Sim
Sir-Darja
Sir-Darja (kazaški: Сырдария, tadžički: Сирдарё, uzbečki: Sirdaryo, perzijski: سيردريا; Saihun), jedna od većih rijeka u Središnjoj Aziji.
Pogledaj Aralsko jezero i Sir-Darja
Slano jezero
Salar de Uyuni (Bolivija) Slano jezero je geološka depresija ispunjena slanom vodom, u užem smislu to su jezera kojima je mineralizacija veća od 1 grama po kilogramu odnosno iznad 25 grama soli po litri vode.
Pogledaj Aralsko jezero i Slano jezero
Srednja Azija
Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz.
Pogledaj Aralsko jezero i Srednja Azija
Taras Grigorovič Ševčenko
Djelo Tarasa Ševčenka, Kobzar (knjiga), 1840. Slika Tarasa Ševčenka; »Kateryna«, 1847. Taras Grigorovič Ševčenko, (ukr. Тарас Григорович Шевченко); (Morynci, Ukrajina, 9. ožujka 1814. – Petrograd, Rusija, 10. ožujka 1861.); ukrajinski je pjesnik, slikar i humanist.
Pogledaj Aralsko jezero i Taras Grigorovič Ševčenko
Terminologija Irana i Perzije
Karta moderne države '''Iran''' Terminologija „Irana“ i „Perzije“ nerijetko predstavlja spor oko imenovanja u zapadnom svijetu, odnosno problem prilikom razumijevanja političke, povijesne, geografske i kulturne terminologije koju karakteriziraju ti nazivi.
Pogledaj Aralsko jezero i Terminologija Irana i Perzije
Tomirida
Mattia Preti: Kraljica Tomirida prima glavu Kira, perzijskoga cara. Tomirida ili Tomiris ili Tomirija (današnji Kazahstan, oko 570. — 520. pr. Kr) bila je masagetska kraljica poznata po pobjedi nad perzijskim carem Kirom Velikim.
Pogledaj Aralsko jezero i Tomirida
Turanska nizina
Turanska nizina (kazaški: Тұран ойпаты, Тұран жазығы, ruski: Туранская низменность, Туранская равнина, uzbečki: Turon tekisligi, Turon pasttekisligi) velika je nizina koja se prostire na području Kazahstana, Turkmenistana i Uzbekistana.
Pogledaj Aralsko jezero i Turanska nizina
Turkana (jezero)
Turkana, nekoć poznato kao Rudolfovo jezero, je slano jezero u Velikoj rasjednoj dolini u Keniji, koje svojim sjevernim dijelom završava u Etiopiji.
Pogledaj Aralsko jezero i Turkana (jezero)
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Aralsko jezero i Turska
Unutrašnja delta
Unutrašnjom deltom naziva se takva vrsta riječne delte gdje rijeka prolazi kroz depresiju ili nizinu, ili završava u bazenu iz kojeg ne izlazi niti jedan vodotok.
Pogledaj Aralsko jezero i Unutrašnja delta
Ustjurt
Ravnjak Ustjurt, (kazački: Üstirt, turkmenski: Üstyurt) je srednjoazijski ravnjak.
Pogledaj Aralsko jezero i Ustjurt
Uzbekistan
Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.
Pogledaj Aralsko jezero i Uzbekistan
Veliki Iran
Središnje Azije (Baktrija) i Hindukuša do rijeke Ind u Pakistanu na jugoistoku Veliki Iran (perz. ایران بزرگ: Irān-e Bozorg ili ایرانزمین: Irān-zamīn) ili Iranski kulturološki kontinent je naziv za područje kojim prevladava iranska kultura.
Pogledaj Aralsko jezero i Veliki Iran
Vrabac kamenjar
Vrabac kamenjar, južnoeuropska je vrsta vrapca, koja za izgradnju gnijezda bira uglavnom kamenite lokacije.
Pogledaj Aralsko jezero i Vrabac kamenjar
Zapadnosibirska nizina
sjeverne Azije Transsibirske pruge Rijeka Vasjugan Zapadnosibirska nizina, poznata i kao Zapadnosibirska ravnica, (ruski: За́падно-Сиби́рская равни́на) je velika nizina koja zauzima zapadni dio Sibira, između gorja Ural na zapadu i rijeke Jenisej na istoku i planina Altaj na jugoistoku.
Pogledaj Aralsko jezero i Zapadnosibirska nizina
Zemljopis Kirgistana
Topografska karta Kirgistana Satelitska snimka Kazahstana i Kirgistana Kirgistan je srednjoazijska država smještena zapadno od Kine.
Pogledaj Aralsko jezero i Zemljopis Kirgistana
Također poznat kao Aralsko more.