Sadržaj
40 odnosi: Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Alogina, Amestris, Andija, Arsam (princ), Artaban, Artaban od Baktrije, Artakserkso, Artakserkso II., Artakserkso III., Artarije, Artifije, Artoksaro, Damaspija, Darije II., Ezra, Ezra (knjiga), Farnak II., Grčko-perzijski ratovi, Hirkanija, John Macdonald Kinneir, Kalijin mir, Kosmartidena, Kserkso I., Kserkso II., Masist, Megabiz II., Nakš-e Rustam, Nehemija (knjiga), Parisatida, Pausir, Perzepolis, Pisutno, Popis faraona, Sogdijan, Suza (Iran), Tanira, Temistoklo, Zopir II..
Ahemenidi
Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.
Pogledaj Artakserkso I. i Ahemenidi
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Pogledaj Artakserkso I. i Ahemenidsko Carstvo
Alogina
Alogina (grč. Alogyne) je bila konkubina Artakserksa I. (vladao od 465. do 424. pr. Kr.), vladara Perzijskog Carstva.
Pogledaj Artakserkso I. i Alogina
Amestris
ahemenidskog doba pronađena u Perzepolisu (moguće '''Amestris''') Amestris ili Amastris (perz. „prijatelj“) je bila žena Kserksa I., vladara Perzijskog Carstva, odnosno majka njegovog nasljednika Artakserksa I. Njena reputacija vrlo je loša kod antičkih grčkih povjesničara.
Pogledaj Artakserkso I. i Amestris
Andija
Andija je bila konkubina Artakserksa I. (vladao od 465. do 424. pr. Kr.), vladara Perzijskog Carstva.
Pogledaj Artakserkso I. i Andija
Arsam (princ)
Arsam (perz. Aršāmā, grč. Ἀρσάμης; Arsames) je bio perzijski princ iz ahemenidske dinastije koji je krajem 5. stoljeća pr. Kr. vladao kao satrap Egipta.
Pogledaj Artakserkso I. i Arsam (princ)
Artaban
Artaban od Hirkanije je bio politička ličnost u doba Ahemenidskog Carstva, a navodno je i vladao nekoliko mjeseci (465. – 464. pr. Kr.). Artaban je podrijetlom vjerojatno bio iz satrapije Hirkanije, gdje je služio kao visoki namjesnik Kserksa I. (vjerojatno satrap) ili pak kao njegov osobni čuvar.
Pogledaj Artakserkso I. i Artaban
Artaban od Baktrije
Artaban je vladao kao satrap pokrajine Baktrije sredinom 5. stoljeća pr. Kr. Spominje se u djelima povjesničara Ktezija, koji navodi kako je Artaban podigao ustanak protiv Artakserksa I., vladara Perzijskog Carstva.
Pogledaj Artakserkso I. i Artaban od Baktrije
Artakserkso
Artakserkso (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης, engl. Artaxerxes), često je ime perzijskih vladara iz iranske dinastije Ahemenida.
Pogledaj Artakserkso I. i Artakserkso
Artakserkso II.
Artakserkso II.
Pogledaj Artakserkso I. i Artakserkso II.
Artakserkso III.
Artakserkso III. (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης) bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 358. do 338. pr. Kr.; jedanaesti šah iranske dinastije Ahemenida te prvi faraon XXXI. dinastije u Egiptu.
Pogledaj Artakserkso I. i Artakserkso III.
Artarije
Artarije (akad. Arteremu, grč. Artarius) je bio sin Kserksa, odnosno član kraljevske perzijske dinastije Ahemenida.
Pogledaj Artakserkso I. i Artarije
Artifije
Artifije (perz. Ardifija ili Ardufija; „Orao“, elam. Irtapija ili Irtupija, grč. Artyphios, Arziphos ili Arzybios) je bio perzijski plemić i vojskovođa, sin Megabiza II. i Amitise (kći perzijskog vladara Kserksa).
Pogledaj Artakserkso I. i Artifije
Artoksaro
Artoksaro (perz. Artahŝara, grč. Artoxares) je bio paflagonijski eunuh na perzijskom kraljevskom dvoru, te satrap Armenije tijekom vladavine Artakserksa I. i Darija II. Prema povjesničaru Kteziju, Artoksaro je s 20 godina sudjelovao kao veleposlanik k pobunjenom satrapu Megabizu II. Veliki kralj Artakserkso I.
Pogledaj Artakserkso I. i Artoksaro
Damaspija
Damaspija (perz. Jāmāspi) je bila perzijska kraljica odnosno žena Artakserksa I., vladara Perzijskog Carstva.
Pogledaj Artakserkso I. i Damaspija
Darije II.
Darije II. (staroperz. Dārayavahuš) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva od 423. do 404. pr. Kr.
Pogledaj Artakserkso I. i Darije II.
Ezra
Ezra (hebr. pomoć), je ime hebrejskog svećenika iz 5. stoljeća prije Krista koji je po Bibliji doveo skupinu oko 5000 Judejaca iz babilonskog sužanjstva natrag u Jeruzalem za kraljevanja perzijskog kralja Artakserksa I. Ezra je napisao Knjigu o Ezri, dio Staroga zavjeta, u kojoj je opisao povratak prve i druge skupine povratnika u Jeruzalem, gradnju i obnovu Hrama te stanje naroda.
Pogledaj Artakserkso I. i Ezra
Ezra (knjiga)
Ezra je jedna od knjiga Biblije i Staroga zavjeta.
Pogledaj Artakserkso I. i Ezra (knjiga)
Farnak II.
Farnak II. (elamski: Parnaka, grčki: Pharnaces) je bio perzijski satrap pokrajine Frigije od 430. do 413. pr. Kr.
Pogledaj Artakserkso I. i Farnak II.
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479.
Pogledaj Artakserkso I. i Grčko-perzijski ratovi
Hirkanija
'''Hirkanija''' označena preko modernih granica Irana i Turkmenistana Hirkanija je naziv drevne satrapije koja danas obuvhaća područje modernih iranskih pokrajina Golestana, Mazandarana i Gilana, te dijelove Turkmenistana.
Pogledaj Artakserkso I. i Hirkanija
John Macdonald Kinneir
Sir John Macdonald Kinneir (Sanda, 1782. − Trabzon, 12. lipnja 1830.), britanski pukovnik, diplomat, putopisac i kartograf.
Pogledaj Artakserkso I. i John Macdonald Kinneir
Kalijin mir
Kalijin mir je naziv za mirovni sporazum koji su 449. pr. Kr. sklopili Ahemenidsko Perzijsko Carstvo i starogrčki polisi na čelu s Atenom.
Pogledaj Artakserkso I. i Kalijin mir
Kosmartidena
Kosmartidena je bila konkubina Artakserksa I. (vladao od 465. do 424. pr. Kr.), vladara Perzijskog Carstva.
Pogledaj Artakserkso I. i Kosmartidena
Kserkso I.
Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.
Pogledaj Artakserkso I. i Kserkso I.
Kserkso II.
Kserkso II. (staroperz. Xšayāršā) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva iz iranske dinastije Ahemenida koji je 424. pr. Kr. vladao svega 45 dana.
Pogledaj Artakserkso I. i Kserkso II.
Masist
Perzijskog Carstva kojom je vladao Kserksov brat '''Masist''' Masist (staroiranski: Mathišta, grčki: Μασίστης; „Masistês“) je bio perzijski princ i sin vladara Darija I. Velikog i kraljice Atose, odnosno Kserksov brat.
Pogledaj Artakserkso I. i Masist
Megabiz II.
Megabiz II. (perz. Baghabuxša; „Bog čuvao“, grč. Megabyzus, oko 516. – 440. pr. Kr.) je bio perzijski plemić, satrap Sirije i jedan od najvažnijih vojskovođa u Perzijskom Carstvu tijekom 5. stoljeća pr. Kr.; sudjelovao je u pohodima protiv Babilonije, Grčke i Egipta, te u pobuni protiv Artakserksa I.
Pogledaj Artakserkso I. i Megabiz II.
Nakš-e Rustam
'''Nakš-e Rustam''' Nakš-e Rustam (perz. نقش رستم: Nākš-e Rostām) arheološko je nalazište koje se nalazi 7 km sjeverozapadno od Perzepolisa,http://www.heritageinstitute.com/zoroastrianism/naqsherustam/index.htm u provinciji Fars u modernom Iranu.
Pogledaj Artakserkso I. i Nakš-e Rustam
Nehemija (knjiga)
Nehemija je jedna od knjiga Staroga zavjeta i Biblije.
Pogledaj Artakserkso I. i Nehemija (knjiga)
Parisatida
Parisatida (lat. Parysatis) je bila perzijska princeza u doba vladavine Artakserksa I., odnosno perzijska kraljica i žena Darija II. (vladao od 423. do 404. pr. Kr.). Prema antičkim izvorima, Parisatida je bila nezakonita kćer perzijskog vladara Artakserksa I. i njegove babilonske konkubine Andije.
Pogledaj Artakserkso I. i Parisatida
Pausir
Pausir (grč. Παυσίρις; Pausiris ili Pausires) je zajedno s Tanirom vladao kao satrap Egipta u službi Perzijskog Carstva.
Pogledaj Artakserkso I. i Pausir
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Pogledaj Artakserkso I. i Perzepolis
Pisutno
Pisutno (perz. Pišišyaothna, grč. Pissuthnes, 470. – 415. pr. Kr.) je bio perzijski plemić i satrap Lidije, koji se od 420. do 415. pr. Kr. pobunio protiv Darija II., vladara Perzijskog Carstva.
Pogledaj Artakserkso I. i Pisutno
Popis faraona
U ovom popisu kronološki su navedeni makroperiodi slavne egipatske povijesti, od ujedinjenja Gornjeg i Donjeg Egipta, pa do pada pod vlast Rimskog Carstva, povijesti starog Egipta, države koja je trajala preko 3100 godina.
Pogledaj Artakserkso I. i Popis faraona
Sogdijan
Sogdijan, bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je uzurpacijom došao na prijestolje i vladao svega 6 mjeseci i 15 dana.
Pogledaj Artakserkso I. i Sogdijan
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Pogledaj Artakserkso I. i Suza (Iran)
Tanira
Tanira (grč. Thannyras) je zajedno s Pausirom vladao kao satrap Egipta u službi Perzijskog Carstva.
Pogledaj Artakserkso I. i Tanira
Temistoklo
Temistoklo (grč. Θεμιστοκλῆς, što znači „Slava zakona”) je bio atenski političar i vojskovođa (oko 524. – 460. pr. Kr.) u doba grčko-perzijskih ratova.
Pogledaj Artakserkso I. i Temistoklo
Zopir II.
Zopir II. (grč. Ζώπυρος; Zopyrus) je bio perzijski plemić iz 5. stoljeća pr. Kr. Njegov otac bio je Megabiz II., poznat po gušenju babilonijske pobune (484. pr. Kr.) i sudjelovanju u Kserksovoj ekspediciji protiv Grčke (480. pr. Kr.), a majka Amitis, kćer perzijskog velikog kralja Kserksa.
Pogledaj Artakserkso I. i Zopir II.