OdlazniDolazni

🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!

Sadržaj

1. 276 odnosi: Abd al-Rahman al-Sufi, Aberacija svjetlosti, Adaptivna optika, Aktivna galaktika, Albedo, Amaterska astronomija, Amplituda (razdvojba), Anaksagora, Anomalija, Armilarna sfera, Asaph Hall, Aspekt, Asteroidi, Asteroidni pojas, Astrobiologija, Astroblem, Astrognozija, Astrološki znakovi, Astrologija, Astrometrija, Astronavigacija, Astronom, Astronomija, Astronomski instrumenti, Astronomski satelit, Atmosfera, Atmosfera (razdvojba), Atmosferska refrakcija, Atoni, Azimut, Azimutska montaža, Azo od Iberije, Đuro Pilar, Željezo, Édouard Roche, Babilonska astronomija, Baricentar, Binarni sustav (astronomija), Biosfera, Blazar, Bortleova skala, Brzina kruženja, Brzina oslobađanja, Brzina svjetlosti, Carl Friedrich Gauss, Cavendishev pokus, Centaur (zviježđe), Damokloid, Dan, Deklinacija (astronomija), ... Proširite indeks (226 više) » « Stisni indeks

Abd al-Rahman al-Sufi

arap. ''Kitāb al-kawākib al-thābita al-musawwar'', 964.) Abd al-Rahman al-Sufi, latinizirano Azophi (Ray, danas južno predgrađe Teherana, 7. prosinca 903. – Širaz, 25. svibnja 986.), perzijski astronom i matematičar.

Pogledaj Astronomski objekt i Abd al-Rahman al-Sufi

Aberacija svjetlosti

brzini svjetlosti. Kut pod kojim se vidi zvijezda ''φ'' se razlikuje od stvarnog kuta ''θ''. Aberacija svjetlosti je u astronomiji prividna promjena položaja nebeskog tijela koje se javlja kao posljedica rotacije Zemlje oko Sunca i oko svoje osi, kombiniranog s brzinom širenja svjetlosti u medijima različitoga indeksa loma.

Pogledaj Astronomski objekt i Aberacija svjetlosti

Adaptivna optika

Deformabilno zrcalo može se koristiti za ispravljanje pogrešaka valne fronte u astronomskom teleskopu. Ilustracija (pojednostavljenog) adaptivnog optičkog sustava. Svjetlost prvo udari u zrcalo s nagibom vrha (TT), a zatim u zrcalo koje se može deformirati (DM) koje ispravlja valnu frontu. Dio svjetla odvodi se razdjelnikom snopa (BS) na senzor valnog fronta i upravljački hardver koji šalje ažurirane signale DM i TT zrcalima.

Pogledaj Astronomski objekt i Adaptivna optika

Aktivna galaktika

galaktike zbog jake snage gravitacijske leće. eliptičnu galaktiku. Seyfertovih galaktika. sinhrotronskog zračenja. Aktivna galaktika je galaktika koja snažno zrači elektromagnetske valove (snažnije nego što je zbroj zračenja svih njihovih zvijezda) zbog procesa koji se zbiva u njihovoj jezgri.

Pogledaj Astronomski objekt i Aktivna galaktika

Albedo

reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.

Pogledaj Astronomski objekt i Albedo

Amaterska astronomija

Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.

Pogledaj Astronomski objekt i Amaterska astronomija

Amplituda (razdvojba)

Amplituda (lat. amplitudo: obujam, veličina) može značiti širina, raspon, opseg.

Pogledaj Astronomski objekt i Amplituda (razdvojba)

Anaksagora

Anaksagora Anaksagora (grč., oko 500. – 428. pr. Kr.) je grčki fizičar, matematičar i filozof predsokratovac; ubraja se među posrednike.

Pogledaj Astronomski objekt i Anaksagora

Anomalija

Anomalija (grč. ἀνωμαλία) može značiti.

Pogledaj Astronomski objekt i Anomalija

Armilarna sfera

Armilarna sfera iz 1585. napravljena u Kasselu (danas u ''Nordijskom muzeju'' u Stockholmu). Armilarna sfera (prema lat. armilla: narukvica, obruč) je stara astronomska naprava za mjerenje koordinata nebeskih tijela i za poduku iz astronomije.

Pogledaj Astronomski objekt i Armilarna sfera

Asaph Hall

Asaph Hall u Vojnopomorskom opservatoriju SAD 1899. godine. Asaph Hall III. (Goshen, Connecticut, 15. listopada 1829. – Annapolis, Maryland, 22. studenoga 1907.), američki astronom, poznat po otkriću Marsovih mjeseca Fobosa i Deimosa 1877.

Pogledaj Astronomski objekt i Asaph Hall

Aspekt

Aspekt (lat. aspectus: pogled) može značiti.

Pogledaj Astronomski objekt i Aspekt

Asteroidi

Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa.

Pogledaj Astronomski objekt i Asteroidi

Asteroidni pojas

Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa.

Pogledaj Astronomski objekt i Asteroidni pojas

Astrobiologija

Astrobiologija ili egzobiologija je znanost koja proučava nastanak i evoluciju bioloških sustava u svemiru.

Pogledaj Astronomski objekt i Astrobiologija

Astroblem

Arizoni, SAD. Uobičajeni oblici tektita. Astroblem (astro: zvijezda + grč. βλῆμα: rana) je udarni krater na Zemlji nastao padom manjega nebeskog tijela.

Pogledaj Astronomski objekt i Astroblem

Astrognozija

Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. galaktike s dvama dugačkim zvjezdanim krakovima i prečkom. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9.

Pogledaj Astronomski objekt i Astrognozija

Astrološki znakovi

Natalna karta Astrološki znakovi - zapadna astrologija tumači ljudske sudbine i karakter ljudi u odnosu na položaj nebeskih tijela kao što su Sunce, Mjesec i ostali planeti u astrološkim znacima i kućama, a točan položaj planeta i kuća izračunava se pomoću vremena i mjesta rođenja neke osobe.

Pogledaj Astronomski objekt i Astrološki znakovi

Astrologija

Sat sa zodijakom Astrologija (grč.: αστρολογία.

Pogledaj Astronomski objekt i Astrologija

Astrometrija

reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. 150 mm Maksutov–Cassegrain teleskop (katadiopter). cirkumpolarne zvijezde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Pogledaj Astronomski objekt i Astrometrija

Astronavigacija

Pomorski sekstant Astronavigacija tehnika je navigacije, koja koristi liniju vidljivosti ili kutna mjerenja između nebeskih tijela (sunca, mjeseca, planeta ili zvijezda) i vidljivog horizonta.

Pogledaj Astronomski objekt i Astronavigacija

Astronom

Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.

Pogledaj Astronomski objekt i Astronom

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Pogledaj Astronomski objekt i Astronomija

Astronomski instrumenti

reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći je Sunčev teleskop McMath-Pierce (eng. ''McMath-Pierce Solar Telescope'') promjera 1.6 metra.

Pogledaj Astronomski objekt i Astronomski instrumenti

Astronomski satelit

Suncu u kolovozu 2012., snimljene sa satelita za opažanje Sunca SDO (akronim za eng. ''Solar Dynamics Observatory''). Hubbleov svemirski teleskop. rendgenskog zračenja. svemirskim teleskopom Spitzer. Astronomski satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je svemirska letjelica u putanji (orbiti) oko Zemlje ili drugih nebeskih tijela koje služe za astronomska opažanja, najčešće bilježenjem elektromagnetskih valova.

Pogledaj Astronomski objekt i Astronomski satelit

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč.

Pogledaj Astronomski objekt i Atmosfera

Atmosfera (razdvojba)

Atmosfera ima više značenja.

Pogledaj Astronomski objekt i Atmosfera (razdvojba)

Atmosferska refrakcija

Zemaljskom refrakcijom vidljivi se obzor proširuje za 5 do 6%. Zalazak Sunca se vidi iako je Sunce već zašlo. Skica pokazuje pomak slike Sunca kod izlaska i zalaska Sunca. refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. Zemljinoj atmosferi.

Pogledaj Astronomski objekt i Atmosferska refrakcija

Atoni

Zemlji bliskih asteroida (zeleni pojas). Sunce je u središtu, a prokazani su i planeti Merkur (crno), Venera (žuto), Zemlja (plavo) i Mars (crveno). Planetoid Aton (2062 Aten) koji spada u grupu Zemlji bliski asteroidi. nebeskim tijelom ove veličine. Atoni (eng. Aten asteroid) su skupina asteroida ili planetoida koji spadaju u skupinu Zemlji bliskih asteroida (predstavljaju oko 6% Zemlji bliskih asteroida).

Pogledaj Astronomski objekt i Atoni

Azimut

zenitnom daljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Azimut

Azimutska montaža

Newtonov reflektor na jednostavnoj azimutskoj montaži. Heliostat na azimutskoj montaži. Ogledalo se okreće i prati Sunce tako da bude stalno okomito na Sunčevo zračenje. Azimutska montaža ili altazimutska montaža je postavljanje astronomskoga teleskopa na dvije osovine, okomitu (azimutsku) i vodoravnu (visinsku), koje omogućuje da se prilikom praćenja dnevnoga gibanja nebeskih tijela teleskop okreće oko obje osovine.

Pogledaj Astronomski objekt i Azimutska montaža

Azo od Iberije

Azo ili Azon (gruz. აზო; აზონი) bio je vladar Kartlije, u klasičnim izvorima poznate kao Iberija, za koju se u srednjovjekovnim gruzijskim kronikama tvrdi da ju je uspostavio Aleksandar Veliki, kralj Makedonije (vladao od 336. do 323. pr. Kr.).

Pogledaj Astronomski objekt i Azo od Iberije

Đuro Pilar

Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. – Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta u Zagrebu, putopisac i šahist.

Pogledaj Astronomski objekt i Đuro Pilar

Željezo

meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.

Pogledaj Astronomski objekt i Željezo

Édouard Roche

Édouard Roche (17. listopada 1820. – 27. travnja 1883.) bio je francuski astronom i matematičar, najpoznatiji po svojim radovima u nebeskoj mehanici.

Pogledaj Astronomski objekt i Édouard Roche

Babilonska astronomija

Amisadukina Venerina tablica iz Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Klaudije Ptolomej Hiparh Ploča s klinastim pismom Aleksandar Veliki Babilonska astronomija se smatra, prema nekim znanstvenicama, kolijevkom moderne astronomije.

Pogledaj Astronomski objekt i Babilonska astronomija

Baricentar

Sunčevog sustava s obzirom na Sunce. Baricentar, težište ili središte mase, u astronomiji je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. Baricentar (grč. bari- ili βαρύ-ς: teško + centar: središte), težište ili središte mase, u astronomiji je točka oko koje se gibaju nebeska tijela dvojnog ili višestrukog sustava.

Pogledaj Astronomski objekt i Baricentar

Binarni sustav (astronomija)

Binarni sustav, sustav od dva nebeska tijela koji zbog međusobne blizine i pratećih gravitacijskih utjecaja orbitiraju oko zajedničkog centra mase.

Pogledaj Astronomski objekt i Binarni sustav (astronomija)

Biosfera

mezosfere). Biosfera (iz strogrčkog βίος, bíos.

Pogledaj Astronomski objekt i Biosfera

Blazar

Umjetničko viđenje blazara. eliptičnu galaktiku. Blazar (eng. blazar) je aktivna galaktika nalik kvazaru kojoj je jedan od izbačaja plina (relativistički brzih čestica brzina bliskih brzini svjetlosti) usmjeren prema Zemlji.

Pogledaj Astronomski objekt i Blazar

Bortleova skala

južnom Kalifornijom. Bortleova skala, numerička skala od devet stupnjeva koja mjeri svjetlinu noćnog neba nad pojedinim mjestom.

Pogledaj Astronomski objekt i Bortleova skala

Brzina kruženja

Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Brzina kruženja ili prva kozmička brzina vk ovisi o gravitacijskoj konstanti nebeskoga tijela G, njegovoj masi M i o polumjeru kružne staze r: Iako zbog otpora atmosfere staze satelita oko Zemlje na visinama manjima od 200 kilometara nisu moguće, prva kozmička brzina na površini Zemlje teoretski iznosi 7,91 km/s, na površini Mjeseca 1,68 km/s, Marsa 3,56 km/s.

Pogledaj Astronomski objekt i Brzina kruženja

Brzina oslobađanja

hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sunčeve gravitacije i napusti Sunčev sustav. Brzina oslobađanja ili druga kozmička brzina je brzina kojom se moraju lansirati svemirske letjelice (međuplanetarne sonde) na putu od Zemlje k Mjesecu i planetima Sunčeva sustava.

Pogledaj Astronomski objekt i Brzina oslobađanja

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Pogledaj Astronomski objekt i Brzina svjetlosti

Carl Friedrich Gauss

''Disquisitiones Arithmeticae'' (1801.) standardiziranu normalnu raspodjelu. Johann Carl Friedrich Gauß, lat. Carolus Fridericus Gauss, (Braunschweig, 30. travnja 1777. – Göttingen, 23. veljače 1855.), njemački geodet, matematičar, fizičar i astronom.

Pogledaj Astronomski objekt i Carl Friedrich Gauss

Cavendishev pokus

torzijske vage u Cavendishovom pokusu. grede. Njihova slaba privlačnost prema ostalim loptama postavljenim uzduž grede bila je prepoznatljiva po progibu koji je stvarala. Detalj pokazuje krak torzijske vage (''m''), veliku olovnu kuglu (''W''), malu olovnu kuglu (''x''), i izolirajuću kutiju (''ABCDE'').

Pogledaj Astronomski objekt i Cavendishev pokus

Centaur (zviježđe)

Centaur ili Kentaur (lat. Centaurus, oznaka: Cen) je veliko zviježđe južnoga neba koje se nalazi između zviježđa Jedro, Kobilice, Križa, Muhe, Sisaljke, Šestara, Vodene zmije (ženske) i Vuka.

Pogledaj Astronomski objekt i Centaur (zviježđe)

Damokloid

Damokloid je nebesko tijelo u Sunčevu sustavu.

Pogledaj Astronomski objekt i Damokloid

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Pogledaj Astronomski objekt i Dan

Deklinacija (astronomija)

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.

Pogledaj Astronomski objekt i Deklinacija (astronomija)

Depresija

* Geološka depresija, dio površine Zemlje ispod razine mora.

Pogledaj Astronomski objekt i Depresija

Depresija (astronomija)

Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). Depresija (lat. depressio, od deprimere: pritisnuti, utisnuti, tištati), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela ispod neke vodoravne ravnine, a posebno depresija obzora ili horizonta.

Pogledaj Astronomski objekt i Depresija (astronomija)

DLR-Archenhold Near Earth Objects Precovery Survey

DLR-Archenhold Near Earth Objects Precovery Survey, skraćeno DANEOPS, projekt pokrenut radi sustavnog istraživanja postojećih arhiva na fotografskim pločama radi predotkrića slika poznatih nam objekata blizu Zemlje.

Pogledaj Astronomski objekt i DLR-Archenhold Near Earth Objects Precovery Survey

Dualizam (filozofija)

Dualizam u filozofiji označava mišljenje – oprečno monizmu – da postoje dvije iskonske, ravnopravne i nesvodljive kategorije stvarnosti (dva osnovna modaliteta, dvije iskonske "supstancije", dva konstitutivna principa svega, što postoji): duh i tvar, odnosno ideja i materija.

Pogledaj Astronomski objekt i Dualizam (filozofija)

Edmond Halley

Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. – Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.

Pogledaj Astronomski objekt i Edmond Halley

Edward Walter Maunder

Edward Walter Maunder (London, 12. travnja 1851. – London, 21. ožujka 1928.), engleski astronom.

Pogledaj Astronomski objekt i Edward Walter Maunder

Edwin Hubble

crvene pomake galaktika i tako otkrio širenje svemira. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Hubbleova klasifikacija galaktika. Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana ''Discovery'' tijekom njegove druge misije (STS-82). Edwin Hubble, punim imenom Edwin Powell Hubble (Marshfield, Missouri, SAD, 20.

Pogledaj Astronomski objekt i Edwin Hubble

Efemeride

Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Rudolfove tablice koje je izradio Johannes Kepler. Kepler je obećao Tycho Bracheu da će dovršiti njegove astronomske tabele (efemeride) i objaviti ih. Efemeride (grč. ἐφημερίς, dnevnik) su astronomske tablice koje donose podatke o položaju i gibanju nebeskih tijela za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i sjaju tijela, retrogradnom gibanju planeta, te o pomrčinama.

Pogledaj Astronomski objekt i Efemeride

Ekliptički koordinatni sustav

nebeskog tijela. Ekliptički koordinatni sustav je vrsta nebeskog koordinatnog sustava na nebeskoj sferi koji služi za određivanje položaja nebeskih tijela s obzirom na ekliptiku.

Pogledaj Astronomski objekt i Ekliptički koordinatni sustav

Ekliptika

Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.

Pogledaj Astronomski objekt i Ekliptika

Ekscentričnost orbite

Ekscentričnost u geometriji s pojednostavljeno tumači kao odstupanje od središta.

Pogledaj Astronomski objekt i Ekscentričnost orbite

Ekscentricitet

Ekscentricitet elipse Krajnje pojednostavljeno ekscentricitet bi bilo odstupanje od središta.

Pogledaj Astronomski objekt i Ekscentricitet

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Pogledaj Astronomski objekt i Ekvator

Ekvatorska montaža

Njemačka ekvatorska montaža. Ekvatorska montaža. Ekvatorska montaža. Ekvatorska montaža ili paralaktička montaža je postavljanje astronomskoga teleskopa na dvije osovine odabrane tako da se prilikom praćenja dnevnoga gibanja nebeskih tijela teleskop okreće samo oko jedne od njih: osovine usporedne sa Zemljinom rotacijskom osi (polarne osovine) okreću se brzinom kojom se okreće nebeska sfera, to jest 360° za jednoga zvjezdanog dana.

Pogledaj Astronomski objekt i Ekvatorska montaža

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Pogledaj Astronomski objekt i Elektromagnetsko zračenje

Elevacija

zenitnom daljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Elevacija

Elongacija

kvadraturu. Venere, koja se pojavljuje iznad Mjeseca (snimljeno na zvjezdarnici Paranal). Elongacija (kasnolat. elongatio), u astronomiji, je kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje, uzduž ekliptike (razlika njihovih ekliptičkih dužina).

Pogledaj Astronomski objekt i Elongacija

Erg

Erg Blima u pustinji Tenere (Niger) Erg (arapski: عرق, arq, što znači "more dina") ili pješčano more je uglavnom ravno područje pustinje prekriveno pješčanim dinama oblikovanima vjetrom, bez biljnog pokrivača'.

Pogledaj Astronomski objekt i Erg

Eter (fizika)

širenje zvuka u zraku). Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Eter (grč. αἰϑήρ: čisti gornji zrak; nebo) je hipotetična tvar elastičnih svojstava, ali bez mjerljive mase, za koju se pretpostavljalo da ispunjava prostor i s pomoću koje je objašnjavano širenje svjetlosti i drugih elektromagnetskih valova.

Pogledaj Astronomski objekt i Eter (fizika)

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Pogledaj Astronomski objekt i Fizika

Foucaultovo njihalo

Foucaultovo njihalo. Panteona u Parizu. Putanja kugle na podlozi koja se okreće prikazuje Coriolisov učinak. Foucaultovo njihalo je jedan od najpoznatijih fizikalnih pokusa koji zorno dokazuje da se Zemlja vrti oko svoje osi, a prvi je izgradio fizičar Léon Foucault 1851.

Pogledaj Astronomski objekt i Foucaultovo njihalo

Galaktički koordinatni sustav

proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. Galaktički koordinatni sustav je koordinatni sustav na nebeskoj sferi koji se koristi za određivanje položaja nebeskih tijela u odnosu na Kumovu slamu (Mliječnu stazu).

Pogledaj Astronomski objekt i Galaktički koordinatni sustav

Geocentrični sustav

Prikaz geocentričnog sustava koji je izradio portugalski kartograf Bartolomeu Velho 1568. (''Bibliothèque Nationale'', Pariz). Osnovni dijelovi Ptolemejeva sustava: deferent je kružnica kojom se giba središte druge, manje kružnice epicikla. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno).

Pogledaj Astronomski objekt i Geocentrični sustav

Giuseppe Piazzi

Giuseppe Piazzi (Ponte in Valtellina, 16. srpnja 1746. – Napulj, 22. srpnja 1826.), talijanski katolički svećenik, redovnik i astronom.

Pogledaj Astronomski objekt i Giuseppe Piazzi

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela).

Pogledaj Astronomski objekt i Gravitacija

Gravitacijska praćka

Putanje koje su omogućile NASA-inim letjelicama "Voyager" posjet četirima plinskim divovima i postizanje ubrzanja dovoljnog za izlazak iz Sunčeva sustava U orbitalnoj mehanici i zrakoplovnom inženjerstvu, gravitacijska praćka, manevar gravitacijske asistencije, ili swing-by je korištenje relativnog kretanja (na primjer, u orbiti oko Sunca), i gravitacije planeta ili drugog astronomskog objekta s ciljem promjene puta i brzine svemirske letjelice, kako bi se uštedjelo gorivo, vrijeme i financijska sredstva.

Pogledaj Astronomski objekt i Gravitacijska praćka

Gravitacijski potencijal

Zemlju; na ekvatoru su nešto više nego na polovima. Gravitacijsko polje Zemlje: polje je radialno. Zelene strelice označavaju silnice gravitacijskoga polja. Gravitacijski potencijal, geopotencijal ili potencijal sile teže je potencijalna energija jedinice mase u polju sile teže.

Pogledaj Astronomski objekt i Gravitacijski potencijal

Graviton

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Graviton (prema gravitacija), kvant gravitacijskog polja, prijenosnik temeljne gravitacijske sile.

Pogledaj Astronomski objekt i Graviton

Gustav Robert Kirchhoff

Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.

Pogledaj Astronomski objekt i Gustav Robert Kirchhoff

Halleyjev komet

Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Putanja Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. Halleyjev komet je prvi komet koji je prepoznat kao stalan član Sunčeva sustava.

Pogledaj Astronomski objekt i Halleyjev komet

Heliocentrični sustav

Andreasa Cellariusa, 1660. geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Heliocentrični sustav ili Kopernikov sustav je model Sunčeva sustava koji, nasuprot geocentričnom sustavu, postavlja Sunce u središte svijeta.

Pogledaj Astronomski objekt i Heliocentrični sustav

Henry Cavendish

Henry Cavendish (Nica, 10. listopada 1731. – London, 24. veljače 1810.), britanski kemičar i fizičar.

Pogledaj Astronomski objekt i Henry Cavendish

Hiparh

Hiparh (grčki, Hípparkhos; Niceja, oko 190. pr. Kr. – otok Rodos, oko 120. pr. Kr.), grčki astronom, geograf i matematičar.

Pogledaj Astronomski objekt i Hiparh

Horizontski koordinatni sustav

zenitnom daljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Horizontski koordinatni sustav

Hrpa krhotina

Hrpa krhotina (eng. rubble pile, fra. agglomérat lâche, pile de débris, rus. ку́ча ще́бня, куча обломков, куча камней), u astronomiji nebesko tijelo sastavljeno od mnoštva krhotina različitoga sastava.

Pogledaj Astronomski objekt i Hrpa krhotina

Infracrvena astronomija

svemirskog teleskopa Hubble. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) predstavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Njem.:''Deutsches Institut SOFIA'').

Pogledaj Astronomski objekt i Infracrvena astronomija

Inklinacija orbite

Inklinacija ('''i''') Inklinacija je kut između neke zadane ravnine i referentne ravnine (najčešće ekliptika ili ekvator matičnog tijela) i izražava se u stupnjevima (°).

Pogledaj Astronomski objekt i Inklinacija orbite

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu.

Pogledaj Astronomski objekt i Isaac Newton

Istraživački satelit

Sputnik 3. Ariane 501 s četiri istraživačka satelita iz serije ''Cluster''. Istraživački satelit je umjetni satelit namijenjen znanstvenim istraživanjima bližeg i daljnjega Zemljina okružja, primjerice gornjih slojeva Zemljine atmosfere, njezina magnetskog polja, istraživanju drugih nebeskih tijela, svemirskoga prostora među njima, kozmičkoga zračenja i drugog.

Pogledaj Astronomski objekt i Istraživački satelit

Izvanzemaljsko nebo

William Anders dok je Apollo bio u Mjesečevoj orbiti, 24. prosinca 1968. U astronomiji, izvanzemaljsko nebo je pogled na svemir s površine astronomskog tijela koje nije Zemlja.

Pogledaj Astronomski objekt i Izvanzemaljsko nebo

James Peebles

umjetnim satelitom COBE. Andromeda. James Peebles ili Phillip James Edwin Peebles (Winnipeg, 25. travnja 1935.), kanadsko-američki astrofizičar.

Pogledaj Astronomski objekt i James Peebles

Jan Hendrik Oort

Jan Hendrik Oort (Franeker, 28. travnja 1900. – Leiden, 5. studenog 1992.), nizozemski astronom.

Pogledaj Astronomski objekt i Jan Hendrik Oort

Jezgra kometa

Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. infracrvenom svjetlu. Komet Hale-Bopp iz 1995. svemirske letjelice Rosetta. Jezgra kometa je osnovno tijelo kometa, rahla tvorevina smrznutih tvari, leda s prašinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Jezgra kometa

Johannes Kepler

Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.

Pogledaj Astronomski objekt i Johannes Kepler

Joseph Fourier

Joseph Fourier (Auxerre, 21. ožujka 1768. – Pariz, 16. svibnja 1830.), francuski matematičar i fizičar.

Pogledaj Astronomski objekt i Joseph Fourier

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Pogledaj Astronomski objekt i Jupiter

Jupiterov polumjer

Usporedba veličina Zemlje i Jupitera Jupiterov polumjer ili Jupiterov radijus (RJ ili RJup) ima vrijednost od 71,492 km (44.423 milja), ili 11,2 zemaljskih radijusa (R⊕) (jedan Zemljin radijus jednak je 0.08921 RJ).

Pogledaj Astronomski objekt i Jupiterov polumjer

Jupiterovi prirodni sateliti

galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). HST, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 79.

Pogledaj Astronomski objekt i Jupiterovi prirodni sateliti

Kartografska projekcija

Jedna od najčešće korištenih kartografskih projekcija je Mercatorova projekcija Kartografska projekcija je postupak kojim se zakrivljena ploha, kao što je Zemljina površina ili površine drugih nebeskih tijela, preslikava u ravninu.

Pogledaj Astronomski objekt i Kartografska projekcija

Klasična mehanika

centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.

Pogledaj Astronomski objekt i Klasična mehanika

Koma (astronomija)

Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane.

Pogledaj Astronomski objekt i Koma (astronomija)

Komet

Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep.

Pogledaj Astronomski objekt i Komet

Komet Čurjumov-Gerasimenko

Komet Čurjumov-Gerasimenko (označen kao 67P/Čurjumov-Gerasimenko ili ponekad nazvan Čuri ili 67P/C–G ili samo 67P) je komet s trenutnim ophodnim vremenom 6,44 godina, vrti se oko svoje osi za otprilike 12,4 sata i putuje brzinom 135 000 km/h (38 000 m/s).

Pogledaj Astronomski objekt i Komet Čurjumov-Gerasimenko

Kometni asteroid

Kometni asteroid, aktivni asteroid je nebesko tijelo prvotno katalogizirano kao asteroid, no poslije je utvrđena i kometna aktivnost.

Pogledaj Astronomski objekt i Kometni asteroid

Konjunkcija (astronomija)

kvadraturu. Venere. accessdate.

Pogledaj Astronomski objekt i Konjunkcija (astronomija)

Konstelacija

Konstelacija (kasnolat. constellatio) može značiti.

Pogledaj Astronomski objekt i Konstelacija

Kontinuirani spektar

nm. čvrsta tijela emitiraju svjetlost s kontinuirano raspodijeljenim valnim duljinama (toplinsko zračenje). Vodikove spektralne linije, u logaritamskoj skali. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik (Bohrov model atoma). Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju.

Pogledaj Astronomski objekt i Kontinuirani spektar

Kontrakcija

Kontrakcija (lat. contractio: stezanje, kraćenje) može značiti.

Pogledaj Astronomski objekt i Kontrakcija

Koordinatni sustav

Brojevni pravac. Kartezijev koordinatni sustav. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. Primjer kosokutnog koordinatnog sustava. Polarni koordinatni sustav. Cilindrični koordinatni sustav. Sferni koordinatni sustav. Zemljopisne koordinate na sferi. proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka).

Pogledaj Astronomski objekt i Koordinatni sustav

Kozmička brzina

Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. gravitacije i napusti Sunčev sustav. Voyager 1. Kozmička brzina je brzina koju treba postići fizikalno tijelo (na primjer prirodni ili umjetni satelit) kako bi se i bez dodatne sile potiska nastavilo kretati kružnom stazom oko nekoga nebeskog tijela (prva kozmička brzina), oslobodilo njegova gravitacijskoga polja i počelo udaljavati paraboličnom stazom (druga kozmička brzina), odnosno oslobodilo gravitacijskog utjecaja Sunca (treća kozmička brzina).

Pogledaj Astronomski objekt i Kozmička brzina

Kozmogonija

Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.

Pogledaj Astronomski objekt i Kozmogonija

Kozmologija

geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti.

Pogledaj Astronomski objekt i Kozmologija

Krater

Krater je kružna struktura na površini planeta, satelita ili malih tijela.

Pogledaj Astronomski objekt i Krater

Krater (razdvojba)

Krater može značiti.

Pogledaj Astronomski objekt i Krater (razdvojba)

Krater Chicxulub

Krater Chicxulub je drevni udarni krater, koji se nalazi na poluotoku Yucatán (Meksiko).

Pogledaj Astronomski objekt i Krater Chicxulub

Krivulje drugog reda

Vrste krivulja drugog reda: 1. parabola, 2. kružnica (dolje) i elipsa (gore), 3. hiperbola. hiperbola. Krivulje drugog reda, konike (prema konus) ili čunjosječnice algebarske su ravninske krivulje drugoga reda nastale presjekom ravnine i kružne dvostruke stožaste plohe.

Pogledaj Astronomski objekt i Krivulje drugog reda

Kronologija klasične mehanike

Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. njihala ili klatna. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti.'' Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka.

Pogledaj Astronomski objekt i Kronologija klasične mehanike

Kulminacija

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Kulminacija

Kutna visina

zenitnom daljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Kutna visina

Kutni promjer

Skica za određivanje kutnog promjera. Kutni promjer ili kutna udaljenost (oznaka θ ili δ) je udaljenost između dviju točaka mjerena s pomoću kuta između dviju zraka koje iz zajedničke točke (vrh kuta) prolaze kroz te točke.

Pogledaj Astronomski objekt i Kutni promjer

Kvazar

newspaper.

Pogledaj Astronomski objekt i Kvazar

Limb

Metalni limb kompasa. Limb (lat. limbus: rub) može značiti.

Pogledaj Astronomski objekt i Limb

Luminoznost

sunčevoj svjetlosti, koja je predstavljena simbolom ''L⊙''. Zvijezda Sirius ''LS'' 25,4 puta veći od sjaja Sunca. Luminoznost, snaga zračenja ili sjaj (oznaka L), u astronomiji, je energija koju zrači nebesko tijelo (na primjer zvijezda ili galaktika) u jedinici vremena.

Pogledaj Astronomski objekt i Luminoznost

Maglica

zviježđu Bika. Tamna maglica Konjska glava - svijetle točke su zvijezde u nastajanju. Maglica NGC 6543, poznata i pod imenom Mačje oko. Maglica Messier 42, poznata i pod imenom Orionova maglica. Maglica ili nebula je oblak međuzvjezdane tvari (međuzvjezdani oblak), sačinjen od prašine i plinova.

Pogledaj Astronomski objekt i Maglica

Magnetska deklinacija

Primjer magnetske deklinacije koja je istočna (pozitivna) u odnosu na zemljopisni sjever. ''Ng'' je zemljopisni ili stvarni (pravi) sjever, ''Nm'' je magnetski sjever, a ''δ'' je magnetska deklinacija. Primjer razlike između jednog zemljopisnog (ravna iscrtkana linija) i magnetskog meridijana.

Pogledaj Astronomski objekt i Magnetska deklinacija

Mala tijela Sunčevog sustava

željezni meteorit. satelit koji je bio otkriven kod asteroida. Hrašćine (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. meteorski roj. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. pustinje Atacama u Čileu. Mala tijela Sunčevog sustava su asteroidi (planetoidi), kometi, meteoriti i meteori, te sitna razdrobljena materija koja pluta međuplanetarnim prostorom.

Pogledaj Astronomski objekt i Mala tijela Sunčevog sustava

Mali planet

Mali planet je astronomski objekt u izravnoj orbiti oko Sunca koji nije ni planet niti isključivo svrstan pod komete.

Pogledaj Astronomski objekt i Mali planet

Marsova atmosfera

Slabašna atmosfera na Marsu - vidljiva na obzoru. Marsova je atmosfera rijetka u usporedbi sa Zemljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Marsova atmosfera

Martin Ryle

dugobazičnoj interferometriji. dugobazičnom interferometrijom i pokazuje puno bolje razlučivanje (rezoluciju). Martin Ryle (Brighton, 27. rujna 1918. – Cambridge, 14. listopada 1984.), britanski astronom i fizičar.

Pogledaj Astronomski objekt i Martin Ryle

Mauna Loa

Mauna Loa najveći je vulkan na Zemlji s obzirom na obujam i jedan je od pet vulkana koji sačinjavaju otok Hawaiʻi u američkoj saveznoj državi Havaji.

Pogledaj Astronomski objekt i Mauna Loa

Međunarodna astronomska unija

Međunarodna astronomska unija (engl. International Astronomical Union, akr. IAU, franc. Union astronomique internationale, akr. UAI), organizacija koja okuplja nacionalne astronomske organizacije iz svih dijelova svijeta.

Pogledaj Astronomski objekt i Međunarodna astronomska unija

Međuzvjezdana tvar

Orionova maglica je difuzna maglica koja predstavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake.

Pogledaj Astronomski objekt i Međuzvjezdana tvar

Međuzvjezdani objekt

Međuzvjezdani objekt (eng. interstellar object, fr. objet interstellaire, rus. межзвёздный объект) su nebeska tijela (kometi i dr.) koji su u međuzvjezdanom prostranstvu (odnosno nisu ni zvijezda ni subzvjezdani objekt), ne povezani gravitacijskom silom (v. stanje vezanosti u kvantnoj fizici) s ikojom zvijezdom.

Pogledaj Astronomski objekt i Međuzvjezdani objekt

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Pogledaj Astronomski objekt i Mehanika

Meridijanski krug

Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Meridijanski krug je osnovni astrometrijski instrument u astronomskom opservatoriju.

Pogledaj Astronomski objekt i Meridijanski krug

Merkurov prijelaz

Merkurov prijelaz koji se dogodio 8. studenog 2006. (vide se i Sunčeve pjege br. 921, 922, i 923). Merkurov prijelaz iz 2006. izbliza. Merkurov prijelaz ili Merkurov tranzit prijelaz je Merkura preko Sunčeva kruga (viđeno sa Zemlje).

Pogledaj Astronomski objekt i Merkurov prijelaz

Meteor

Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).

Pogledaj Astronomski objekt i Meteor

Meteorit

željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). jetkaju (nagrizaju), pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Namibiji. Zemlje. Hondriti ''L6'' iz Phnom Penha (1868. - Prirodoslovni muzej u Toulouseu). Antarktici in 1984. Golden D.

Pogledaj Astronomski objekt i Meteorit

Meteoroid

Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. meteorski roj. atmosferu. željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Meteoroid je malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 μm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je gustoća manja od gustoće vode.

Pogledaj Astronomski objekt i Meteoroid

Milijarda

Milijarda je riječ, koja označava tisuću milijuna ili 1 000 000 000.

Pogledaj Astronomski objekt i Milijarda

Mjesečevi čvorovi

nebeskoj sferi. Sustav Zemlja - Mjesec. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Mjesečevi čvorovi su točke na nebu u kojoj se prividno sijeku staze dvaju nebeskih tijela, Mjeseca (Mjesečeva putanja) i Zemlje (ekliptika).

Pogledaj Astronomski objekt i Mjesečevi čvorovi

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Pogledaj Astronomski objekt i Mjesec

Morske mijene

Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene''').

Pogledaj Astronomski objekt i Morske mijene

Nagrada Valz

Francuski Insitiut u Parizu, sjedište Francuske akademije znanosti. Nagrada Valz (Prix Valz) bila je nagrada koju je dodjeljivala Francuska akademija znanosti, od 1877.

Pogledaj Astronomski objekt i Nagrada Valz

Nebeska mehanika

Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2.

Pogledaj Astronomski objekt i Nebeska mehanika

Nebeska sfera

ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Nebeska sfera

Nebeski ekvator

Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Nebeski ekvator

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav

deklinacije (zeleno) u nebeskom ekvatorskom koordinatnom sustavu. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav je nebeski koordinatni sustav kojemu je osnovna ravnina nebeski ekvator.

Pogledaj Astronomski objekt i Nebeski ekvatorski koordinatni sustav

Nebeski koordinatni sustavi

proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. zenitnom daljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Nebeski koordinatni sustavi

Nebeski meridijan

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Nebeski meridijan

Nebeski polovi

Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Nebeski polovi

Newtonov zakon gravitacije

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena.

Pogledaj Astronomski objekt i Newtonov zakon gravitacije

Nibiru (hipotetski planet)

Umjetnički prikaz Nibirua ili Planeta X Nibiru ili Planet X, hipotetski planet koji se prema mišljenjima nekih istraživača nalazi na rubu Sunčeva sustava.

Pogledaj Astronomski objekt i Nibiru (hipotetski planet)

Nikola Kopernik

geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu.

Pogledaj Astronomski objekt i Nikola Kopernik

Novi ateizam

Novi ateizam (eng. New Atheism), ime pokreta rođenog početkom 21. stoljeća, na temelju ideja grupe pisaca, filozofa i znanstvenika ateista koji su svoje stavove objavili u nizu djela.

Pogledaj Astronomski objekt i Novi ateizam

Objekti dubokog svemira

Objekt dubokog (ili dalekog) svemira je svaki astronomski objekt koji nije pojedinačna zvijezda ili objekt Sunčevog sustava (poput Sunca, Mjeseca, planeta, kometa itd.). Ovaj naziv obuhvaća objekte koji su u svojoj naravi raznovrsni, od galaktika do raznih nebeskih maglica.

Pogledaj Astronomski objekt i Objekti dubokog svemira

Okultacija

Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.

Pogledaj Astronomski objekt i Okultacija

Ole Rømer

Ole Rømer ili punim imenom Ole Christensen Rømer (25. rujna 1644., Aarhus – 19. rujna 1710., Copenhagen) je bio danski astronom koji je 1676. prvi izmjerio brzinu svjetlosti.

Pogledaj Astronomski objekt i Ole Rømer

Ophodno vrijeme

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Pogledaj Astronomski objekt i Ophodno vrijeme

Opozicija (astronomija)

kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.

Pogledaj Astronomski objekt i Opozicija (astronomija)

Opservatorij

Alpama. Automatska meteorološka postaja. Opservatorij (prema lat. observare: promatrati) je znanstvena ustanova u kojoj se sustavno motre određene prirodne pojave (na primjer astronomski, meteorološki, seizmološki opservatorij).

Pogledaj Astronomski objekt i Opservatorij

Optička astronomija

Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Dvojni teleskopi Keck Optička astronomija je dio astronomije, koja promatra nebeska tijela u području vidljive svjetlosti.

Pogledaj Astronomski objekt i Optička astronomija

Optika atmosfere

Dvostruka duga. Polarna svjetlost ili Aurora borealis. moru. pustinji. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. tangencijalnim lukom. lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. San Francisca. deadurl.

Pogledaj Astronomski objekt i Optika atmosfere

Orbita

Orbita (lat. od orbis: krug) može značiti.

Pogledaj Astronomski objekt i Orbita

Orbitalna brzina

hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Orbitalna brzina ili obodna brzina (znak: v) je brzina gibanja neke materijalne točke (čestice ili nebeskog tijela) ili dijela tijela koje se vrti na nekoj udaljenosti od osi vrtnje (rotacije).

Pogledaj Astronomski objekt i Orbitalna brzina

Orerij

Orerij (lat. orrerium), mehanički model-sprava kojim se prikazuje kretanje nebeskih tijela oko Sunca.

Pogledaj Astronomski objekt i Orerij

Os

Kartezijev ili pravokutni koordinatni sustav. Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Os je zamišljeni pravac prema kojemu neka točka ili tijelo ima određen položaj ili određena matematička, fizička ili neka druga svojstva.

Pogledaj Astronomski objekt i Os

Owen Chamberlain

Owen Chamberlain (San Francisco, 10. srpnja 1920. – Berkeley, 28. veljače 2006.), američki fizičar.

Pogledaj Astronomski objekt i Owen Chamberlain

Paralaksa

Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''.

Pogledaj Astronomski objekt i Paralaksa

Patuljasta galaktika

accessdate.

Pogledaj Astronomski objekt i Patuljasta galaktika

Patuljasti planet

Patuljasti planet je vrsta nebeskog tijela.

Pogledaj Astronomski objekt i Patuljasti planet

Perturbacija (astronomija)

Zemlje, dolazi do malih pertubacija ili poremećaja putanje Mjeseca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju.

Pogledaj Astronomski objekt i Perturbacija (astronomija)

Pierre-Simon Laplace

Pierre-Simon, markiz Laplacea (Beaumont-en-Auge, Normandija, Francuska, 23. ožujka 1749. – Pariz, 5. ožujka 1827.) bio je francuski matematičar i astronom čiji su radovi znatno doprinijeli razvoju matematike, astronomije i statistike.

Pogledaj Astronomski objekt i Pierre-Simon Laplace

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Pogledaj Astronomski objekt i Planet

Planetarij

Zeissov projektor u Kijevskom planetariju. Planetarij (prema planeti) je mehaničko-optički prikaz neba i gibanja nebeskih tijela.

Pogledaj Astronomski objekt i Planetarij

Planetarna putanja

Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike.

Pogledaj Astronomski objekt i Planetarna putanja

Plasma-svemir

pages.

Pogledaj Astronomski objekt i Plasma-svemir

Platonova godina

Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija. proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Platonova godina je siderički ili zvjezdani period precesije Zemljine osi (razdoblje u kojem se Zemljina os ponovno nađe usmjerena prema istomu dijelu nebeske sfere i proljetna točka opiše puni krug po ekliptici); iznosi 25 800 godina.

Pogledaj Astronomski objekt i Platonova godina

Plimna sila

Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). titraju (osciliraju) što nazivamo morske mijene. satelit). Plimna sila ili plimotvorna sila je sila koju uzrokuju Sunce i Mjesec gravitacijskim privlačenjem vodenih masa, te centrifugalnom silom koja se javlja zbog okretanja Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar).

Pogledaj Astronomski objekt i Plimna sila

Pol

Pol (od lat. polus .

Pogledaj Astronomski objekt i Pol

Polovi astronomskih tijela

Polovi astronomskih tijela određuju se na temelju njihove rotacijske osi u odnosu na nebeske polove nebeske sfere.

Pogledaj Astronomski objekt i Polovi astronomskih tijela

Pomrčina

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.

Pogledaj Astronomski objekt i Pomrčina

Pomrčina Mjeseca

Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu.

Pogledaj Astronomski objekt i Pomrčina Mjeseca

Pomrčina Sunca

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.

Pogledaj Astronomski objekt i Pomrčina Sunca

Popis astronomskih kataloga

Astronomski katalog je popis ili tablični prikaz nebeskih tijela, obično grupiranih na osnovi zajedničkog svojstva, građe, podrijetla, sredstvima kojima su otkriveni ili metodom kojom su otkriveni.

Pogledaj Astronomski objekt i Popis astronomskih kataloga

Populacija zvijezda

Zemlje i sadrži stotine tisuća zvijezda. Mliječnoj stazi. populaciju I. Ona ima planetarni sustav s četiri poznate planete. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama zračenja nestalne jakosti. Populacija zvijezda je zvjezdana skupina određena sukladno udjelu metala u kemijskom sastavu zvijezde i prostornom položaju u galaktici.

Pogledaj Astronomski objekt i Populacija zvijezda

Povijest astronomije

Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.

Pogledaj Astronomski objekt i Povijest astronomije

Povijest astronomije u Hrvatskoj

Herman Dalmatin (oko 1110. - oko 1160.). Ruđer Bošković (1711. – 1787.). Korado Korlević (1958.). Povijest astronomije u Hrvatskoj je započela s najstarijim hrvatskim znanstvenikom i filozofom koji se bavio astronomijom, a to je bio Herman Dalmatin (oko 1110. - oko 1160.). Herman Dalmatin prevodi s arapskog jezika nekoliko ključnih astronomskih djela, koja čine okosnicu razvoja europske astronomije i matematike misli u idućih nekoliko stoljeća.

Pogledaj Astronomski objekt i Povijest astronomije u Hrvatskoj

Povijest fizike

Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.

Pogledaj Astronomski objekt i Povijest fizike

Povijest kalendara

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Pogledaj Astronomski objekt i Povijest kalendara

Povijest klasične mehanike

Arhimedov vijak Heronova kugla ili eolipile vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Leonarda da Vincija. Andreasa Cellariusa, iz 1660. Geometrija planetarnog kretanja: planet (M) obilazi oko Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Centrifugalnu i centripetalnu silu je prvi objasnio Christiaan Huygens.

Pogledaj Astronomski objekt i Povijest klasične mehanike

Prapovijesna tehnologija

Prapovijesna tehnologija, tehnologija koja potječe iz vremena prije pisane povijesti.

Pogledaj Astronomski objekt i Prapovijesna tehnologija

Precesija

Precesija zvrka ili žiroskopa. Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Precesija (kasnolatinski praecessio, prema klasičnom latinskom praecedere: ići naprijed) je pravilna promjena smjera osi rotirajućega tijela koja nastaje kada na tijelo djeluje vanjski moment sile.

Pogledaj Astronomski objekt i Precesija

Prirodni satelit

Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.

Pogledaj Astronomski objekt i Prirodni satelit

Prividna magnituda

Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.

Pogledaj Astronomski objekt i Prividna magnituda

Privremena oznaka u astronomiji

Privremena oznaka u astronomiji (eng. Provisional designation in astronomy), pravilo imenovanja koje se primjenjuje na nebeska tijela čim ih se otkrije.

Pogledaj Astronomski objekt i Privremena oznaka u astronomiji

Problem dvaju tijela

baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). Baricentar, težište ili središte mase, u astronomiji je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca.

Pogledaj Astronomski objekt i Problem dvaju tijela

Projekcija

Projekcija (lat. proiectio: bacanje naprijed, pružanje) može značiti.

Pogledaj Astronomski objekt i Projekcija

Proricanje

Proricatelj iz Kameruna Proricаnje ili gаtаnje (eng. divination, od lat. divinare; "predvidjeti Božjom voljom"), vještinа upoznаvаnjа volje bogovа i predviđanja budućih događaja nа osnovu "čitanja" rаzličitih znаkovа.

Pogledaj Astronomski objekt i Proricanje

Protoplanetni disk

Protoplanetarni disk zvijezde HL Tauri. Protoplanetarni disk je nebesko tijelo ili točnije sustav protozvijezde i pripadajućih joj protoplaneta u nastajanju.

Pogledaj Astronomski objekt i Protoplanetni disk

Protozvijezda

Protozvijezde su zvijezde u nastajanju.

Pogledaj Astronomski objekt i Protozvijezda

Prvi Keplerov zakon

Prvi Keplerov zakon glasi: Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Na prikazanoj slici elipsa predstavlja putanju nekog planeta.

Pogledaj Astronomski objekt i Prvi Keplerov zakon

Putanja

balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. m/s pod različitim kutevima (u vakuumu). godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Putanja, staza ili trajektorija je krivulja koju tijekom gibanja opisuju materijalna točka ili središte mase nekog fizikalnog tijela.

Pogledaj Astronomski objekt i Putanja

Radarska astronomija

Radar Millstone Hill 1958. Pluton, SSSR, 1960. Zemljinoj atmosferi. Venere. (216) Kleopatra, temeljen na radarskoj analizi. Radarske slike i računalni model asteroida 1999 JM8. Radarska astronomija je dio radio astronomije koji uključuje aktivno istraživanje tijela Sunčeva sustava s pomoću radara; mjerenjem vremena potrebnoga za povrat radio vala koji se odrazio od ispitivanoga nebeskog tijela, kao i mjerenjem jakosti i polarizacije odraženoga radio vala.

Pogledaj Astronomski objekt i Radarska astronomija

Radio astronomija

Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj.

Pogledaj Astronomski objekt i Radio astronomija

Radioizvori u svemiru

Radio-snimak središnjeg područja galaksije Mliječni put. HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj.

Pogledaj Astronomski objekt i Radioizvori u svemiru

Refrakcija

svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari.

Pogledaj Astronomski objekt i Refrakcija

Refraktorski teleskop

Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Refraktorski teleskop ili refraktor (njem. Refraktor, prema lat. refractus: slomljen) je vrsta optičkog teleskopa koja koristi leću kao objektiv.

Pogledaj Astronomski objekt i Refraktorski teleskop

Regiomontanus

Regiomontanus ili pravim imenom Johannes Müller (Königsberg, Bavarska, 6. lipnja 1436. - Rim, 6. srpnja 1476.), njemački matematičar, astronom, astrolog i prevoditelj.

Pogledaj Astronomski objekt i Regiomontanus

Rektascenzija

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl.

Pogledaj Astronomski objekt i Rektascenzija

Rep kometa

Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Australije 2007. Sunca. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane.

Pogledaj Astronomski objekt i Rep kometa

Revolucija (razdvojba)

* revolucija (kasnolat. revolutio: okretanje) je korjenit globalni društveni prevrat koji nastaje kao posljedica dugotrajna nagomilavanja suprotnosti u temeljima društva.

Pogledaj Astronomski objekt i Revolucija (razdvojba)

Rocheova granica

satelit). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). Rocheova granica (prema francuskom matematičaru i astronomu Édouardu Rocheu, koji ju je 1847. prvi teorijski odredio) je udaljenost od središta većega nebeskoga tijela do točke u kojoj je gravitacijska sila toga tijela jednaka gravitacijskoj sili satelitskoga tijela.

Pogledaj Astronomski objekt i Rocheova granica

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.

Pogledaj Astronomski objekt i Ruđer Bošković

Satni kut

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Satni kut je sferni kut ili luk između ravnine nebeskoga meridijana i ravnine satne kružnice nebeskoga tijela, mjeren u smjeru dnevnoga gibanja zvijezda.

Pogledaj Astronomski objekt i Satni kut

Sekstant

'''Sekstant'''. Dijelovi sekstanta. Način korištenja sekstanta. Sekstant (prema latinskom sexstans, genitiv sextantis: šesti dio) je ručni mjerni instrument za mjerenje kutne visine nebeskih tijela, najčešće se primjenjuje u navigaciji broda ili zrakoplova.

Pogledaj Astronomski objekt i Sekstant

Sferna astronomija

Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Sferna astronomija

Sferni koordinatni sustav

Sferni koordinatni sustav. Zemljopisne koordinate na sferi. proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). Sferni koordinatni sustav određen je ishodištem O i međusobno okomitim polupravcima p i z. Nekoj točki P pridružuju se koordinate (r, φ, θ) gdje je r koordinata jednaka udaljenosti od ishodišta do točke P, koordinata φ kut je od projekcije vektora OP na ravninu okomitu na poluos z i koordinatu θ, θ je kut koji vektor OP zatvara s poluosi z.

Pogledaj Astronomski objekt i Sferni koordinatni sustav

Silazni čvor

Orbitalni elementi. Silazni čvor je točka u kojima staza nebeskog tijela presijeca ravninu ekliptike.

Pogledaj Astronomski objekt i Silazni čvor

Sinkrotronsko zračenje

maglice nastaje zbog sinkrotronskog zračenja. Messier 87: plavo svjetlo mlaza koji izlazi iz svijetle jezgre nastaje zbog sinhrotronskog zračenja. atomske jezgre. Sinkrotronsko zračenje nastaje iz zakretnog magneta u sinkrotronu. Shema sinkrotrona SOLEIL u Parizu. reflektira iz kristala terbija u ''Synchrotron Radiation Source'' u Daresburyju, 1990.

Pogledaj Astronomski objekt i Sinkrotronsko zračenje

Sinodički dan

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Pogledaj Astronomski objekt i Sinodički dan

Sizigij

work.

Pogledaj Astronomski objekt i Sizigij

Sletač

Sletači (eng. lander, rus. посадочный модуль, fra. atterrisseur) su robotske svemirske sonde namijenjena istraživanju površina nebeskih tijela.

Pogledaj Astronomski objekt i Sletač

Solarni kalendar

Solarni kalendar jest kalendar čiji datumi kazuju poziciju Zemlje tijekom njezine revolucije oko Sunca ili ekvivalentnu prividnu poziciju Sunca tijekom njegova puta po nebeskoj sferi.

Pogledaj Astronomski objekt i Solarni kalendar

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Pogledaj Astronomski objekt i Spektar (fizika)

Srednja anomalija

Površina koju je u jedinici vremena prebrisao objekt u eliptičnoj orbiti i zamišljeni objekt u kružnoj orbiti s istim periodom okretanja. Oboje prebrisuju jednaka područja u jednakim vremenima, ali kutna brzina varira za eliptičnu orbitu i konstantna je za kružnu orbitu. Prikazane su srednje anomalije i prave anomalije za dvije jedinice vremena.

Pogledaj Astronomski objekt i Srednja anomalija

Staklenički efekt

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području.

Pogledaj Astronomski objekt i Staklenički efekt

Starohrvatska astrognozija

Velika kola i Mala kola u odnosu na Sjevernjaču. Plejade ili Vlašići. Starohrvatska astrognozija naziv je za sva skupna imena astronomskih objekata (nebeskih tijela) koji su se koristili u starohrvatskoj prošlosti.

Pogledaj Astronomski objekt i Starohrvatska astrognozija

Subsolarna točka

Osnovni dijagram koji prikazuje položaj subsolarne točke na Zemljinoj površini. Kut između sunca i lokalne vodoravne razine je točno 90° u subsolarnoj točki. Podsolarna točka na planetu je točka u kojoj se je njegovo sunce izravno iznad (u zenitu); to jest, gdje sunčeve zrake padaju na planet točno okomito na njegovu površinu.

Pogledaj Astronomski objekt i Subsolarna točka

Sumračnica

Karta svijeta s označenom sumračnicom Sumračnica ili terminator je linija koja dijeli osvijetljeni i neosvijetljeni dio Zemlje, ili nekog nebeskog tijela.

Pogledaj Astronomski objekt i Sumračnica

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Pogledaj Astronomski objekt i Sunčev sustav

Suorbitalna konfiguracija

U astronomiji je suorbitalna konfiguracija konfiguracija dvaju ili više astronomskih objekata (poput asteroida, mjeseca ili planeta) koji kruže na istoj ili vrlo sličnoj udaljenosti od svog primarnog svemirskog tijela, tj.

Pogledaj Astronomski objekt i Suorbitalna konfiguracija

Svemirski rover

Za rovere na marsu pogledajte Mars roverSvemirski rover ili planetohod (rus. планетоход, eng. rover, ponekad planetary rover, fra. astromobile) je vozilo za svemirska istraživanja čiji je zadatak kretati se preko čvrste površine planeta, satelita ili nekog drugog nebeskog tijela, te skupljati informacije i uzorke za ispitivanje.

Pogledaj Astronomski objekt i Svemirski rover

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).

Pogledaj Astronomski objekt i Svjetlost

Tamna energija

Tamna energija, prema modernoj fizikalnoj kozmologiji, je nevidljiv sastojak svemira koji ispunjava sav prostor i uzrokuje njegovo ubrzano širenje.

Pogledaj Astronomski objekt i Tamna energija

Tamna tvar

Tamna tvar je naziv za tvar u svemiru koja ne emitira niti reflektira elektromagnetsko zračenje, zbog čega je ne možemo vidjeti.

Pogledaj Astronomski objekt i Tamna tvar

Težište

ravnoteži prilikom dizanja. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem dolazi do prevrtanja. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. '''Korak 1''': Praktično određivanje težišta nesimetričnog predmeta.

Pogledaj Astronomski objekt i Težište

Težina

Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.

Pogledaj Astronomski objekt i Težina

Tektit

Uobičajeni oblici tektita. Moldavit, vrsta tektita. Australit, vrsta tektita. Tektit (prema grčkom τηϰτός: rastopljen, tekući) je manje tijelo (manje od 10 centimetara), stijena staklaste građe i različitih, većinom zaobljenih oblika, često u obliku kaplje.

Pogledaj Astronomski objekt i Tektit

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži.

Pogledaj Astronomski objekt i Teleskop

Teraformiranje

Umjetnička vizija teraformiranja Marsa u različitim fazama. Teraformiranje (eng. Terraforming od Earth-forming) hipotetski je proces atmosferskog, temperaturnog, topografskog ili ekološkog prilagođavanja nekog nebeskog tijela kako bi bio što sličniji Zemlji i tako omogućio životne uvjete.

Pogledaj Astronomski objekt i Teraformiranje

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Pogledaj Astronomski objekt i Tijelo (fizika)

Tisserandov parametar

Tisserandov parametar ili Tisserandova invarijanta je vrijednost koja se koristi za kvalifikaciju odnosa između relativno malog nebeskog tijela i većeg tijela koje perturbira njegovu orbitu.

Pogledaj Astronomski objekt i Tisserandov parametar

Trans-neptunski objekt

Trans-neptunski objekt ili transneptunsko tijelo je nebesko tijelo Sunčeva sustava koji se nalaze dalje od Neptuna, u Kuiperovu pojasu, u takozvanom raspršenom disku i u Oortovu oblaku (raspršeni disk može se smatrati unutarnjim dijelom Oortova oblaka).

Pogledaj Astronomski objekt i Trans-neptunski objekt

Tranzit (astronomija)

Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. mjeseca Io preko Jupitera, viđeno sa svemirske letjelice Cassini-Huygens. Tranzit (njemački transit  tranzit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Pogledaj Astronomski objekt i Tranzit (astronomija)

Treći Keplerov zakon

sinodičkog perioda (S-Sunce, Z-Zemlja, P-gornji planet) Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1.88 godina) zbog jednostavnosti. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Venera (žuta kružnica) obiđe Sunce za 0.615 godine ili 224.65 dana. Prosječna udaljenost Venereod Sunca je ono 108 milijuna kilometara (ono 0.7 AJ).

Pogledaj Astronomski objekt i Treći Keplerov zakon

Trojanci (astronomija)

problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Pritiskom možeš vidjeti cjelokupni prikaz. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera.

Pogledaj Astronomski objekt i Trojanci (astronomija)

Ubrzanje Zemljine sile teže

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''.

Pogledaj Astronomski objekt i Ubrzanje Zemljine sile teže

Ultraljubičasta astronomija

Spiralna galaksija Messier 81 (M81 ili NGC 3031), poznata kao i Bodeova maglica u zviježđu Veliki medvjed, snimljena u ultraljubičastom spektru (teleskop GALEX). Ultraljubičasta astronomija je dio astronomije, koja promatra nebeska tijela u području ultraljubičastog zračenja.

Pogledaj Astronomski objekt i Ultraljubičasta astronomija

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Pogledaj Astronomski objekt i Ultraljubičasto zračenje

Ulug-beg

Ulug-beg (Sultanija, Iran, 22. ožujka 1394. – Samarkand, Uzbekistan, 27. listopada 1449.), mongolski astronom i matematičar.

Pogledaj Astronomski objekt i Ulug-beg

Umjetni satelit

Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element.

Pogledaj Astronomski objekt i Umjetni satelit

Uzlazni čvor

Orbitalni elementi. Uzlazni čvor je točka u kojima staza nebeskog tijela presijeca ravninu ekliptike.

Pogledaj Astronomski objekt i Uzlazni čvor

Venera

Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).

Pogledaj Astronomski objekt i Venera

Venerin prijelaz

Slika Venerinog prijelaza 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Venerin prijelaz ili Venerin tranzit prijelaz je Venere ispred Sunca i zakrivanje dijela njegova kruga.

Pogledaj Astronomski objekt i Venerin prijelaz

Višestruki tranzit

Tranzit Zemlje i Mjeseca preko Sunca 2084. godine, viđen s Marsove površine. Slika stvorena pomoću JPL Solar System Simulatora U astronomiji, višestruki tranzit je istovremeni prijelaz dvaju ili više manjih nebeskih tijela ili sjena manjih tijela preko kruga većega tijela, npr.

Pogledaj Astronomski objekt i Višestruki tranzit

Vidno polje (astronomija)

Vidno polje se može mjeriti vodoravno, okomito ili dijagonalno. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Vidno polje, u astronomiji, je dio neba ili nebeske sfere koji se zapaža teleskopom.

Pogledaj Astronomski objekt i Vidno polje (astronomija)

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Pogledaj Astronomski objekt i Vrijeme (fizika)

Vrlo veliki teleskop

Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. adaptivne optike (pobuđeni atomi natrija u Zemljinoj atmosferi stvaraju umjetnu zvijezdu). Unutrašnjost jednog od teleskopa (''Antu''). Vrlo veliki teleskop ili VLT (akronim od engl.

Pogledaj Astronomski objekt i Vrlo veliki teleskop

Vrtlog

krilu zrakoplova i pojava vrtloga. Islandska ciklona 4. rujna 2003. satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Tornado. Pijavica. magnetskoga polja (crvene silnice). akrecijskog diska. turbulentno strujanje fluida. Vrtlog je spiralno strujanje fluida (plinovi ili tekućine), prašinaste tvari, električne struje i drugo oko točke ili osi.

Pogledaj Astronomski objekt i Vrtlog

Vrtnja

kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.

Pogledaj Astronomski objekt i Vrtnja

Walter Baade

Walter Baade (Schröttinghausen, 24. ožujka 1893. – Göttingen, 25. lipnja 1960.), njemački astronom.

Pogledaj Astronomski objekt i Walter Baade

William Gilbert

William Gilbert (Colchester, 24. svibnja 1544. - London, 30. studenog 1603.), engleski fizičar i liječnik.

Pogledaj Astronomski objekt i William Gilbert

Zemlji bliski asteroidi

Apoloni i Atoni. Asteroid 4179 Toutatis, radarske snimke. Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013. Eros u prirodnim bojama. Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. godine jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje.

Pogledaj Astronomski objekt i Zemlji bliski asteroidi

Zemljina precesija

Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca.

Pogledaj Astronomski objekt i Zemljina precesija

Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja

atmosferu. atmosferu. Zemlji. Sunca kod zalaska. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. energije. raspršivanje svjetlosti na razne strane. Optička debljina i optička masa atmosfere. otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu.

Pogledaj Astronomski objekt i Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja

Zemljopis Irana

Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.

Pogledaj Astronomski objekt i Zemljopis Irana

Zemljopisni pol

Zemljopisni pol je zamišljena točka u kojoj planetarna os (os vrtnje) probada površinu planeta ili nekog tijela koje se okreće oko svoje osi.

Pogledaj Astronomski objekt i Zemljopisni pol

Zenit

Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Zenit

Zenitna daljina

zenitnom daljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Zenitna daljina

Zenitni teleskop

Zenitni teleskop. zenitnom daljinom.

Pogledaj Astronomski objekt i Zenitni teleskop

Zupčanik

Čelni zupčanici u zahvatu. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). Unutarnje ozubljenje. Čelnik s ravnim zubima. Čelnici s kosim (helikoidnim) zubimaGore: paralna vratilaDolje: okomita vratila. Čelnici sa strelastim zubima. Stožnici sa zakrivljenim zubima. Pužni prijenosnik. Pužni prijenosnik. Mehanizam sa zupčastom letvom.

Pogledaj Astronomski objekt i Zupčanik

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Pogledaj Astronomski objekt i Zvijezda

Zvjezdani atlas

Nebovid iz the 17. stoljeća, koji je napravio nizozemski kartograf Frederik de Wit. zvjezdanog kataloga koji je objavio poljski astronom Johannes Hevelius 1690. Orion koje je prikazao Johann Bayer u knjizi ''Uranometria'' (uz zahvalnost knjižnici ''US Naval Observatory'').

Pogledaj Astronomski objekt i Zvjezdani atlas

Zvjezdani katalog

grčke mitologije) iz zvjezdanog kataloga koji je objavio poljski astronom Johannes Hevelius 1690. Orion koje je prikazao Johann Bayer u knjizi ''Uranometria'' (uz zahvalnost knjižnici ''US Naval Observatory''). amater astronom. Nebovid iz the 17. stoljeća, koji je napravio nizozemski kartograf Frederik de Wit.

Pogledaj Astronomski objekt i Zvjezdani katalog

Zvjezdarnica

Stonehenge u ljetnjem suncostaju (solsticiju) 2005. Zvjezdarnica Brera koju je sagradio Ruđer Bošković. Teleskopi Keck. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop ili VLT u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Sardinija radio teleskop u gradnji. Svemirski teleskop Hubble.

Pogledaj Astronomski objekt i Zvjezdarnica

Također poznat kao Nebesko tijelo.

, Depresija, Depresija (astronomija), DLR-Archenhold Near Earth Objects Precovery Survey, Dualizam (filozofija), Edmond Halley, Edward Walter Maunder, Edwin Hubble, Efemeride, Ekliptički koordinatni sustav, Ekliptika, Ekscentričnost orbite, Ekscentricitet, Ekvator, Ekvatorska montaža, Elektromagnetsko zračenje, Elevacija, Elongacija, Erg, Eter (fizika), Fizika, Foucaultovo njihalo, Galaktički koordinatni sustav, Geocentrični sustav, Giuseppe Piazzi, Gravitacija, Gravitacijska praćka, Gravitacijski potencijal, Graviton, Gustav Robert Kirchhoff, Halleyjev komet, Heliocentrični sustav, Henry Cavendish, Hiparh, Horizontski koordinatni sustav, Hrpa krhotina, Infracrvena astronomija, Inklinacija orbite, Isaac Newton, Istraživački satelit, Izvanzemaljsko nebo, James Peebles, Jan Hendrik Oort, Jezgra kometa, Johannes Kepler, Joseph Fourier, Jupiter, Jupiterov polumjer, Jupiterovi prirodni sateliti, Kartografska projekcija, Klasična mehanika, Koma (astronomija), Komet, Komet Čurjumov-Gerasimenko, Kometni asteroid, Konjunkcija (astronomija), Konstelacija, Kontinuirani spektar, Kontrakcija, Koordinatni sustav, Kozmička brzina, Kozmogonija, Kozmologija, Krater, Krater (razdvojba), Krater Chicxulub, Krivulje drugog reda, Kronologija klasične mehanike, Kulminacija, Kutna visina, Kutni promjer, Kvazar, Limb, Luminoznost, Maglica, Magnetska deklinacija, Mala tijela Sunčevog sustava, Mali planet, Marsova atmosfera, Martin Ryle, Mauna Loa, Međunarodna astronomska unija, Međuzvjezdana tvar, Međuzvjezdani objekt, Mehanika, Meridijanski krug, Merkurov prijelaz, Meteor, Meteorit, Meteoroid, Milijarda, Mjesečevi čvorovi, Mjesec, Morske mijene, Nagrada Valz, Nebeska mehanika, Nebeska sfera, Nebeski ekvator, Nebeski ekvatorski koordinatni sustav, Nebeski koordinatni sustavi, Nebeski meridijan, Nebeski polovi, Newtonov zakon gravitacije, Nibiru (hipotetski planet), Nikola Kopernik, Novi ateizam, Objekti dubokog svemira, Okultacija, Ole Rømer, Ophodno vrijeme, Opozicija (astronomija), Opservatorij, Optička astronomija, Optika atmosfere, Orbita, Orbitalna brzina, Orerij, Os, Owen Chamberlain, Paralaksa, Patuljasta galaktika, Patuljasti planet, Perturbacija (astronomija), Pierre-Simon Laplace, Planet, Planetarij, Planetarna putanja, Plasma-svemir, Platonova godina, Plimna sila, Pol, Polovi astronomskih tijela, Pomrčina, Pomrčina Mjeseca, Pomrčina Sunca, Popis astronomskih kataloga, Populacija zvijezda, Povijest astronomije, Povijest astronomije u Hrvatskoj, Povijest fizike, Povijest kalendara, Povijest klasične mehanike, Prapovijesna tehnologija, Precesija, Prirodni satelit, Prividna magnituda, Privremena oznaka u astronomiji, Problem dvaju tijela, Projekcija, Proricanje, Protoplanetni disk, Protozvijezda, Prvi Keplerov zakon, Putanja, Radarska astronomija, Radio astronomija, Radioizvori u svemiru, Refrakcija, Refraktorski teleskop, Regiomontanus, Rektascenzija, Rep kometa, Revolucija (razdvojba), Rocheova granica, Ruđer Bošković, Satni kut, Sekstant, Sferna astronomija, Sferni koordinatni sustav, Silazni čvor, Sinkrotronsko zračenje, Sinodički dan, Sizigij, Sletač, Solarni kalendar, Spektar (fizika), Srednja anomalija, Staklenički efekt, Starohrvatska astrognozija, Subsolarna točka, Sumračnica, Sunčev sustav, Suorbitalna konfiguracija, Svemirski rover, Svjetlost, Tamna energija, Tamna tvar, Težište, Težina, Tektit, Teleskop, Teraformiranje, Tijelo (fizika), Tisserandov parametar, Trans-neptunski objekt, Tranzit (astronomija), Treći Keplerov zakon, Trojanci (astronomija), Ubrzanje Zemljine sile teže, Ultraljubičasta astronomija, Ultraljubičasto zračenje, Ulug-beg, Umjetni satelit, Uzlazni čvor, Venera, Venerin prijelaz, Višestruki tranzit, Vidno polje (astronomija), Vrijeme (fizika), Vrlo veliki teleskop, Vrtlog, Vrtnja, Walter Baade, William Gilbert, Zemlji bliski asteroidi, Zemljina precesija, Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja, Zemljopis Irana, Zemljopisni pol, Zenit, Zenitna daljina, Zenitni teleskop, Zupčanik, Zvijezda, Zvjezdani atlas, Zvjezdani katalog, Zvjezdarnica.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Informacije se temelje na člancima s Wikipedije i drugim projektima Wikimedije i dostupne su pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana