Atena (polis)

Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.

Otvori u Google Mapama Koristi AI

Sadržaj

1. 234 odnosi: Agesilaj II., Agora, Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Akropola (Atena), Aleksandar Afrodizijski, Aleksandar Veliki, Amestris, Amfisa, Amirtej, Amorg od Karije (pretendent), Anakreont, Anaksagora, Andros (otok), Anteros, Antička filozofija, Antička Teba (Grčka), Antifont, Antigon II. Gonata, Antika, Antiohija, Antipater Makedonac, Arhont, Arijadna (mitologija), Arijan, Ariobarzan (satrap Frigije), Ariobarzan I. od Ponta, Aristagora, Aristid, Aristid (sin Lizimaha), Aristofan, Aristofan (umjetnik), Aristotel, Arsenal (ustanova), Artabaz II., Artafern, Artafern Mlađi, Artakserkso I., Artakserkso II., Artakserkso III., Artemida, Artemizija I., Artifije, Atal (general), Atena, Atena (mitologija), Atenska demokracija, Atik (filozof), Atlantida, Autofradat (satrap), ... Proširite indeks (184 više) » « Stisni indeks

Agesilaj II.

Agesilaj II, (grčki: Ἀγησίλαος) spartanski kralj iz loze Euripontida, (444. – 360. pr. Kr.) sin je Arhidama II. i njegove druge žene Eupolije.

Pogledaj Atena (polis) i Agesilaj II.

Agora

Drevna stoa '''agore''' u Solunu. Agora (grčki za skupština, trg) je u antičkoj Grčkoj naziv za narodnu skupštinu koju je sazvao kralj ili važniji građanin; naziv za gradsku tržnicu, trg, mjesto trgovačko-poslovnog i javnog života uopće.

Pogledaj Atena (polis) i Agora

Ahemenidi

Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.

Pogledaj Atena (polis) i Ahemenidi

Ahemenidsko Carstvo

Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Pogledaj Atena (polis) i Ahemenidsko Carstvo

Akropola (Atena)

Atenska akropola je najpoznatija akropola (grčki: akros, akron.

Pogledaj Atena (polis) i Akropola (Atena)

Aleksandar Afrodizijski

Aleksandar Afrodizijski (kraj 2. stoljeća - početak 3. stoljeća) bio je naučavatelj peripatetičke filozofije u Ateni, nazvan Egzegeta (interpretator).

Pogledaj Atena (polis) i Aleksandar Afrodizijski

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Pogledaj Atena (polis) i Aleksandar Veliki

Amestris

ahemenidskog doba pronađena u Perzepolisu (moguće '''Amestris''') Amestris ili Amastris (perz. „prijatelj“) je bila žena Kserksa I., vladara Perzijskog Carstva, odnosno majka njegovog nasljednika Artakserksa I. Njena reputacija vrlo je loša kod antičkih grčkih povjesničara.

Pogledaj Atena (polis) i Amestris

Amfisa

Razglednica iz 1918. Amfisa (grčki: Άμφισσα) je glavni grad prefekture Fokide u Grčkoj.

Pogledaj Atena (polis) i Amfisa

Amirtej

Amirtej (ili Amenirdisu) iz Saisa je bio egipatski kralj, osnivač i jedini vladar XXVIII. dinastije Egipta.

Pogledaj Atena (polis) i Amirtej

Amorg od Karije (pretendent)

Amorg od Karije je bio nezakoniti sin Pisutna, satrapa Lidije.

Pogledaj Atena (polis) i Amorg od Karije (pretendent)

Anakreont

Ἀνακρέων Anakreont (grč.; Tej, *oko 550. pr. Kr., prema nekim podacima oko 580. pr. Kr. - † Tej ili Atena, oko 495. pr. Kr.) bio je starogrčki pjesnik koji je u svojim pjesmama često koristio motive ljubavi i vina te slavio vedre strane života.

Pogledaj Atena (polis) i Anakreont

Anaksagora

Anaksagora Anaksagora (grč., oko 500. – 428. pr. Kr.) je grčki fizičar, matematičar i filozof predsokratovac; ubraja se među posrednike.

Pogledaj Atena (polis) i Anaksagora

Andros (otok)

Andros, ili Andro (grčki: Άνδρος), je najsjeverniji grčki otok u otočnoj skupini Cikladi.

Pogledaj Atena (polis) i Andros (otok)

Anteros

Alfred Gilbert: Anteros, Piccadilly cirkus, 1885. Anteros (grč., Anterôs) u grčkoj mitologiji bog je vraćene ljubavi, a također je kažnjavao one koji podcjenjuju ljubav i koji je ne uzvraćaju.

Pogledaj Atena (polis) i Anteros

Antička filozofija

'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6.

Pogledaj Atena (polis) i Antička filozofija

Antička Teba (Grčka)

Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.

Pogledaj Atena (polis) i Antička Teba (Grčka)

Antifont

Antifont (grč., 5. stoljeće pr. Kr.), Atenjanin, grčki matematičar, retor i filozof predsokratovac.

Pogledaj Atena (polis) i Antifont

Antigon II. Gonata

Antigon II.

Pogledaj Atena (polis) i Antigon II. Gonata

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.

Pogledaj Atena (polis) i Antika

Antiohija

Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.

Pogledaj Atena (polis) i Antiohija

Antipater Makedonac

Antipater ili Antipatar (397. pr. Kr. - 319. pr. Kr.), makedonski general i političar.

Pogledaj Atena (polis) i Antipater Makedonac

Arhont

Arhont (grčki: arkhon) naslov je najviših dužnosnika u mnogim grčkim antičkim polisima.

Pogledaj Atena (polis) i Arhont

Arijadna (mitologija)

Evelyn De Morgan: Arijadna na Naksu, 1877. Arijadna (grč., Ariádnê) u grčkoj mitologiji kći je kretskog kralja Minosa i kraljice Pasifaje, pomogla je Tezeju da izađe iz Labirinta.

Pogledaj Atena (polis) i Arijadna (mitologija)

Arijan

Kategorija:Rimski književnici Kategorija:Rimski povjesničari Kategorija:Starogrčki književnici Kategorija:Starogrčki povjesničari Arijanova bista Flavije Arijan Ksenofont (grč. Ἀρριανός; lat. Flavius Arrianus, oko 86. – 146.) iz Nikomedije je bio rimski povjesničar, vojni zapovjednik i filozof grčkog podrijetla.

Pogledaj Atena (polis) i Arijan

Ariobarzan (satrap Frigije)

Ariobarzan (perz. Ariyabrdna) je bio perzijski plemić i satrap Frigije od 387. do 362. pr. Kr.

Pogledaj Atena (polis) i Ariobarzan (satrap Frigije)

Ariobarzan I. od Ponta

Ariobarzan I. od Ponta (perz. Ariyabrdhna, grč. Aριoβαρζάνης) je bio prvi poznati vladar (satrap) maloazijske pokrajine Pont, od kojeg potječe loza budućih pontskih vladara.

Pogledaj Atena (polis) i Ariobarzan I. od Ponta

Aristagora

Aristagora (grč. Αρισταγόρας ο Μιλήσιος), tiranin Mileta u Joniji na prijelazu iz 6. u 5. stoljeće pr. Kr.

Pogledaj Atena (polis) i Aristagora

Aristid

Ime Aristid (grčki: Aristoides) nosi nekoliko značajnih Grka iz antičkog doba.

Pogledaj Atena (polis) i Aristid

Aristid (sin Lizimaha)

Aristid (oko 540. pr. Kr. - oko 476. pr. Kr.), atenski vojskovođa i državnik.

Pogledaj Atena (polis) i Aristid (sin Lizimaha)

Aristofan

Ἀριστοφάνης''' Aristofan (448. pr. Kr. - 385. pr. Kr.) bio je starogrčki pisac komedija.

Pogledaj Atena (polis) i Aristofan

Aristofan (umjetnik)

Majka Zemlja Geja, reprodukcija crteža s Aristofanove vaze Aristofan (grč. Ἀριστοφάνης) je bio drevni Grk, oslikavač vaza.

Pogledaj Atena (polis) i Aristofan (umjetnik)

Aristotel

Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.

Pogledaj Atena (polis) i Aristotel

Arsenal (ustanova)

Arsenal (arap. Dar as-Sait'a, kuća rada), ustanova za izradu, popravak i čuvanje oružja, streljiva, vozila i drugih tehničkih sredstava; za izradu, opremanje, popravak i održavanje ratnih brodova i njihovu opskrbu oružjem, streljivom, gorivom i hranom. Postoje arsenali kopnene vojske (KoV) i ratne mornarice (RM; pomorske i riječne ratne flotile).

Pogledaj Atena (polis) i Arsenal (ustanova)

Artabaz II.

Artabaz II. je bio perzijski general i satrap pokrajine Frigije od 362. pr. Kr., u doba vladavine Artakserksa II. Artabaz II.

Pogledaj Atena (polis) i Artabaz II.

Artafern

Artafern ili Artafren Stariji (staroperz. „Arta+Farnah“: Slava+Pravednost) je bio Histaspov sin, brat perzijskog velikog kralja Darija Velikog, satrap grada Sarda odnosno Lidije, te jedan od zapovjednika perzijske vojske u doba grčko-perzijski ratova.

Pogledaj Atena (polis) i Artafern

Artafern Mlađi

Artafern Mlađi (perz. Artafarnah: „Slava pravde“) je bio sin Artaferna Starijeg, nećak Darija Velikog, general u službi Perzijskog Carstva i satrap Lidije.

Pogledaj Atena (polis) i Artafern Mlađi

Artakserkso I.

Artakserkso I. (staroperz. Artaxšacā, perz. ردشیر یکم„Ardašir“, grč. Ἀρταξέρξης) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je vladao od 465. do 424. pr. Kr. (41 godinu), iako neki povjesničari tvrde kako je vladao još od 475.

Pogledaj Atena (polis) i Artakserkso I.

Artakserkso II.

Artakserkso II.

Pogledaj Atena (polis) i Artakserkso II.

Artakserkso III.

Artakserkso III. (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης) bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 358. do 338. pr. Kr.; jedanaesti šah iranske dinastije Ahemenida te prvi faraon XXXI. dinastije u Egiptu.

Pogledaj Atena (polis) i Artakserkso III.

Artemida

Artemida (grč., G.) boginja je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Apolonova sestra blizanka, Zeusova i Letina kći.

Pogledaj Atena (polis) i Artemida

Artemizija I.

Artemizija I. Artemizija I. od Karije (grč. Αρτεμισία), bila je admiralica u službi Perzijskog Carstva početkom 5. stoljeća pr. Kr., koja je na tome položaju zamijenila svog preminulog muža, vladara Karije.

Pogledaj Atena (polis) i Artemizija I.

Artifije

Artifije (perz. Ardifija ili Ardufija; „Orao“, elam. Irtapija ili Irtupija, grč. Artyphios, Arziphos ili Arzybios) je bio perzijski plemić i vojskovođa, sin Megabiza II. i Amitise (kći perzijskog vladara Kserksa).

Pogledaj Atena (polis) i Artifije

Atal (general)

Atal (grč. Άτταλος, oko 390. – 336. pr. Kr.) je bio makedonski dvoranin i vojskovođa u službi kralja Filipa II. Atal se pred kraj Filipove vladavine, uz Parmeniona, nametnuo kao jedan od najsposobnijih Filipovih zapovjednika.

Pogledaj Atena (polis) i Atal (general)

Atena

* Atena (grad), glavni grad Grčke.

Pogledaj Atena (polis) i Atena

Atena (mitologija)

5. st. pr. Kr. Atena (grč., Athēnâ ili, Athénē; dorski:, Asána) boginja je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.

Pogledaj Atena (polis) i Atena (mitologija)

Atenska demokracija

Atenska demokracija prvi je oblik demokratskog društva u zapadnom svijetu.

Pogledaj Atena (polis) i Atenska demokracija

Atik (filozof)

Atik (oko 175.), grčki filozof iz Atene koji je živio u rimsko doba.

Pogledaj Atena (polis) i Atik (filozof)

Atlantida

Athanasiusa Kirchera (1601. – 1680.) Atlantida (grčki) u grčkoj je mitologiji otok legendarne drevne kulture, o čijem samom postojanju i lokaciji nema čvrstih dokaza.

Pogledaj Atena (polis) i Atlantida

Autofradat (satrap)

Autofradat (perz. Vātafradāta, grč. Autophradates, lic. Wataprddata) je bio satrap Lidije tijekom vladavine perzijskog velikog kralja Artakserksa II. Na mjesto satrapa zasjeo je 370-ih pr. Kr. nakon što je njegov prethodnik Tiribaz ubijen zbog izdaje.

Pogledaj Atena (polis) i Autofradat (satrap)

Šekel

Srebrni izraelitski šekel iz 68. godine Šekel (grč. siglos, hebr. שקל) je skupni naziv za brojne antičke jedinice za težinu i valute.

Pogledaj Atena (polis) i Šekel

Žabe (komedija Aristofana)

Žabe (Βάτραχοι), komedija atenskog komediografa Aristofana, prvi put izvedena 405. pr. Kr. na Dionizijskim svečanostima.

Pogledaj Atena (polis) i Žabe (komedija Aristofana)

Žabe (razdvojba)

* Žabe, red iz razreda vodozemaca.

Pogledaj Atena (polis) i Žabe (razdvojba)

Željezni zakon oligarhije

sociolog koji je osmislio željezni zakon oligarhije. Željezni zakon oligarhije politička je teorija koju je prvi razvio talijanski sociolog njemačkog podrijetla Robert Michels u svojoj knjizi Političke stranke iz 1911. godine.

Pogledaj Atena (polis) i Željezni zakon oligarhije

Žene u starom Rimu

loc.

Pogledaj Atena (polis) i Žene u starom Rimu

Babilonska kula

Gustave Doré, '''Miješanje jezika''', bakropis iz 1865. st. U pozadini se vidi umjetnikova vizija Babilonske kule. Babilonski toranj je prema Bibliji toranj kojeg su gradili Noini potomci da bi došli do neba.

Pogledaj Atena (polis) i Babilonska kula

Bitka kod Abida

Bitka kod Abida, u kojoj je atenska flota potukla spartansku, odigrala se kod grada Abida na azijskoj obali Dardanela, početkom studenoga 411. pr. Kr. u toku Peloponeskog rata.

Pogledaj Atena (polis) i Bitka kod Abida

Bitka kod Arginuskih otoka

Arginuski otoci (grc: Ἀργινούσαι) je skupina malih otoka u Egejskom moru, na maloazijskoj obali prema otoku Lezbosu.

Pogledaj Atena (polis) i Bitka kod Arginuskih otoka

Bitka kod Artemizija

Bitka kod Artemizija (480. pr. Kr.) je bila trodnevna pomorska bitka koja se odigrala 480. pr. Kr. kod rta Artemizij (uz otok Eubeju), a vođena je između udruženih grčkih polisa i Kserksovog Perzijskog Carstva tokom Grčko-perzijskih ratova.

Pogledaj Atena (polis) i Bitka kod Artemizija

Bitka kod Maratona

Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova.

Pogledaj Atena (polis) i Bitka kod Maratona

Bitka kod Perzijskih vrata

Bitka kod Perzijskih vrata odigrala se pokraj Perzijskih vrata u planinama Zagrosa u Iranu između perzijske vojske predvođene Ariobarzanom i makedonske vojske koju je vodio Aleksandar Makedonski.

Pogledaj Atena (polis) i Bitka kod Perzijskih vrata

Bitka kod Plateje

Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.

Pogledaj Atena (polis) i Bitka kod Plateje

Bitka kod Salamine

Bitka kod Salamine (480. pr. Kr.) je pomorska bitka između združene flote grčkih polisa i flote perzijskog vladara Kserksa I. koja se odvijala u tjesnacu između otoka Salamine i kopna.

Pogledaj Atena (polis) i Bitka kod Salamine

Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.)

Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.) bila je pomorska bitka koja se paralelno s kopnenom bitkom vodila nedaleko od obale grada Salamine na Cipru, u vrijeme grčko-perzijskih ratova.

Pogledaj Atena (polis) i Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.)

Bitka kod Termopila

Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) vođena je u sklopu Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.

Pogledaj Atena (polis) i Bitka kod Termopila

Civilization 4

Sid Meier's Civilization 4 strateška je računalna igra koju je 2005. godine izdao studio Firaxis Games.

Pogledaj Atena (polis) i Civilization 4

Darije I. Veliki

Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.

Pogledaj Atena (polis) i Darije I. Veliki

Darije II.

Darije II. (staroperz. Dārayavahuš) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva od 423. do 404. pr. Kr.

Pogledaj Atena (polis) i Darije II.

Datis

Datis ili Dat je bio medijski admiral u službi Perzijskog Carstva u doba vladavine Darija Velikog.

Pogledaj Atena (polis) i Datis

David IV. Gruzijski

David Graditelj David IV.

Pogledaj Atena (polis) i David IV. Gruzijski

Dedal

Frederic Leighton: Dedal i Ikar, 1869. Dedal (grč. Δαίδαλος, Daedalus) u grčkoj mitologiji najvještiji je obrtnik, legendarni letač; Ikarov i Japiksov otac.

Pogledaj Atena (polis) i Dedal

Dejok

Dejok (grč. Deiokes, akad. Daiukku, elam. Dayauka) je bio vladar iz iranske dinastije Medijaca i prvi kralj Medijskog Carstva.

Pogledaj Atena (polis) i Dejok

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Pogledaj Atena (polis) i Demokracija

Demosten

Bista '''Demostena''' u Louvreu Demosten, grčki: Δημοσθένης, Dēmosténēs (384., Atena – 322. pr. Kr., otok Poros) je bio grčki retor i atenski državnik.

Pogledaj Atena (polis) i Demosten

Diogen iz Seleukije

Diogen iz Seleukije (grčki: Δıογένης, Diogénēs) (oko 230. – oko 150./140. pr. Kr.) bio je grčki stoički filozof.

Pogledaj Atena (polis) i Diogen iz Seleukije

Dodekanez

Dodekanez (grčki: Dodekánisa, to je grčka složenica od riječi (δώδεκα, dodeka): dvanaest i (νῆσος, nesos): otok, a znači dvanest otoka. To je otočna skupina od 15 većih i 150 manjih grčkih otoka u Egejskom moru. Otočje se nalazi jugozapadno od Turske, južno od otoka Samos a sjeveroistočno od otoka Kreta.

Pogledaj Atena (polis) i Dodekanez

Draga, rapska pastirica

Draga, rapska pastirica nedovršeni je prigodni spjev Jurja Barakovića posvećen znamenitostima otoka Raba, sastavljen od oko 3000 stihova različitih metričkih oblika.

Pogledaj Atena (polis) i Draga, rapska pastirica

Drevna Mezopotamija

Mapa drevne Mezopotamije s istaknutim narodima i gradovima. ''Kupoprodajni ugovor'' iz Shuruppaka u protoklinastom pismu, oko 2600. pr. Kr., Louvre, Pariz. Najstarija civilizacija je nastala u Mezopotamiji (grč. međurječje).

Pogledaj Atena (polis) i Drevna Mezopotamija

Efez

Efez je antički grad na zapadnoj obali Male Azije, na mjestu gdje je nekad bilo ušće rijeke Kaistros, u današnjoj Turskoj.

Pogledaj Atena (polis) i Efez

Egina (otok)

Egina je jedan od Saronskih otoka u Egejskom moru u središnjoj Grčkoj.

Pogledaj Atena (polis) i Egina (otok)

Elektra (Atrida)

Frederic Leighton: Elektra na Agamemnonovu grobu, 1869. Elektra (grč., Êléktra) u grčkoj mitologiji Agamemnonova je i Klitemnestrina kći, Orestova i Ifigenijina sestra.

Pogledaj Atena (polis) i Elektra (Atrida)

Eros

Caravaggio: Eros (Amor), 1600. Eros (grč., Erôs) u grčkoj mitologiji bog je ljubavi, strasti i seksualne požude i sama ljubav.

Pogledaj Atena (polis) i Eros

Eshil

'''Αἰσχύλος''' Eshil (Αἰσχύλος; Eleuzina, 525. pr. Kr./524. pr. Kr. - Gela, 456. pr. Kr.) bio je veliki starogrčki dramatičar.

Pogledaj Atena (polis) i Eshil

Eudem Rođanin

Eudem Rođanin (starogrčki Εὔδημος) bio je starogrčki filozof i prvi povjesničar znanosti.

Pogledaj Atena (polis) i Eudem Rođanin

Euridika Atenska

Euridika Atenska (grčki Εὐρυδίκη) bila je kraljica Kirene kao supruga kralja Ofelasa.

Pogledaj Atena (polis) i Euridika Atenska

Farnabaz II.

Frigije u njenom najmanjem i najvećem opsegu, kojom je vladao Farnabaz II. Farnabaz II., grč.: Pharnabazus (cca 435. – 387. pr. Kr.), bio je perzijski satrap pokrajine Frigije od 413. do 387. pr. Kr.

Pogledaj Atena (polis) i Farnabaz II.

Farnabaz III.

Britanski muzej'' Farnabaz III., grč. Φαρνάβαζος; „Pharnabazus“ (oko 370. – 320. pr. Kr.), bio je perzijski satrap koji se borio protiv Aleksandra Makedonskog.

Pogledaj Atena (polis) i Farnabaz III.

Farnak II.

Farnak II. (elamski: Parnaka, grčki: Pharnaces) je bio perzijski satrap pokrajine Frigije od 430. do 413. pr. Kr.

Pogledaj Atena (polis) i Farnak II.

Fedra

Fedra (grč., Phaídra) u grčkoj mitologiji kći je Minosa i Pasifaje, a žena junaka Tezeja koji je bio kralj Atene.

Pogledaj Atena (polis) i Fedra

Fidija

Alma-Tademe iz 1868. Fidija, grč.

Pogledaj Atena (polis) i Fidija

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Pogledaj Atena (polis) i Filozofija

Fokionov pogreb

Fokionov pogreb je Poussinovo ulje na platnu iz 1648. godine.

Pogledaj Atena (polis) i Fokionov pogreb

Gorgija

Gorgija (oko 483. pr. Kr. - oko 375. pr. Kr.) grčki filozof, sofist i retoričar.

Pogledaj Atena (polis) i Gorgija

Gorgija (dijalog)

Gorgija je jedan od najvažnijih Platonovih dijaloga kojeg bismo mogli svrstati u prijelazno razdoblje njegova opusa.

Pogledaj Atena (polis) i Gorgija (dijalog)

Gorgone

atički ćup (''lekythos''), oko 530. pr. Kr. Gorgone (grč., Gorgónes ili, Gorgoĩ) u grčkoj mitologiji ženska su stvorenja s oštrim očnjacima i zmijskom kosom, kćeri morskog boga Forka i Keto ("Forkide"), a njihov je pogled okamenjivao.

Pogledaj Atena (polis) i Gorgone

Grčka kolonizacija na Jadranu

Grčka kolonizacija na Jadranu je naziv za naseljavanje antičkih Grka na jadranskim otocima i istočnoj obali.

Pogledaj Atena (polis) i Grčka kolonizacija na Jadranu

Grčka komedija

Grčka komedija bila je, uz tragediju i satirsku igru, jedan od tri glavna žanra starogrčkog kazališta i obuhvaćala je niz scenskih vrsta, uključujući pučku improvizaciju, mim i flijačku farsu.

Pogledaj Atena (polis) i Grčka komedija

Grčka retorika

Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.

Pogledaj Atena (polis) i Grčka retorika

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Pogledaj Atena (polis) i Grčki jezik

Grčki kor

Kor (grč. horos.

Pogledaj Atena (polis) i Grčki kor

Grčko-perzijski ratovi

Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479.

Pogledaj Atena (polis) i Grčko-perzijski ratovi

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Pogledaj Atena (polis) i Grci

Hakor

'''Hakor''' (muzej u Bostonu) Hakor (ili Akoris) je bio egipatski faraon od 393. do 380. pr. Kr. Hakor je svrgnuo Psamuta s prijestolja i sebe proglasio unukom Neferita I. (osnivača XXIX. dinastije) u cilju da opravda legitimitet svoje vlasti.

Pogledaj Atena (polis) i Hakor

Halkida

Halkida (grčki: Χαλκίδα) prije zvana Halkis na (starogrčkom jeziku katarevusa: Χαλκίς) je najveći grad na grčkom otoku Eubeji i sjedište istoimene prefekture Eubeja.

Pogledaj Atena (polis) i Halkida

Helenizam

Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.

Pogledaj Atena (polis) i Helenizam

Heliaja

Heliaja ili Heliaea (grčki: Ήλιαία; dorski: Halia), ponekad navođen i kao helieja ili helijeja, bio je vrhovni sud Atene, a u klasičnom razdoblju i jedna od najvažnijih institucija atenske demokracije.

Pogledaj Atena (polis) i Heliaja

Hermah

Hermah (* oko 340.; † oko 260. pr. Kr. u Ateni), iz Mitilene, starogrčki filozof epikurejske provenijencije, naslijedio je svojega učitelja Epikura (ujedno i utemeljitelja škole), na mjestu skolarha.

Pogledaj Atena (polis) i Hermah

Heta

Heta je konvencionalno ime grčkog slova eta i nekoliko njegovih inačica kada se upotrebljavaju sa svojom originalnom funkcijom označavanja glasa /h/.

Pogledaj Atena (polis) i Heta

Hidarn Mlađi

Hidarn Mlađi (perz. Vidarna; „Rezač“, elam. Mitarna, akad. Umidarna, lic. Widrñna, aram. Wdrn, grč. Ὑδάρνης; Hydarnes, lat. Idarnes) je bio perzijski plemić i jedan od Kserksovih generala prilikom ekspedicije protiv Grčke (480. pr. Kr.).

Pogledaj Atena (polis) i Hidarn Mlađi

Higin

Higin, papa od oko 136. do oko 142.

Pogledaj Atena (polis) i Higin

Hij

Khíos ili Hij, Hios (grčki: Χίος), je peti po veličini grčki otok sa svojih 842 km² u Egejskom moru udaljen samo 7 km od Male Azije.

Pogledaj Atena (polis) i Hij

Hipodamus iz Mileta

Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., Hipodamus iz Mileta ili samo Hipodam (grčki: Ἱππόδαμος 498. pr. Kr. - 408. pr. Kr.) bio je arhitekt, urbanist, fizičar, matematičar, meteorolog i filozof antičke Grčke.

Pogledaj Atena (polis) i Hipodamus iz Mileta

Hore

Hore, Meyersov leksikon, 1888. Hore (grč., Hórai) u grčkoj mitologiji boginje su životnog reda i godišnjih doba, Zeusove i Temidine kćeri, polusestre Mojra.

Pogledaj Atena (polis) i Hore

Hram Atene Nike

Hram Atene Nike Hram Atene Nike (grč. Ναός Αθηνάς Νίκης) je grčki hram koji je sredinom 5. stoljeća pr. Kr. podignut na atenskoj akropoli u čast božice Atene.

Pogledaj Atena (polis) i Hram Atene Nike

Hrizip

Hrizip iz Solija (grč.: Χρύσιππος ὁ Σολεύς, latinizirano: Chrysippos ho Soleus, oko 280 – oko 207. pr. Kr.) bio je starogrčki stoički filozof.

Pogledaj Atena (polis) i Hrizip

Ilijada

5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.

Pogledaj Atena (polis) i Ilijada

Izravna demokracija

Izravna demokracija ili direktna demokracija je oblik demokracije u kojoj ljudi o političkim pitanjima odlučuju izravno, direktno.

Pogledaj Atena (polis) i Izravna demokracija

Jazon

Bertel Thorvaldsen: Jazon (sa zlatnim runom), 1802. Jazon (grč., Iáson) u grčkoj mitologiji junak je poznat po pronalasku zlatnog runa, Ezonov i Amfiminin sin.

Pogledaj Atena (polis) i Jazon

Jolaj

Heraklo i Jolaj s Erosom u sredini, ''cista Ficoroni'', 4. stoljeće pr. Kr. Jolaj (grč., Iólaos) u grčkoj mitologiji Ifiklov je i Automeduzin sin, Heraklov nećak.

Pogledaj Atena (polis) i Jolaj

Jonija

Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).

Pogledaj Atena (polis) i Jonija

Jonski red

kanelire, '''19.''' stilobat, '''20.''' voluta, '''21.''' balustar, '''23.''' atička baza '''24.''' torus Jonski red (Jonski stil) je uz dorski i korintski jedan od tri kanonska reda organizacijskih sustava klasične arhitekture.

Pogledaj Atena (polis) i Jonski red

Jonski ustanak

Jonski ustanak (499. – 493. pr. Kr.) podrazumijeva seriju vojnih pobuna u Joniji, Eoliji, Doriji, Kariji i Cipru protiv perzijske vlasti.

Pogledaj Atena (polis) i Jonski ustanak

Kalijin mir

Kalijin mir je naziv za mirovni sporazum koji su 449. pr. Kr. sklopili Ahemenidsko Perzijsko Carstvo i starogrčki polisi na čelu s Atenom.

Pogledaj Atena (polis) i Kalijin mir

Karija

Male Azije Karija (luv. Karuwa: „Strma zemlja“, grč. Καρία), povijesna je regija u jugozapadnom dijelu Male Azije na obali Egejskog mora.

Pogledaj Atena (polis) i Karija

Katalog žena

P.Oxy. XI 1359 fr. 2, 2. stoljeće, Oksirinh) Katalog ženâ (starogrčki Γυναικῶν κατάλογος), Gynaikôn katálogos) ― poznat i kao Eeje ili Ehoje (ἢ οἵη, ē' hoiē) ― jest fragmentarno sačuvana starogrčka epska pjesma koja se u antici pripisivala Heziodu.

Pogledaj Atena (polis) i Katalog žena

Kavala (grad)

Kavala (grčki: Καβάλα), je drugi grad po veličini u sjevernoj Grčkoj i najveća morska luka istočne Makedonije.

Pogledaj Atena (polis) i Kavala (grad)

Kir Mlađi

Kir Mlađi ili Cir Mlađi, drugi od četiri sinova Darija II, perzijski princ i satrap Lidije.

Pogledaj Atena (polis) i Kir Mlađi

Klazomena

Radionica za proizvodnju maslinovog ulja u Klazomeni Klazomena (također Clazomenae, grčki: Κλαζομεναί, Klazomenai, suvremeni Kilizman kraj İzmira u Turskoj) bio je drevni grčki grad u Joniji i član Jonskog dodekapolisa (konfederacije dvanaest gradova), te jedan od prvih gradova koji je kovao srebrni novac.

Pogledaj Atena (polis) i Klazomena

Klitemnestra

Klitemnestra poslije ubojstva Agamemnona, 1882. Klitemnestra (grč., Klutaimnếstra) u grčkoj mitologiji kraljica je Mikene Agamemnonova je žena, Elektrina, Ifigenijina i Orestova majka.

Pogledaj Atena (polis) i Klitemnestra

Korint

Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.

Pogledaj Atena (polis) i Korint

Korintska liga

Filipa II.; Korintska liga je prikazana žutom bojom Korintska liga ili Grčki savez je bila federacija starogrčkih polisa koju je u zimu 338./337. pr. Kr. osnovao makedonski kralj Filip II. Članovi saveza su imali pravo zadržati vlastite ustave, ali su s druge strane bili dužni spriječiti svaki čin agresije, odnosno davati određeni broj vojnika u zajedničku stalnu vojsku, razmjerno vlastitoj veličini.

Pogledaj Atena (polis) i Korintska liga

Korintski rat

Korintski rat (395. – 387. pr. Kr.) je bio oružani sukob između Sparte i četiri saveznika; Atena, Arga, Korinta, Tebe. Perzijsko Carstvo je u početku podržavalo saveznike. Neposredni uzrok rata je bio lokalni sukob na sjeverozapadu Grčke, u koji se uključuju i Teba i Sparta. Dublji uzrok je neprijateljstvo prema Sparti zbog njene hegemonije u Grčkoj devet godina nakon kraja Peloponeskog rata.

Pogledaj Atena (polis) i Korintski rat

Kouros

Kouros (grčki: Kouroi.

Pogledaj Atena (polis) i Kouros

Kralj Edip

Kralj Edip (grčki, latinski: Oedipus Rex) je atenska tragedija koju je napisao Sofoklo a koja je prvi put izvedena oko 429.

Pogledaj Atena (polis) i Kralj Edip

Kraljevski mir

Stara Grčka i Mala Azija s prikazanim najznačajnijim polisima Kraljevski mir (poznat i kao „Antalkidin mir“) je naziv za mirovni sporazum kojim je 387. pr. Kr. završen Korintski rat između Sparte i saveza grčkih polisa na čelu s Tebom, Korintom, Atenom i Argom.

Pogledaj Atena (polis) i Kraljevski mir

Krater (general)

Krater (370. – 321. pr. Kr.), makedonski general Aleksandra III. Velikog.

Pogledaj Atena (polis) i Krater (general)

Krf

Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.

Pogledaj Atena (polis) i Krf

Kritija

Kritija Mlađi (grč.) (* oko 460. - † 403. pr. Kr.) grčki je političar konzervativnih nazora, pjesnik i pisac, unuk Kritije Starijeg i Platonov pradjed po majci.

Pogledaj Atena (polis) i Kritija

Kritija (razdvojba)

Kritija može biti.

Pogledaj Atena (polis) i Kritija (razdvojba)

Kronologija Mezopotamije

'''Kupoprodajni ugovor''' iz Shuruppaka u protoklinastom pismu, oko 2600. pr. Kr., Louvre, Pariz.

Pogledaj Atena (polis) i Kronologija Mezopotamije

Kronologija povijesti LGBT-a

Slijedi kratka kronologija povijesti LGBT-a koja prati povijesni razvoj i značajne događaje u povijesti homoseksualnosti, biseksualnosti i rodnog identiteta.

Pogledaj Atena (polis) i Kronologija povijesti LGBT-a

Kronologija starog Rima

Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.

Pogledaj Atena (polis) i Kronologija starog Rima

Ksenofont

Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr.

Pogledaj Atena (polis) i Ksenofont

Kserkso I.

Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.

Pogledaj Atena (polis) i Kserkso I.

Lamia

Lamia (grčki: Λαμία) grad je u središnjoj Grčkoj.

Pogledaj Atena (polis) i Lamia

Lamijski rat

Lamijski rat (323. pr. Kr. - 322. pr. Kr.), nazvan po gradu Lamija, jest rat, odnosno neuspješni ustanak u Grčkoj protiv makedonske vlasti i Antipatera, makedonskog namjesnika u Grčkoj.

Pogledaj Atena (polis) i Lamijski rat

Larisa (grad u Grčkoj)

Larisa (grčki: Λάρισα) je grčki grad, sjedište periferije Tesalije i prefekture Larise.

Pogledaj Atena (polis) i Larisa (grad u Grčkoj)

Leros

Leros (grčki: Λέρος, talijanskom: Lèro) je grčki otok u otočju Dodekanez u južnom Egeju.

Pogledaj Atena (polis) i Leros

Lidija

Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.

Pogledaj Atena (polis) i Lidija

Logograf

Logograf (starogrčki λογογράφος: λόγος, logos - riječ, priča + γράφω, grapho - pisati) je u antičkoj Grčkoj povjesničar, kroničar i prozni pisac, onaj koji piše o prošlim događajima i legendama.

Pogledaj Atena (polis) i Logograf

Lucije Kornelije Sula

Sula Lucije Kornelije Sula (138. pr. Kr. - 78. pr. Kr.), rimski zapovjednik i diktator.

Pogledaj Atena (polis) i Lucije Kornelije Sula

Mardonije

Mardonije (? - 479. pr. Kr.) bio je jedan od vodećih perzijskih vojnih zapovjednika Ahemenidskog Carstva u vrijeme ratova protiv Grčke početkom 5. stoljeća pr. Kr., u doba vladavine velikih kraljeva Darija Velikog i Kserksa Velikog.

Pogledaj Atena (polis) i Mardonije

Mauzol

Kip za koji se prepostavlja da predstavlja Mauzola Ostatci mauzoleja u današnjem Bodrumu Mauzol (grč.: Μαύσωλος; Mauzolus) bio je antički vladar (satrap) u maloazijskoj perzijskoj provinciji Kariji (377. – 353. pr. Kr.). Pročuo se kad je uzeo učešće u satrapskoj pobuni (367.

Pogledaj Atena (polis) i Mauzol

Meduza (mitologija)

Arnold Böcklin: Meduza, 1878. Meduza (grč., Médoysa) u grčkoj mitologiji bila je jedna od Gorgona, čudovišna žena koja je ljude pretvarala u kamen.

Pogledaj Atena (polis) i Meduza (mitologija)

Megabiz I.

Megabiz I. (perz. Baghabuxša; „Bog čuvao“, grč. Megabyzus) je bio perzijski plemić i jedan od sedmorice urotnika koji su 522. pr. Kr. svrgnuli uzurpatora Gaumatu odnosno pomogli Dariju Velikom da zasjedne na prijestolje Perzijskog Carstva.

Pogledaj Atena (polis) i Megabiz I.

Megabiz II.

Megabiz II. (perz. Baghabuxša; „Bog čuvao“, grč. Megabyzus, oko 516. – 440. pr. Kr.) je bio perzijski plemić, satrap Sirije i jedan od najvažnijih vojskovođa u Perzijskom Carstvu tijekom 5. stoljeća pr. Kr.; sudjelovao je u pohodima protiv Babilonije, Grčke i Egipta, te u pobuni protiv Artakserksa I.

Pogledaj Atena (polis) i Megabiz II.

Melis

Melis, grčki filozof koji je pripadao elejskoj školi, rođen na otoku Samosu (južna Italija) oko 470. pr. Kr. Prema Diogenu Laertiju, on nije bio samo mislilac, nego i politički vođa svog rodnog grada (Samosa), bio je zapovjednik flote koja je pobijedila Atenjane 442. pr. Kr. Isti autor kaže da je Melis bio Parmenidov i Heraklitov učenik, ali ova tvrdnja najvjerojatnije nije točna, radi nedosljednosti datuma.

Pogledaj Atena (polis) i Melis

Menandar

Μένανδρος - Rimska kopija biste prema grčkom originalu (oko 343. – 291. pr. Kr.) Menandar (Μένανδρος; Atena, 342. pr. Kr. - 291. pr. Kr.) bio je starogrčki komediograf, najpoznatiji uz Aristofana, predstavnik je nove vrste komedije, koja se zvala komedija situacije.

Pogledaj Atena (polis) i Menandar

Mikenska kultura

Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj. Mikenska kultura je arheološka kultura brončanog doba u Grčkoj (oko 1600. pr. Kr. - 1100. pr. Kr.) koje pripada Heladskom razdoblju (3200. pr. Kr. - 1050. pr. Kr.) egejske kulture.

Pogledaj Atena (polis) i Mikenska kultura

Milos

Milos (u sredini), Kimolos (sjever), Polyaigos (istok) i Antimilos (zapad). Milos (na grčki Μήλος), bivši Melos, a još prije osvajanja i ponovne kolonizacije Atenjana 416.

Pogledaj Atena (polis) i Milos

Miltijad Mlađi

Miltijad Mlađi Miltijad Mlađi (grč. Μιλτιάδης, oko 550–489. god. st. e.) bio je atenski državnik i vojskovođa.

Pogledaj Atena (polis) i Miltijad Mlađi

Minos

Minos (grč., Mínôs) bio je legendarni kretski kralj, Zeusov i Europin sin.

Pogledaj Atena (polis) i Minos

Minotaur

Minotaur, kopija starije skulpture, 1664. Minotaur (grč., Minótauros) je u grčkoj mitologiji mitsko biće koje je polubik i polučovjek.

Pogledaj Atena (polis) i Minotaur

Mitilene

Mitilene (grčki: Μυτιλήνη) je glavni otočki grad Lezbosa, u grčkom Egejskom moru.

Pogledaj Atena (polis) i Mitilene

Muzej

Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.

Pogledaj Atena (polis) i Muzej

Nektanebo II.

Nektanebo II. Nektanebo II. (360. – 343. pr. Kr.), također poznat po imenu Nakhthoreb, bio je treći i posljednji faraon Tridesete egipatske dinastije, odnosno posljednji domaći vladar Egipta u antičko doba.

Pogledaj Atena (polis) i Nektanebo II.

Nika

atička amfora, 5. stoljeće pr. Kr., Louvre Nika (grč., Níkē) u grčkoj mitologiji božica je trijumfa i pobjede.

Pogledaj Atena (polis) i Nika

Nikola III. od Saint-Omera

Nikola III.

Pogledaj Atena (polis) i Nikola III. od Saint-Omera

Olimp

Olimp – vrh Mitikas Olimp (grč., Olympos) planina je u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi.

Pogledaj Atena (polis) i Olimp

Orest (mitologija)

William-Adolphe Bouguereau: Oresta progone Erinije, 1862. Orest (grč., Oréstēs) u grčkoj mitologiji bio je Agamemnonov i Klitemnestrin sin, Elektrin brat.

Pogledaj Atena (polis) i Orest (mitologija)

Oront I.

Oront I. (perz. Arvanta, grč. Ορόντης, Orontes) je bio satrap Armenije u doba vladavine perzijskog velikog kralja Artakserksa II. Oront je rodom bio Baktrijac, sin Artasira.

Pogledaj Atena (polis) i Oront I.

Paflagonija

Crnog mora 15. stoljeća s '''Paflagonijom''' na vrhu Paflagonija je bila antička regija u sjevernoj Anatoliji; protezala se uz obalu Crnog mora između Bitinije na zapadu i Ponta na istoku, odnosno sjeverno of Frigije.

Pogledaj Atena (polis) i Paflagonija

Pan (mitologija)

Pan Pan (grč., Pan) u grčkoj mitologiji bog je pastira, stada, njiva, šuma, polja odnosno "paše i stoke", njihov zaštitnik i zaštitnik lovaca, stoga ga se naziva i zaštitnikom prirode.

Pogledaj Atena (polis) i Pan (mitologija)

Parmenion

Parmenion ili Parmenio (grč. Παρμενίων, oko 400. - Ekbatana, 330. pr. Kr.) makedonski general u službi Filipa II. Makedonskog i Aleksandra Velikog.

Pogledaj Atena (polis) i Parmenion

Peloponeski rat

Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.

Pogledaj Atena (polis) i Peloponeski rat

Peloponez

Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.

Pogledaj Atena (polis) i Peloponez

Pergamski oltar

Prednja strana '''Zeusovog žrtvenika iz Pergama'''; rekonstrukcija u muzeju Pergama (Pergamonmuseum) u Berlinu. Pergamski oltar ili Zeusov žrtvenik u Pergamu je žrtvenik podignut u slavu zajedničke pobjede Pergama, Rimljana i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom III.

Pogledaj Atena (polis) i Pergamski oltar

Periferija Atika

Atika (grčki Αττική) je periferija u Grčkoj, pod koju pripada i grad Atena, glavni grad Grčke.

Pogledaj Atena (polis) i Periferija Atika

Periklo

Periklo (grčki: Περιϰλῆς, Periklēs) je bio starogrčki državnik, vrstan govornik i vojskovođa (oko 495. pr. Kr. – 429. pr. Kr.). Bio je pripadnik atenskog plemstva (aristokracije) i dobar vojskovođa, no ostao je poznat po zalaganju za atenski narod (demos).

Pogledaj Atena (polis) i Periklo

Perzepolis

Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.

Pogledaj Atena (polis) i Perzepolis

Piksodar

Piksodar (grč. Πιξώδαρoς; Pixodarus) je bio satrap Karije od 340. do 334. pr. Kr., te posljednji vladar iz dinastije Hekatomnida u službi Perzijskog Carstva.

Pogledaj Atena (polis) i Piksodar

Pir (epirski kralj)

Pir (319. pr. Kr. – Arg, 272. pr. Kr.), epirski kralj i pisac.

Pogledaj Atena (polis) i Pir (epirski kralj)

Pirej

Pirej (grčki: Πειραιάς) je grad u grčkoj Periferiji Atika, danas povezan s Atenom, koja je svega deset kilometara od centra grada.

Pogledaj Atena (polis) i Pirej

Pisindelis

Pisindelis (rođ. 498. pr. Kr. - ?) je bio satrap odnosno vladar iz grada Halikarnasa u Kariji, uz istočnu obalu Egejskog mora.

Pogledaj Atena (polis) i Pisindelis

Pisutno

Pisutno (perz. Pišišyaothna, grč. Pissuthnes, 470. – 415. pr. Kr.) je bio perzijski plemić i satrap Lidije, koji se od 420. do 415. pr. Kr. pobunio protiv Darija II., vladara Perzijskog Carstva.

Pogledaj Atena (polis) i Pisutno

Pizistrat

Pizistrat (6. st. pr. Kr. - 527. pr. Kr.; grč. Πεισίστρατος) je bio atenski vladar koji je uveo tiraniju.

Pogledaj Atena (polis) i Pizistrat

Platon

Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.

Pogledaj Atena (polis) i Platon

Plaut

Tit Makcije Plaut (lat. Titus Maccius Plautus, oko 254. pr. Kr. ― 184. pr. Kr.), bio je najveći pisac komedija u rimskoj književnosti.

Pogledaj Atena (polis) i Plaut

Popis grčkih fraza

Popis grčkih fraza/poslovica Contents.

Pogledaj Atena (polis) i Popis grčkih fraza

Popis pomorskih bitaka

Popis pomorskih bitaka.

Pogledaj Atena (polis) i Popis pomorskih bitaka

Poros

Poros je jedan od Saronskih otoka u Egejskom moru u središnjoj Grčkoj.

Pogledaj Atena (polis) i Poros

Posejdon

Posejdon (grč., Poseidỗn) u grčkoj mitologiji bog je mora i zemljotresa; Kronov i Rejin sin, Zeusov brat.

Pogledaj Atena (polis) i Posejdon

Povijest Europe

Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.

Pogledaj Atena (polis) i Povijest Europe

Povijest Irana

Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.

Pogledaj Atena (polis) i Povijest Irana

Praksitel

Medaljon koji predstavlja Praksitela '''Hermes i mali Dioniz''', mramor, rimska kopija prema originalu iz 320. – 310. pr. Kr., visina 2,16 m, Arheološki muzej, Olimpija. Praksitel (grčki: Praksitélēs) bio je grčki kipar iz 4.

Pogledaj Atena (polis) i Praksitel

Proklo (grčki filozof)

Proklo (grč.), (412. – 485.), grčki filozof (novoplatoničar).

Pogledaj Atena (polis) i Proklo (grčki filozof)

Rano nizozemsko slikarstvo

Jan van Eyck, ''Portret Arnolfinijevih'', 1434., ulje na drvu, 81,9 x 59,7 cm, Nacionalna galerija u Londonu Rano nizozemsko slikarstvo je naziv za slikarsku produkciju Nizozemaca na prostorima Flandrije u Belgiji i Nizozemske u 15.

Pogledaj Atena (polis) i Rano nizozemsko slikarstvo

Republika

Republika (od lat. res publica.

Pogledaj Atena (polis) i Republika

Rod (otok)

Rod ili Rodos (grčki: Ρόδος, Ródos, talijanski: Rodi, turski: Rodos, Ladino: Rodi ili Rodes) je grčki otok udaljen svega 18 km od Turske u pravcu jugozapada.

Pogledaj Atena (polis) i Rod (otok)

Ropstvo u staroj Grčkoj

Atike, oko 380. pr. n. e., (Glyptothek, München, Njemačka) Ropstvo u staroj Grčkoj bilo je uobičajena institucija kao i u drugim antičkim društvima.

Pogledaj Atena (polis) i Ropstvo u staroj Grčkoj

Salamina (otok)

Salamina na karti Saronskog zaljeva Salamina ili Salamis (starogrčki i katharevousa: Σαλαμίς, novogrčki: Σαλαμίνα), jedan je od Saronskih otoka u Egejskom moru u središnjoj Grčkoj.

Pogledaj Atena (polis) i Salamina (otok)

Samotraki

Samotraki ili Samotraka (grčki: Σαμοθράκη, doslovno prevedeno znači "Samos Trakije") je grčki otok u sjevernom Egeju.

Pogledaj Atena (polis) i Samotraki

Sedam mudraca stare Grčke

Apolonov hram u Delfima Pod nazivom Sedam mudraca stare Grčke razumijevamo niz osoba iz javnog života stare Grčke, čije su živote, djela i ideje njihovi suvremenici smatrali primjernima.

Pogledaj Atena (polis) i Sedam mudraca stare Grčke

Segesta (Sicilija)

Hram u Segesti Segesta se nalazila na Siciliji, talijanskom otoku na Mediteranu.

Pogledaj Atena (polis) i Segesta (Sicilija)

Sekst Empirik

'''Sekst Empirik''' Sekst Empirik (160. – 210.), liječnik i filozof koji je djelovao u Aleksandriji, Rimu i Ateni.

Pogledaj Atena (polis) i Sekst Empirik

Seneka Mlađi

Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca, Córdoba, oko 4. pr. Kr. – Rim, 65.), poznat i kao Seneka Mlađi ili Seneka Filozof, bio je rimski filozof i književnik, glavni predstavnik modernoga, "novog stila", koji se u rimskoj književnosti razvio u vrijeme Neronove vladavine.

Pogledaj Atena (polis) i Seneka Mlađi

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Pogledaj Atena (polis) i Sicilija

Sloboda vodi narod

Sloboda vodi narod je slavno remek-djelo romantizma francuskog slikara Eugenea Delacroixa; prvo djelo koje povezuje romantičarske principe i ideale revolucije.

Pogledaj Atena (polis) i Sloboda vodi narod

Sofisti

Sofisti, filozofska škola koja djeluje u klasično doba starogrčke kulture, u 5.

Pogledaj Atena (polis) i Sofisti

Sofoklo

'''Σοφοκλης''' Sofoklo (Σοφοκλης; Kolon, predgrađe Atene 495. pr. Kr. - Atena, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.

Pogledaj Atena (polis) i Sofoklo

Sokrat

Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.

Pogledaj Atena (polis) i Sokrat

Solon

'''Solon''' Solon (640. pr. Kr.-560. pr. Kr.) bio je veliki atenski političar, zakonodavac i pjesnik.

Pogledaj Atena (polis) i Solon

Sparta

Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.

Pogledaj Atena (polis) i Sparta

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Pogledaj Atena (polis) i Stara Grčka

Starogrčka književnost

Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.

Pogledaj Atena (polis) i Starogrčka književnost

Starogrčka umjetnost

Atene, ''Dinos vaza'', detalj, oko 580. pr. Kr. - najstariji potpis na umjetničkom djelu u Europi. Umjetnost stare Grčke je razdoblje grčke umjetnosti od 9.

Pogledaj Atena (polis) i Starogrčka umjetnost

Starogrčko kazalište

Hadrijanove vile u Tivoliju. Maske (grčki: ''persona'') su bile jako važne u Dionizijevim svečanostima, a glumcima su služile kako bi udaljenim gledateljima prenijeli osjećaje. Starogrčko kazalište, ili antička grčka drama, je kazališna kultura koja je cvala u Staroj Grčkoj od oko 550.

Pogledaj Atena (polis) i Starogrčko kazalište

Starogrčko kiparstvo

''Apolon Belvederski'', rimska mramorna kopija iz 130. – 140., (kopija po Leokaresu iz 340. – 330. pr. Kr.), visok 2,24 m, Vatikanski muzeji, Rim. Grčko kiparstvo se može podijeliti na dva načina kiparskog djelovanja: arhitektonsko kiparstvo i slobodno kiparstvo.

Pogledaj Atena (polis) i Starogrčko kiparstvo

Starogrčko slikarstvo

atička plitica iz oko 490. – 480. pr. Kr., promjera 26,9 cm, Louvre, Pariz. Pored glava likova stoje potpisi autora ''Dourisa'' (slikara) i ''Kalliadesa'' (lončara). Doprinos grčkog slikarstva općoj kulturi je nemoguće prikazati jer je vrlo malo djela sačuvano.

Pogledaj Atena (polis) i Starogrčko slikarstvo

Struta

Struta (grč. Struthas) je bio perzijski plemić i satrap Lidije.

Pogledaj Atena (polis) i Struta

Sumrak idola

Sumrak idola (Götzen-Dämmerung) je jedno od Nietzscheovih zadnjih djela, dovršeno 30.

Pogledaj Atena (polis) i Sumrak idola

Sveučilište

Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.

Pogledaj Atena (polis) i Sveučilište

Tajna povijest (strip)

Tajna Povijest je serija stripova, na koju se kasnije nadovezuje Arkana i Velika Arkana.

Pogledaj Atena (polis) i Tajna povijest (strip)

Temistoklo

Temistoklo (grč. Θεμιστοκλῆς, što znači „Slava zakona”) je bio atenski političar i vojskovođa (oko 524. – 460. pr. Kr.) u doba grčko-perzijskih ratova.

Pogledaj Atena (polis) i Temistoklo

Tenej

Tenej je bio feničanski kralj grada Sidona (Libanon) u 4. stoljeću pr. Kr.

Pogledaj Atena (polis) i Tenej

Teodor Ateist

Teodor (4. stoljeće pr. Kr.), grčki književnik i filozof, Aristipov učenik.

Pogledaj Atena (polis) i Teodor Ateist

Tezej

Tezej i žena, 5. stoljeće pr. Kr. Tezej (grč., Thêseús) u grčkoj mitologiji legendarni je atenski kralj; Etrin i Posejdonov/Egejov sin.

Pogledaj Atena (polis) i Tezej

Tihon

Tihon, mozaik Tihon (Τυχων, Tykhôn) ime je dvojice bogova iz grčke mitologije.

Pogledaj Atena (polis) i Tihon

Tiribaz

Tiribaz (grč. Τηρίβαχος: Tiribazus) je bio perzijski general i satrap Armenije odnosno kasnije Lidije u doba vladavine Artakserksa II. Tiribaz se spominje u Ksenofontovom djelu „Anabaza“ koji govori o pohodima Deset tisuća u Perzijskom Carstvu.

Pogledaj Atena (polis) i Tiribaz

Tisafern

Tisafern (perz. Ciθrafarna, grč. Τισσαφέρνης) je bio perzijski vojnik i satrap Lidije i Karije, te unuk Hidarna Mlađeg.

Pogledaj Atena (polis) i Tisafern

Tukidid

Tukidid Tukidid (grč.; oko 460. pr. Kr. – oko 395. pr. Kr.) bio je starogrčki povjesničar koji je opisao Peloponeski rat.

Pogledaj Atena (polis) i Tukidid

Valerijan (car)

'''Valerijan''' Valerijan (oko 200. – Gundišapur, iza 260.), punim imenom Publius Licinius Valerianus, od 253. do 260. rimski car.

Pogledaj Atena (polis) i Valerijan (car)

Zopir

Zopir (grč. Ζώπυρος; Zopyrus) je bio perzijski plemić koji je odigrao značajnu ulogu prilikom Darijevog pokoravanja Babilona 522. pr. Kr. Nakon uspostave mira u Perzijskom Carstvu, vladao je kao satrap Babilonije sve do 484. pr. Kr. kada je ubijen u ustanku protiv Kserksa, sina Darija Velikog.

Pogledaj Atena (polis) i Zopir

Zopir II.

Zopir II. (grč. Ζώπυρος; Zopyrus) je bio perzijski plemić iz 5. stoljeća pr. Kr. Njegov otac bio je Megabiz II., poznat po gušenju babilonijske pobune (484. pr. Kr.) i sudjelovanju u Kserksovoj ekspediciji protiv Grčke (480. pr. Kr.), a majka Amitis, kćer perzijskog velikog kralja Kserksa.

Pogledaj Atena (polis) i Zopir II.

Također poznat kao Antička Atena, Atenjani.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Informacije se temelje na člancima s Wikipedije i drugim projektima Wikimedije i dostupne su pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana