Otvori u Google MapamaSadržaj
92 odnosi: Ahmed-paša Gedik, Aleksandar I., ruski car, Aleksandar II., ruski car, Anapa, Arabatska prevlaka, Autonomna Republika Krim, Azov, Azovske bitke, Babka gymnotrachelus, Bijelo more, Bojna Azov, Bolen, Bosporsko Kraljevstvo, Cimljansko jezero, Crno more, Crnomorska flota, Delta Kubana, Dmitro Višneveckij, Dolazak Hrvata, Don, Donjeck, Donjecka oblast, Edgar Angeli, Gavun oliga, Gira oblica, Glavoč travaš, Glavočić kaljužar, Glavočić kavkaski, Harkiv, Heničeski tjesnac, Hersonska oblast, Hopjor, Iglica (riba), Inćun, Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023., Iranrud, Istočna Europa, Kaljmius, Kavkaz (regija), Kečiga, Kerč, Kerčka vrata, Kozaci, Krasnodarski kraj, Krim, Kuban (rijeka), Kubanski kozaci, Kuber, Kumo-manička udolina, Liman, ... Proširite indeks (42 više) »
Ahmed-paša Gedik
Ahmed-paša Gedik (turski: Ahmed-paşa Gedük), (? – 18. studeni 1482.), osmanlijski vojskovođa i veliki vezir.
Pogledaj Azovsko more i Ahmed-paša Gedik
Aleksandar I., ruski car
Zimskom dvorcu. Aleksandar I. Pavlovič (23. prosinca 1777. – 1. prosinca 1825. (?)) je bio ruski car od 1801. godine, kralj Poljske od 1815. i veliki vojvoda Finske od 1809. godine.
Pogledaj Azovsko more i Aleksandar I., ruski car
Aleksandar II., ruski car
Aleksandar II. Aleksandar II. (Moskva, 17. travnja 1818. - Petrograd, 13. ožujka 1881.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1855. godine.
Pogledaj Azovsko more i Aleksandar II., ruski car
Anapa
Anapa je grad u Rusiji, u Krasnodarskom kraju.
Pogledaj Azovsko more i Anapa
Arabatska prevlaka
Položaj Arabatske prevlake Fotografija Sivaša i Arabata iz zraka Arabatska prevlaka (ukrajinski: Арабатська стрілка, ruski: Арабатская стрелка, krimskotatarski: Arabat beli) je ime za uski i dugi sprud koji se prostire uz istočnu obalu Krima.
Pogledaj Azovsko more i Arabatska prevlaka
Autonomna Republika Krim
Autonomna Republika Krim (ukr. Крим, Автономна Республіка Крим, rus. Крым, Автономная Республика Крым, krim. Qırım, Qırım Muhtar Cumhuriyeti) je jedina ukrajinska autonomna republika smještena na gornjoj obali Crnog mora, na istoimenom poluotoku.
Pogledaj Azovsko more i Autonomna Republika Krim
Azov
Azov je grad u Rostovskoj oblasti u Ruskoj Federaciji.
Pogledaj Azovsko more i Azov
Azovske bitke
Azovski pohodi 1695.
Pogledaj Azovsko more i Azovske bitke
Babka gymnotrachelus
Babka gymnotrachelus, jedina vrsta grgečki (Perciformes) u rodu babka koju je 1857. opisao germansko-ruski zoolog Karl Fedorovich Kessler.
Pogledaj Azovsko more i Babka gymnotrachelus
Bijelo more
Bijelo more (rus.: Бе́лое мо́ре, fin.: Vienanmeri) jest zaljev na jugu Barentsova mora smješten na sjeverozapadnoj obali Rusije.
Pogledaj Azovsko more i Bijelo more
Bojna Azov
Pukovnija Azov (izv. ukr. Окремий загін спеціального призначення «Азов») je ukrajinska vojna postrojba (od 12. studenog 2014. dio je ukrajinske nacionalne garde).
Pogledaj Azovsko more i Bojna Azov
Bolen
Bolen (Aspius aspius) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda boleni (lat. Aspius) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).
Pogledaj Azovsko more i Bolen
Bosporsko Kraljevstvo
Bosporsko Kraljevstvo je bila antička helenistička kraljevina koja se je prostirala na objema obalama kimerijskog Bospora.
Pogledaj Azovsko more i Bosporsko Kraljevstvo
Cimljansko jezero
Cimljansko jezero ili Cimljanski bazen (ruski: Цимля́нское водохрани́лище) je akumulacijski bazen na rijeci Don.
Pogledaj Azovsko more i Cimljansko jezero
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Pogledaj Azovsko more i Crno more
Crnomorska flota
Ratni brod u Sevastopolju, dio Crnomorske flote Crnomorska flota (ruski: Черноморский флот) je dio ratne mornarice Ruske Federacije, nasljednik nekadašnje Sovjetske Crnomorske flote koja je jedno vrijeme imala ambiciju postati rival američkoj 6.
Pogledaj Azovsko more i Crnomorska flota
Delta Kubana
Delta Kubana ili Kubanja (ruski: Дельта Кубани) jedna je od najvećih riječnih delti na području Rusije.
Pogledaj Azovsko more i Delta Kubana
Dmitro Višneveckij
Ukrajinska grivnja posvećena hetmanu Dmitru Višneveckom Dmitro Ivanovič Višneveckij (ukr. Дмитро Іванович Вишневецький, pol. Dymitr Wiśniowiecki); (1527. – 1563.) je jedan od prvih istaknutih ukrajinskih hetmana, pripadnik utjecajne plemićke obitelji iz ukrajinske regije Volinj koja je bila u krvnom srodstvu s tadašnjim poljsko-litavskim plemićkim dinastijama Koribut i Gedimini.
Pogledaj Azovsko more i Dmitro Višneveckij
Dolazak Hrvata
Problem dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješen.
Pogledaj Azovsko more i Dolazak Hrvata
Don
Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.
Pogledaj Azovsko more i Don
Donjeck
Donjeck (ukr. Донецьк / Donec'k, rus. Доне́цк / Donjeck) je najveći grad istočne Ukrajine, koji leži na rijeci Kaljmius.
Pogledaj Azovsko more i Donjeck
Donjecka oblast
Donjecka oblast (ukrajinski: Донецька область, Donec’ka oblast’) administrativna je oblast koja se nalazi se u jugoistočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.
Pogledaj Azovsko more i Donjecka oblast
Edgar Angeli
Edgar Angeli (11. svibnja 1892. – 17. lipnja 1945.) je bio kontraadmiral Mornarice NDH, navodno židovskog podrijetla.
Pogledaj Azovsko more i Edgar Angeli
Gavun oliga
Gavun oliga ili gavun mali (lat. Atherina boyeri) blizak je srodnik gavunu, te mu je vrlo sličan, dapače, mnogi ih i ne razlikuju.
Pogledaj Azovsko more i Gavun oliga
Gira oblica
Gira oblica (lat.Spicara smaris) riba je iz porodice sparida ili Sparidae.
Pogledaj Azovsko more i Gira oblica
Glavoč travaš
Glavoč travaš (lat. Zosterisessor ophiocephalus) riba je iz porodice glavoča.
Pogledaj Azovsko more i Glavoč travaš
Glavočić kaljužar
Glavočić kaljužar (lat. Pomatoschistus marmoratus) ili kaljužarić, riba je iz porodice glavoča (lat. Gobiidae).
Pogledaj Azovsko more i Glavočić kaljužar
Glavočić kavkaski
Glavočić kavkaski (lat. Knipowitschia caucasica) riba je iz porodice glavoča (lat. Gobiidae).
Pogledaj Azovsko more i Glavočić kavkaski
Harkiv
Harkiv ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков) drugi je po veličini grad u Ukrajini.
Pogledaj Azovsko more i Harkiv
Heničeski tjesnac
Karta Henicheskog tjesnaca iz devetnaestog stoljeća Henichesk tjesnac je uski tjesnac koji povezuje Sivaš (plitki sustav lagune koji odvaja Krim od Ukrajine istočno od Perekopske prevlake) s Azovskim morem.
Pogledaj Azovsko more i Heničeski tjesnac
Hersonska oblast
Hersonska oblast (ukrajinski: Херсонська область, Khersons’ka oblast’, Khersonshchyna) oblast je koja se nalazi se u južnoj Ukrajini.
Pogledaj Azovsko more i Hersonska oblast
Hopjor
Hopjor (ruski: Хопёр) je velika lijeva pritoka rijeke Don u europskom dijelu Rusije duga 979 km.
Pogledaj Azovsko more i Hopjor
Iglica (riba)
Iglica (lat. Belone belone) riba je iz porodice Belonidae.
Pogledaj Azovsko more i Iglica (riba)
Inćun
Inćun (lat. Engraulis encrasicolus) ili europski inćun je jedna od najvažnijih riba u prehrambenom lancu našeg mora.
Pogledaj Azovsko more i Inćun
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023.
Dana 24.
Pogledaj Azovsko more i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023.
Iranrud
Perzijskim zaljevom na jugu Iranrud (perz. ایرانرود, Irānrūd, dosl. Iranska rijeka; poznat i kao Kaspijsko-perzijski kanal) je iranski višenamjenski irigacijsko-transportni megaprojekt koji uključuje sustave cjevovoda za natapanje sjeveroistočne Iranske visoravni i predloženi pomorski kanal između Kaspijskog mora na sjeveru i rubnih mora Indijskog oceana na jugu.
Pogledaj Azovsko more i Iranrud
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Pogledaj Azovsko more i Istočna Europa
Kaljmius
Kaljmius (ukrajinski: Кальміус, ruski: Кальмиус) je rijeka na jugoistoku Ukrajine duga 209 km.
Pogledaj Azovsko more i Kaljmius
Kavkaz (regija)
Kavkaz je geografski termin koji označava čitav kraj između Crnog i Azovskog mora i Kaspijskog jezera.
Pogledaj Azovsko more i Kavkaz (regija)
Kečiga
Kečiga (lat. Acipenser ruthenus), poznata i kao čiga, osjetljiva je vrsta roda Acipenser.
Pogledaj Azovsko more i Kečiga
Kerč
Kerč (ukrajinski: Керч, ruski: Керчь) je lučki grad u Autonomnoj republici Krim u Ukrajini (de jure) i Rusiji (de facto) od 145 265 stanovnika.
Pogledaj Azovsko more i Kerč
Kerčka vrata
Kerčka vrata je tjesnac koji povezuje Crno more s Azovskim morem, te odvaja Kerčki poluotok Krima od Tamanskog poluotoka u Rusiji.
Pogledaj Azovsko more i Kerčka vrata
Kozaci
'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902.
Pogledaj Azovsko more i Kozaci
Krasnodarski kraj
Krasnodarski kraj je kraj u Rusiji, smješten na obalama Azovskog i Crnog mora, odnosno u Predkavkazju i na sjevernim padinama Velikog Kavkaza.
Pogledaj Azovsko more i Krasnodarski kraj
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Pogledaj Azovsko more i Krim
Kuban (rijeka)
Kuban ili Kubanj (abazinski: Къвбина, adigejski: Псыжъ, kabardinski: Псыжь, karačajsko-balkarski: Къобан, latinski: Hypanis ili Vardanes, nogajski: Кобан, ruski: Кубань, straogrčki: ‛Ύπανις) velika je ruska rijeka koja proteče zemljopisnom regijom Sjeverni Kavkaz, na jugozapadu europskoga dijela Rusije.
Pogledaj Azovsko more i Kuban (rijeka)
Kubanski kozaci
Zaporoški kozaci su preci Kubanskih kozaka Kubanski kor ukrajinskog glazbenika Vasilja Jemeca (1913.) Zastava Kubanske Narodne Republike (1918. – 1920.) Naseljenost ukrajinske populacije na prostoru Kubana (1926.) Kubanski kozaci su možda najvještiji konjanici na svijetu Kubanski kozaci (ukr.
Pogledaj Azovsko more i Kubanski kozaci
Kuber
Kuber (Kuver), vladar Sermezijanaca u drugoj polovici 7. stoljeća.
Pogledaj Azovsko more i Kuber
Kumo-manička udolina
Kuban. Kumo-manička udolina (ruski: Кумо-Манычская впадина) je geološka depresija u jugozapadnoj Rusiji, koja dijeli Rusku nizinu (na sjeveru) od Predkavkazja na jugu.
Pogledaj Azovsko more i Kumo-manička udolina
Liman
Liman nastao na ušću rijeka Dnjepar i Južni Bug Liman je naziv za tip estuarija, najčešće karakterističnog za obale Crnog i Azovskog mora.
Pogledaj Azovsko more i Liman
Mala Tartarija
Grb Male Tartarije i Mamajevih potomaka. Mala Tartarija (francuski: la petite Tartarie, latinski: Tartaria Minor, ruski: Ма́лая Тарта́рия, talijanski: Tartaria Piccola) naziv je za Krimski Kanat u europljanskoj srednjovjekovnoj i novovjekovnoj kartografiji, zemljopisu i historiografiji, sve do pojavljivanja Tavirčeske oblasti, a kasnije Novorosijske gubernije i Tavirčeske gubernije na mjestu Krimskoga Kanata.
Pogledaj Azovsko more i Mala Tartarija
Manič-Gudilo
Manič-Gudilo, Boljšoj Manič, Gudilo (ruski: Ма́ныч-Гуди́ло, Большой Маныч, Гудило) je veliko slano umjetno jezero koje većim dijelom prolazi kroz rusku republiku Kalmičku, a manjim dijelom kroz Rostovsku oblast i Stavropoljski kraj.
Pogledaj Azovsko more i Manič-Gudilo
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Pogledaj Azovsko more i More
Moskovski kanal
Moskovski kanal (ruski:Канал имени Москвы) je kanal koji spaja rijeku Moskvu s glavnom prijevoznom arterijom europskog dijela Rusije - rijekom Volgom.
Pogledaj Azovsko more i Moskovski kanal
Nikola I., ruski car
'''Nikola I.''' car Rusije Nikola I. Pavlovič (6. srpnja 1796. – 2. ožujka 1855.), ruski car od 1825. godine, kralj Poljske 1825. – 1831. i veliki vojvoda Finske od 1825. godine.
Pogledaj Azovsko more i Nikola I., ruski car
Nikola Vučina
Nikola Vučina (Trijebanj, 1907. – Mostar, 2001.), hrvatski vojni pilot za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Pogledaj Azovsko more i Nikola Vučina
Nikolaj Ostrovski
Nikolaj Aleksejevič Ostrovski (ukr. Мико́ла Олексі́йович Остро́вський, ruski: Николай Алексеевич Островский) (selo Vilija pored Ostroga, Ukrajina 29. rujna 1904. - Moskva, SSSR, 22. prosinca 1936.), bio je književnik socijalističkog realizma iz Ukrajine, jedan od najpoznatijih za staljinove ere.
Pogledaj Azovsko more i Nikolaj Ostrovski
Nova Srbija
Nova Srbija je bila pokrajina u carskoj Rusiji od 1752. do 1764. godine stečena kolonizacijom i rusifikacijom središnjih ukrajinskih prostora nakon potpunog rušenja autonomije prethodno formirane Zaporoške republike.
Pogledaj Azovsko more i Nova Srbija
Pastruga
Pastruga (lat. Acipenser stellatus), poznata i kao dunavska jesetra ili zvjezdan, jedna je od najrjeđih i prehrambeno najvažnijih riba roda Acipenser.
Pogledaj Azovsko more i Pastruga
Perekopska prevlaka
Zemljovid Perekopske prevlake Perekopska prevlaka (ukrajinski: Перекопський перешийок;, ruski: Переко́пский переше́ек, krimskotatarski: Or boynu, Ор бойну, Or boğazı) je ime prevlake kojom je Krim spojen s europskim tlom tj.
Pogledaj Azovsko more i Perekopska prevlaka
Podrijetlo Hrvata
Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.
Pogledaj Azovsko more i Podrijetlo Hrvata
Pontsko-kaspijska stepa
Azovsko-sivaškom nacionalnom parku Prostor koji zauzima Pontsko-kaspijska stepa označen je ljubičastom bojom na karti. Pontsko-kaspijska stepa je velika stepa koja se prostire od sjeverne obale Crnoga mora prema istoku sve do Kaspijskoga jezera, tj.
Pogledaj Azovsko more i Pontsko-kaspijska stepa
Predkavkazje
Predkavkazje (ruski: Предкавказье), Prednji Kavkaz, je područje koje se rasprostire prema sjeveru od Velikog Kavkaza (ruski: Большой Кавказ), dijela gorskog lanca Kavkaza i dalje prema Kumo-maničkoj udolini prema sjeveru, Azovskom moru i Kerčkom tjesnacu prema zapadu, te Kaspijskom jezeru prema istoku.
Pogledaj Azovsko more i Predkavkazje
Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu
Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu ili Sovjetske deportacije (rus.: Депортации народов в СССР, ukr.: Депортація народів у СРСР, bje.: Дэпартацыі ў СССР tj. Deportacije naroda u SSSR-u; polj. Zesłania w ZSRR, tj. Egzil u SSSR-u; lit.: Sovietiniai trėmimai; lat.: Padomju deportācijas, tj.
Pogledaj Azovsko more i Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu
Promet Ukrajine
Kijevski metro Ukrajinska prometna mreža dobro je razvijena, a osobito riječna plovidba koja služi brojnim plovnim rijekama i kanalima; sustav Don-Volga povezuje Ukrajinu s Moskvom.
Pogledaj Azovsko more i Promet Ukrajine
Rana povijest Hrvata
Rana povijest Hrvata obuhvaća podrijetlo Hrvata, njihovo življenje u pradomovini, doseljenje u novu domovinu i pokrštenje.
Pogledaj Azovsko more i Rana povijest Hrvata
Rat u istočnoj Ukrajini
Rat u istočnoj Ukrajini (ukr. Війна на сході України) ili ranije Oružani sukob na istoku Ukrajine (rus. "Вооружённый конфликт на востоке Украины") je oružani sukob koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima Ukrajine vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te proruskih separatističkih paravojnih postrojba samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike na drugoj strani, u početku predvođene ruskim državljaninom Igorom Strelkovom.
Pogledaj Azovsko more i Rat u istočnoj Ukrajini
Republika Krim
Republika Krim (krimskotatarski: Къырым Джумхуриети; ruski: Республика Крым; ukrajinski: Республіка Крим) jedna je od republika Rusije.
Pogledaj Azovsko more i Republika Krim
Rijeke u Ukrajini
Hidrografski prikaz Ukrajine Dnjepra i njegovih pritoka Dnjepar protiče kroz mnoge gradove, između ostalih kroz Kijev, glavni grad Ukrajine. U Kijevu Dnjepar premoštavaju mnogi mostovi Rijeka Kaljmius u blizini Donjecka Popis rijeka u Ukrajini obuhvaća rijeke duže su od 150 km koje teku kroz Ukrajinu.
Pogledaj Azovsko more i Rijeke u Ukrajini
Rostov na Donu
Rostov na Donu, rus., Ростов-на-Дону, je grad u južnoj Rusiji.
Pogledaj Azovsko more i Rostov na Donu
Rumeíka
Nikoli Čudotvorcu u Ukrajini Rumeíka (mariupoljski grčki, krimski grčki ili tauro-romajski) grčko je narječje kojim govore etnički Grci naseljeni na sjevernoj obali Azovskoga mora u jugoistočnoj Ukrajini.
Pogledaj Azovsko more i Rumeíka
Rusko-turski rat (1568. – 1570.)
Rusko-turski rat je bio niz vojnih okršaja od 1568. godine do 1570. godine između Moskovskog i Osmanskog Carstva.
Pogledaj Azovsko more i Rusko-turski rat (1568. – 1570.)
Salgir
Salgir (ruski: Салгир, krimskotatarski: Salğır) je najduža rijeka na Krimu duga 232 km.
Pogledaj Azovsko more i Salgir
Sarmatsko more
Sarmatsko more (ruski: Сарматское море) je drevno more koje je postojalo prije 14 – 10 milijuna godina na području od Panonskoga mora do Aralskoga jezera s otocima Krim i Kavkaz.
Pogledaj Azovsko more i Sarmatsko more
Savur-Mohyla
Savur-Mohyla Savur-Mohyla je spomenik u blizini mjesta Snižne u Donjeckoj oblasti u Ukrajini, posvećen bitci iz 2. svjetskog rata.
Pogledaj Azovsko more i Savur-Mohyla
Seoba naroda
Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.
Pogledaj Azovsko more i Seoba naroda
Sivaš
Sivaš (ruski: Сива́ш; ukrajinski: Сива́ш, krimskotatarski: Sıvaş / Сываш, "prljavština"), također znan kao Gnjilo more (ruski: Гнило́е Мо́ре, Gnjiloje morje; ukrajinski Гниле́ Мо́ре, Hnylje morje; krimskotatarski: Çürük Deñiz / Чюрюк Денъиз), je sustav velikog broja plitkih laguna na zapadnoj obali Azovskog mora, odvojeno od mora na uskom Arabatskom prevlakom.
Pogledaj Azovsko more i Sivaš
Sjeverni Kavkaz
Karta Sjevernoga Kavkaza Sjeverni Kavkaz ili Ciskavkaz (ruski: Се́верный Кавка́з) je regija koja obuhvaća područje sjeverno od Kavkaza, istočno od Azovskoga mora i Crnoga mora te zapadno od Kaspijskoga jezera.
Pogledaj Azovsko more i Sjeverni Kavkaz
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Pogledaj Azovsko more i Skiti
Taganrog
Taganrog (rus. Таганро́г) - grad u Rostovskoj oblasti, luka na obali Azovskog mora (u Taganroškom zaljevu, 70 km od Rostova na Donu).
Pogledaj Azovsko more i Taganrog
Tjesnac
Engleski kanal Tjesnac, morski prolaz, morski kanal ili morska vrata su mjesta u morima na kojima se dvije veće kopnene mase približavaju i tvore negdje širok a negdje vrlo uzak morski prolaz.
Pogledaj Azovsko more i Tjesnac
Trlja blatarica
Trlja blatarica (znanstveni naziv Mullus barbatus barbatus) morska je riba iz porodice trlja (Mullidae).
Pogledaj Azovsko more i Trlja blatarica
Tuzla (otok)
Kerčka vrata i Krimski most, 2018. Otok Tuzla (ruski: Тузла, ukrajinski: Тузла, krimski tatarski: Тузла, Tuzla; od turskog "tuzla" - slana, slana), je pješčani otočić u obliku prevlake smješten usred Kerčkih vrata između Kerčkog poluotoka (na Krimu) na zapadu i Tamanskog poluotoka na istoku.
Pogledaj Azovsko more i Tuzla (otok)
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj Azovsko more i Ukrajina
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Pogledaj Azovsko more i Ukrajinski jezik
Urnatella gracilis
Urnatella gracilis, jedina vrsta u rodu Urnatella, i jedini stapkočašac koji nije morski organizam, premda može preživjeti u bočatoj vodi.
Pogledaj Azovsko more i Urnatella gracilis
Urumi
Urumi (grč. Ουρούμ Urúm, tur. Greko-Tatarlar, Urumlar), naziv za etničku zajednicu turkijske skupine naroda nastanjenih u Ukrajini na obalama Azovskog mora.
Pogledaj Azovsko more i Urumi
Vladimir Ferenčina
Vladimir Ferenčina (Varaždin Breg, 17. listopada 1905. – Rijeka, 18. listopada 1988.), hrvatski pilot s 10 priznatih i 6 nepriznatih pobjeda.
Pogledaj Azovsko more i Vladimir Ferenčina
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Pogledaj Azovsko more i Volga
Zaporiška oblast
Zaporoška oblast (ukrajinski: Запорізька область, ruski: Запорожская область) administrativna je oblast koja se nalazi se u jugoistočnoj Ukrajini.
Pogledaj Azovsko more i Zaporiška oblast
Zaporoška Sič
Zaporoški Kozak Zaporoška Sič (ukrajinski: Запорізька Січ) je povijesno ukrajinsko područje, koje je postojalo između 16.
Pogledaj Azovsko more i Zaporoška Sič
Zemljopis Ukrajine
Topografska karta Ukrajine Ukrajina je druga po veličini zemlja u Europi nakon Rusije.
Pogledaj Azovsko more i Zemljopis Ukrajine