Brže od pregledniku!
52 odnosi: Alexander Bach, Ambroz Vranyczany, Antihrvatstvo, Austroslavizam, Šime Mazzura, Češka, Češka (povijesna pokrajina), Češko državno pravo, Dalmatinski sabor, Daruvar, Faustin Suppé, Ferdinand Quiquerez, Fran Kurelac, Franjo Josip I., Gustav Pexidr, Hrvatska dvorska kancelarija, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatska povijest, Hrvatska u Revoluciji 1848., Hrvatski narodni preporod, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko-slavonske županije, I. gimnazija u Zagrebu, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Vončina, János Arany, Josip Jelačić, Južnoslavenska ideja, Klasična gimnazija u Zagrebu, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Slavonija, Listopadska diploma, Luka Botić, Mađaroni, Matija Mrazović, Međimurje pod ugarskom vlašću, Milan Makanec, Mirko Bogović, Narodna stranka, Narodna stranka (Dalmacija), Povijest Češke, Pozor (Zagreb, 1860.), Protorealizam, Stranka prava, Tomo Skalica, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Vatroslav Lisinski, Vranyczany-Dobrinović, Zastava Republike Hrvatske, 1850., ..., 22. kolovoza, 31. prosinca. Proširite indeks (2 više) »
Alexander Bach
Aleksandar Bach Barun Aleksandar von Bach (njem. Alexander Freiherr von Bach; Loosdorf, 4. siječnja 1813. - Schöngrabern, 12. studenog 1893.) austrijski političar.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Alexander Bach · Vidi više »
Ambroz Vranyczany
Ambroz Vranyczány (Vranjican) Dobrinović (Stari Grad, 13. listopada 1801. – Bad Ragaz, Švicarska, 12. srpnja 1870.), hrvatski barun, političar i poduzetnik.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Ambroz Vranyczany · Vidi više »
Antihrvatstvo
Postrojavanje četnika na Peristilu u Splitu 1920.-ih godina. Velikosrpska ideja je svoje pobornike uspijevala između dva svjetska rata naći diljem Hrvatske - pa i među etničkim Hrvatima, od kojih se nemali broj kasnije borio u četničkim postrojbama tijekom Drugog svjetskog rata. Antihrvatstvo ili protuhrvatstvo je termin koji opisuje nastojanja usmjerena protiv interesa i samog opstanka hrvatskog naroda i države, često poričući smislenost postojanja hrvatskog naroda, samobitnost njegovog jezika i povijesti i pravo na svoju državu.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Antihrvatstvo · Vidi više »
Austroslavizam
Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Austroslavizam · Vidi više »
Šime Mazzura
Šime Mazzura-Marov (Tisno, Murter, 21. listopada/31. listopada Proleksis enciklopedija 1840. – Zagreb, 14. prosinca 1918.) je bio hrvatski publicist i političar.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Šime Mazzura · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Češka · Vidi više »
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »
Češko državno pravo
Češko državno pravo pojam je koji označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja češkoga naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva zemalja Češke krune, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim državno-pravnim okolnostima.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Češko državno pravo · Vidi više »
Dalmatinski sabor
Dalmatinski sabor bilo je predstavničko tijelo Kraljevine Dalmacije pod austrijskom upravom nakon Bachova apsolutizma.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Dalmatinski sabor · Vidi više »
Daruvar
Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Daruvar · Vidi više »
Faustin Suppé
Faustin Suppé (1813. – 1868.), hrvatski odvjetnik, političar iz Rijeke.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Faustin Suppé · Vidi više »
Ferdinand Quiquerez
Autoportret Ferde Quiquereza na poštanskoj marci RH Ferdinand Quiquerez (Budimpešta, 17. ožujka 1845. – Zagreb 12. siječnja 1893.), bio je hrvatski slikar francuskog podrijetla.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Ferdinand Quiquerez · Vidi više »
Fran Kurelac
Fran Kurelac (Bruvno u Lici, 14. siječnja 1811. – Zagreb, 18. lipnja 1874.), hrvatski književnik i filolog.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Fran Kurelac · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Franjo Josip I. · Vidi više »
Gustav Pexidr
Gustav Pexidr (gdjegdje Gustav Pexidr-Srića; Osijek, 18. veljače 1859. – Novi Vinodolski, 12. travnja 1931.), hrvatski kemičar i profesor.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Gustav Pexidr · Vidi više »
Hrvatska dvorska kancelarija
Hrvatska dvorska kancelarija, punim imenom Kraljevska dalmatinsko-hrvatsko-slavonska dvorska kancelarija, oblik je hrvatskog ministarstva u Beču od 1860.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Hrvatska dvorska kancelarija · Vidi više »
Hrvatska pod Habsburzima
Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska u Revoluciji 1848.
Hrvatska neposredno prije rata s Mađarima 1848. Kao i u većem dijelu Monarhije, i u Hrvatskoj je 1848.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Hrvatska u Revoluciji 1848. · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »
Hrvatsko-slavonske županije
Hrvatsko-slavonske županije Hrvatsko-slavonske županije bile su upravne jedinice Hrvatske u okviru Austro-ugarske monarhije koje su obuhvaćale cjelokupan prostor kontinentske (nizinske, panonske) i gorske Hrvatske, čak i u većemu prostornom obuhvatu nego u razmjerima Republike Hrvatske.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Hrvatsko-slavonske županije · Vidi više »
I. gimnazija u Zagrebu
I.
Novi!!: Bachov apsolutizam i I. gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Ivan Vončina
Ivan Vončina (Novi Vinodolski, 23. listopada 1827. – Zagreb, 2. prosinca 1885.), hrvatski političar.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Ivan Vončina · Vidi više »
János Arany
János Arany, portret iz 1984. János Arany (Nagyszalonta, 2. travnja 1817. – Budapest, 22. listopada 1882.) bio je mađarski pjesnik, prevodioc, kritičar, povjesničar književnosti, član i glavni tajnik Mađarske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Bachov apsolutizam i János Arany · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Josip Jelačić · Vidi više »
Južnoslavenska ideja
Južnoslavenska ideja (ilirska ideja ili južnoslavenstvo odnosno jugoslavenstvo), ideja o kulturnom, nacionalnom i političkom povezivanju južnoslavenskih naroda, pri čemu su ti narodi shvaćani kao skup posebnih nacija ili kao jedna nacija.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Južnoslavenska ideja · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »
Kraljevina Slavonija
Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bio je skupni naziv za tri istočne hrvatske županije oslobođene u Velikom turskom ratu.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Kraljevina Slavonija · Vidi više »
Listopadska diploma
Listopadska diploma (Carska povelja o uredjenju nutrnjega državno-pravnoga odnošenja monarkije) bila je ustavni dokument cara Franje Josipa I., donijet 20. listopada 1860. Ovom diplomom vratio je vladar svojim narodima ustav, te ukinuo Bachov apsolutizam.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Listopadska diploma · Vidi više »
Luka Botić
Luka Botić Luka Botić (Split, 1830. – Đakovo, 22. kolovoza 1863.), hrvatski književnik i političar.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Luka Botić · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Mađaroni · Vidi više »
Matija Mrazović
'''Matija Mrazović''' Matija Mrazović (Visoko pokraj Kalnika, 24. veljače 1824. - Zagreb, 13. rujna 1896.), hrvatski odvjetnik, političar i publicist.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Matija Mrazović · Vidi više »
Međimurje pod ugarskom vlašću
Međimurje pod ugarskom vlašću razdoblje je kada se taj najsjeverniji hrvatski kraj između Mure i Drave formalno nalazio pod upravom ugarske županije Zala.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Međimurje pod ugarskom vlašću · Vidi više »
Milan Makanec
Milan Makanec (1873.) Milan Makanec (Zagreb, 11. srpnja 1843. – Zagreb, 2. srpnja 1883.), hrvatski političar, odvjetnik i publicist.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Milan Makanec · Vidi više »
Mirko Bogović
'''Mirko Bogović''' Mirko Bogović (Varaždin, 2. veljače 1816. – Zagreb, 4. svibnja 1893.), hrvatski pjesnik i političar.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Mirko Bogović · Vidi više »
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Narodna stranka · Vidi više »
Narodna stranka (Dalmacija)
Narodna stranka u Dalmaciji, također i narodnjaci ili aneksionisti, naziv je za stranku u Kraljevini Dalmaciji pod vlašću Habsburške Monarhije, osnovanu 1861. godine.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Narodna stranka (Dalmacija) · Vidi više »
Povijest Češke
desno desno Povijest Češke je povijest prostora koji naseljavaju Česi od doseljenja Slavena do današnje Češke Republike.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Povijest Češke · Vidi više »
Pozor (Zagreb, 1860.)
Pozor je bio hrvatski dnevnik iz Zagreba.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Pozor (Zagreb, 1860.) · Vidi više »
Protorealizam
August Šenoa Razdoblje hrvatske književnosti od pedesetih do osamdesetih godina, tj.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Protorealizam · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Stranka prava · Vidi više »
Tomo Skalica
Tomo Skalica (Slavonski Brod, 3. siječnja 1825. – Slavonski Brod, oko 1885.), hrvatski istraživač i putopisac, prvi Hrvat koji je oplovio Zemlju.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Tomo Skalica · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Vatroslav Lisinski
Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. – Zagreb, 31. svibnja 1854.), bio je hrvatski skladatelj.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Vatroslav Lisinski · Vidi više »
Vranyczany-Dobrinović
Obiteljski grb Vranyczany-Dobrinović je stara hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz Bosne, odakle je u 15. stoljeću prebjegla pred Turcima u Dalmaciju.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Vranyczany-Dobrinović · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: Bachov apsolutizam i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Bachov apsolutizam i 1850. · Vidi više »
22. kolovoza
22.
Novi!!: Bachov apsolutizam i 22. kolovoza · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Bachov apsolutizam i 31. prosinca · Vidi više »
