Brže od pregledniku!
37 odnosi: Akureyri, Škamp, Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine, Badnjak, Baltičko more, Barentsovo more, Bijelo more, Božić, Charlton Athletic F.C., Danska, Finska, Gadus, Glavoči, Grand Banks, Grenlandsko more, Hrvatski božićni običaji, Kanibalizam, Karneval u Granvilleu, Knut (polarni medvjed), Lapurdija, Norveška, Norveško more, Nova Škotska, Nova Francuska, Ranko Ostojić, Riblje ulje, Rudolfijev kit, Sjeverno more, Sušeni bakalar, Tabinja mrkulja, Terceira, Tuljan mjehuraš, Ugori, Ugotice, Veliki galeb, Vitamin B12, Vitamin C.
Akureyri
Akureyri je grad smješten na sjevernoj obali Islanda u fjordu Eyjafjörður u regiji Norðurland eystra.
Novi!!: Bakalar i Akureyri · Vidi više »
Škamp
Škamp (lat. Nephrops norvegicus) je vrsta morskog raka iz porodice Nephropidae (hlapovi).
Novi!!: Bakalar i Škamp · Vidi više »
Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine
Narodni život i običaji kod Hrvata u Bosni i Hercegovini nastali su kao sredstvo prenošenja određenih vrijednosti važnih za zajednicu i pojedinca.
Novi!!: Bakalar i Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Badnjak
Slika "Badnjak" švedskog slikara Carla Larssona Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru.
Novi!!: Bakalar i Badnjak · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Bakalar i Baltičko more · Vidi više »
Barentsovo more
Barentsovo more (nor.: Barentshavet, rus.: Баренцево море – latinično: Barencevo more) rubno je more Arktičkoga oceana, smješteno uz sjeverne obale Norveške i Rusije i podijeljeno između norveških i ruskih teritorijalnih voda.
Novi!!: Bakalar i Barentsovo more · Vidi više »
Bijelo more
Bijelo more (rus.: Бе́лое мо́ре, fin.: Vienanmeri) jest zaljev na jugu Barentsova mora smješten na sjeverozapadnoj obali Rusije.
Novi!!: Bakalar i Bijelo more · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Bakalar i Božić · Vidi više »
Charlton Athletic F.C.
Charlton Athletic Football Club (poznat pod nadimkom "The Addicks") engleski je nogometni klub iz londonske četvrti Charlton u gradskom okrugu Greenwich.
Novi!!: Bakalar i Charlton Athletic F.C. · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Bakalar i Danska · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Bakalar i Finska · Vidi više »
Gadus
Gadus je rod morskih riba iz porodice Gadidae (tovarke ili ugotice).
Novi!!: Bakalar i Gadus · Vidi više »
Glavoči
Glavoči (lat. Gobiidae) ili glamci je porodica riba iz reda Gobiiformes koja obuhvaća 1671 vrstu.
Novi!!: Bakalar i Glavoči · Vidi više »
Grand Banks
Grand Banks Grand Banks, dio sjevernoameričkog epikontinentalnog pojasa jugoistočno od Newfoundlanda koji obuhvaća nekoliko podvodnih platoa u Atlantskom oceanu, među kojima su najvažniji Grand, Green i St.
Novi!!: Bakalar i Grand Banks · Vidi više »
Grenlandsko more
Grenlandsko more je rubno more Arktičkoga oceana koje graniči s Grenlandom na zapadu, otočjem Svalbard na istoku, Arktičkim oceanom na sjeveru, te s Norveškim morem i Islandom na jugu.
Novi!!: Bakalar i Grenlandsko more · Vidi više »
Hrvatski božićni običaji
Etnografskom muzeju u Zagrebu Hrvatski božićni običaji dio su hrvatske tradicije.
Novi!!: Bakalar i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »
Kanibalizam
Kanibali u Južnoj Americi, ilustracija iz 1557. Kanibalizam je konzumacija mesa pripadnika iste vrste, kao kod bogomoljke ili pauka (životinjski kanibalizam).
Novi!!: Bakalar i Kanibalizam · Vidi više »
Karneval u Granvilleu
Karneval u Granvilleu je karneval koji se održava svake godine tijekom pet dana prije poklada u Granvilleu (Normandija, Francuska).
Novi!!: Bakalar i Karneval u Granvilleu · Vidi više »
Knut (polarni medvjed)
Knut tijekom prvog predstavljanja javnosti 23. ožujka 2007. Knut (Berlin, 5. prosinca 2006. — Berlin, 19. ožujka 2011.), polarni medvjed rođen u berlinskom zoološkom vrtu.
Novi!!: Bakalar i Knut (polarni medvjed) · Vidi više »
Lapurdija
Lapurdija (baskijski: Lapurdi, francuski naziv: Labourd, izvorno latinski: Lapurtum, gaskonjski:Labord), je povijesna baskijska i francuska pokrajina.
Novi!!: Bakalar i Lapurdija · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Bakalar i Norveška · Vidi više »
Norveško more
Norveško more (nor. Norskehavet, isl. Noregshaf, far. Norskahavið) rubno je more Atlantskoga oceana.
Novi!!: Bakalar i Norveško more · Vidi više »
Nova Škotska
Nova Škotska (engl.: Nova Scotia, preuzeto iz lat. naziva; franc.: Nouvelle-Écosse; škotski gaelski: Alba Nuadh), je pokrajina u Kanadi, koja se nalazi na atlantskoj obali zemlje.
Novi!!: Bakalar i Nova Škotska · Vidi više »
Nova Francuska
Nova Francuska (francuski: Nouvelle-France) bila je kolonija francuskog kraljevstva u Sjevernoj Americi, koja je postojala od 1534. do 1763. godine.
Novi!!: Bakalar i Nova Francuska · Vidi više »
Ranko Ostojić
Ranko Ostojić (Split, 3. listopada 1962.), hrvatski političar, pravnik, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Bakalar i Ranko Ostojić · Vidi više »
Riblje ulje
Riblje ulje je ulje koje se dobiva prešanjem ili zagrijavanjem iz jetre bakalara, oslića i kolje.
Novi!!: Bakalar i Riblje ulje · Vidi više »
Rudolfijev kit
Rudolfijev kit ili Sej-kit (Balaenoptera borealis) je kit usan i treći najveći brazdeni kit nakon plavog kita i kita perajara.
Novi!!: Bakalar i Rudolfijev kit · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Bakalar i Sjeverno more · Vidi više »
Sušeni bakalar
Bakalar iz Norveške Sušeni bakalar je sušenjem i solju očuvan bakalar.
Novi!!: Bakalar i Sušeni bakalar · Vidi više »
Tabinja mrkulja
Tabinja mrkulja (lat. Phycis phycis) morska je riba iz porodice bakalara (Gadidae).
Novi!!: Bakalar i Tabinja mrkulja · Vidi više »
Terceira
Terceira (portugalski: Ilha Terceira) je jedan od otoka iz otočja Azora, u sredini sjevernog Atlantika, površine 396,75 km², na kojem živi 55 833 stanovnika.
Novi!!: Bakalar i Terceira · Vidi više »
Tuljan mjehuraš
Tuljan mjehuraš (lat. Cystophora cristata) je arktički perajar koji živi samo u srednjem i zapadnom dijelu sjevernog Atlantskog oceana, s rasponom od Svalbarda na istoku do Zaljeva sv. Lovrijenca na zapadu.
Novi!!: Bakalar i Tuljan mjehuraš · Vidi više »
Ugori
Ugori su porodica riba koja pripada redu Anguilliformes (jeguljke).
Novi!!: Bakalar i Ugori · Vidi više »
Ugotice
Ugotice (tovarke, lat. Gadidae), porodica riba iz reda bakalarke (Gadiformes).
Novi!!: Bakalar i Ugotice · Vidi više »
Veliki galeb
Veliki galeb, najveća je vrsta među galebovima.
Novi!!: Bakalar i Veliki galeb · Vidi više »
Vitamin B12
Vitamin B12 je u vodi topljivi vitamin s vrlo važnom ulogom u različitim metaboličkim i sintetskim putevima.
Novi!!: Bakalar i Vitamin B12 · Vidi više »
Vitamin C
|- align.
Novi!!: Bakalar i Vitamin C · Vidi više »
