Sadržaj
74 odnosi: Aanza, Afrikaneri, Amba jezik, Angola, Asu (bantu jezik), Asu jezik, Aushi jezik, Širazi, Bafaw-Balong jezik, Bakaka jezik, Bali (bantu jezik), Bankon (jezik), Bantoid jezici, Bantustan, Barama jezik, Basa (kainji jezik), Beeke jezik, Beembe jezik, Bemba jezik (kinyabemba), Bende jezik, Benue-kongoanski jezici, Bhele jezik, Bila jezik, Birwa jezik, Boko jezik, Boma jezik, Bubia jezik, Cafundo kreolski jezik, Centralni bantu jezici, Chopi jezik, Dhaiso jezik, Dombe jezik, Enya (D.10) jezici, Fwe jezik, Ha jezik, Homa jezik, Hutu, Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici, Joba jezik, Južni bantoid jezici, Kgalagadi jezik, Kigelija, Kikuju, Kongoanski swahili (jezik), Lele (čadski jezik), Malgaški jezik, Manda jezik, Musseque, Mweru, Ngelima jezik, ... Proširite indeks (24 više) »
Aanza
Aanza, relativno malena etnička grupa koja danas živi na jugoistoku DR Konga, sjeverozapadne Zambije i jugozapadne Tanzanije.
Pogledaj Bantu jezici i Aanza
Afrikaneri
Afrikaneri – jedan od naziva za potomke Bura.
Pogledaj Bantu jezici i Afrikaneri
Amba jezik
Amba jezik može označavati.
Pogledaj Bantu jezici i Amba jezik
Angola
Republika Angola je država u jugozapadnoj Africi.
Pogledaj Bantu jezici i Angola
Asu (bantu jezik)
Asu jezik (athu, casu, chasu, chiasu, pare; ISO 639-3: asa), jezik centralne skupine bantu jezika kojim govori 500 000 ljudi (2000) u području oko planine Kilimandžaro i Pare u Tanzaniji.
Pogledaj Bantu jezici i Asu (bantu jezik)
Asu jezik
Asu jezik može označavati.
Pogledaj Bantu jezici i Asu jezik
Aushi jezik
Aushi jezik (avaushi, ushi, usi, uzhili, vouaousi; ISO 639-3: auh), jezik naroda Aushi kojim govori oko 95 200 ljudi (2000) u Zambiji u provinciji Luapula, i nešto na području Demokratske Republike Kongo u provinciji Haut Katanga, istočno od Lubumbashija.
Pogledaj Bantu jezici i Aushi jezik
Širazi
Širazi (eng. Shirazi, sva. Mbwera) su narod koji živi na Svahilijskoj obali (Zanguebar, Zanj, Zingium) i obližnje otoke u Indijskom oceanu.
Pogledaj Bantu jezici i Širazi
Bafaw-Balong jezik
Bafaw-Balong jezik (ngoe; ISO 639-3: bwt), bantu jezik iz Kameruna kojim govori 8 400 ljudi (1982 SIL) u regijama Southwest i Littoral.
Pogledaj Bantu jezici i Bafaw-Balong jezik
Bakaka jezik
Bakaka jezik (ISO 639-3: bqz; entralni mbo), nigersko-kongoanski jezik iz skupine pravih bantu jezika kojim govori oko 30 000 ljudi (1998 SIL) u kamerunskoj regiji Littoral.
Pogledaj Bantu jezici i Bakaka jezik
Bali (bantu jezik)
Bali jezik (baali, dhibali, kibaali, kibala, kibali, libaali; ISO 639-3: bcp), nigersko-kongoanski jezik porodice bantu kojim govori 42 000 ljudi (1987 UBS) u provinciji Orientale, Demokratska Republika Kongo.
Pogledaj Bantu jezici i Bali (bantu jezik)
Bankon (jezik)
Bankon jezik (bo, abaw, abo, bon; ISO 639-3: abb), jedan od bantu jezika koji se govori u kamerunskoj regiji Littoral, zapadno od rijeke Wouri.
Pogledaj Bantu jezici i Bankon (jezik)
Bantoid jezici
karta jezika Bantoid jezici, jezici Bantu crnaca koji se govore u središnjoj i južnoj Africi a pripadaju široj benue-kongoanskoj porodici.
Pogledaj Bantu jezici i Bantoid jezici
Bantustan
Bantustan Ciskei Bantustani su bili teritoriji (rezervati) dodijeljeni crnačkom domorodačkom stanovništvu od strane bijelih vlastodržaca za vrijeme apartheida po nekadašnjoj Južnoafričkoj Uniji i Namibiji.
Pogledaj Bantu jezici i Bantustan
Barama jezik
Barama jezik (bavarama, ghibarama, gibarama, yibarambu; ISO 639-3: bbg), nigersko-kongoanski jezik naroda Yibarambu, kojim govori 6 000 ljudi (1990 CMA) u gabonskim provincijama Ogooue Maritime i Nyanga.
Pogledaj Bantu jezici i Barama jezik
Basa (kainji jezik)
Basa jezik (abacha, abatsa, basa-benue, bassa-komo”, “bassa-kwomu”, rubasa, rubassa; ISO 639-3: bzw), jedan od četiri basa jezika, šire skupine kainji, kojim govori oko 100 000 ljudi (1973 SIL) u nigerijskim državama Kogi, Plateau, Benue i Federalnom teritoriju glavnoga grada.
Pogledaj Bantu jezici i Basa (kainji jezik)
Beeke jezik
Beeke jezik (ISO 639-3: bkf), nigersko-kongoanski jezik porodice bantu, kojim govori 1 000 ljudi (1994 SIL) u Demokratskoj Republici Kongo u provinciji Orientale.
Pogledaj Bantu jezici i Beeke jezik
Beembe jezik
Beembe jezik (bembe, kibeembe; ISO 639-3: beq), nigersko-kongoanski jezik porodice bantu, kojim govori 3 200 ljudi (2004) u regiji Bouenza, distrikt Mouyondzi.
Pogledaj Bantu jezici i Beembe jezik
Bemba jezik (kinyabemba)
Bemba jezik (kinyabemba; ISO 639-3: bmy), jezik u Demokratskoj Republici Kongo u provinciji Kivu-Sud.
Pogledaj Bantu jezici i Bemba jezik (kinyabemba)
Bende jezik
Bende jezik (kibende, si’bende; ISO 639-3: bdp), nigersko-kongoanski jezik porodice bantu, kojim govori 27 000 ljudi (1999) u regiji Rukwa u Tanzaniji.
Pogledaj Bantu jezici i Bende jezik
Benue-kongoanski jezici
Benue-kongoanski jezici /Benue-Congo, jezici šire voltaško-kongoanske skupine koji se dalje granaju na 15 grana obuhvaćajući 961 jezik; po novijim podacima (975).
Pogledaj Bantu jezici i Benue-kongoanski jezici
Bhele jezik
Bhele jezik (bili, ebhele, ipere, kipere, kipili, pere, peri, pili, piri; ISO 639-3: bhy), nigersko-kongoanski jezik porodice bantu, kojim govori 15 000 ljudi (1989) u provinciji Nord-Kivu, Demokratska Republika Kongo.
Pogledaj Bantu jezici i Bhele jezik
Bila jezik
Bila jezik (ISO 639-3: bip; ebila, šumski bira, kibila, zapadni bila), nigersko-kongoanski jezik porodice bantu, kojim govori oko 40 000 ljudi (1993 SIL) u DR Kongu u provinciji Orientale, distrikt Ituri (teritorij Irumu).
Pogledaj Bantu jezici i Bila jezik
Birwa jezik
Birwa jezik (ISO 639-3: brl), nigersko-kongoanski jezik kojim govori 15 000 ljudi u Bocvana (2004 R. Cook), u distriktu Central u selima Bobonong, Kobojango, Semolale, Motalatau i Mathathane.
Pogledaj Bantu jezici i Birwa jezik
Boko jezik
Boko jezik može značiti.
Pogledaj Bantu jezici i Boko jezik
Boma jezik
Boma jezik (ISO 639-3: boh; boma kasai, buma, kiboma), nigersko-kongoanski jezik porodice bantu kojim govori 20 500 ljudi (2000) u provinciji Bandundu u Demokratskoj Republici Kongo.
Pogledaj Bantu jezici i Boma jezik
Bubia jezik
Bubia jezik (bobe, bobea, bota, ewota, wovea; ISO 639-3: bbx), nigersko-kongoanski jezik iz grupe bantua, kojim govori 600 ljudi (Voegelin and Voegelin 1977) u kamerunskoj provinciji Southwest.
Pogledaj Bantu jezici i Bubia jezik
Cafundo kreolski jezik
Cafundo kreolski jezik (ISO 639-3: ccd), kreolski jezik kojim je govorilo 40 ljudi (1978 M. Gnerre) u selu Cafundó u brazilskoj državi São Paulo.
Pogledaj Bantu jezici i Cafundo kreolski jezik
Centralni bantu jezici
Centralni bantu jezici velika grana bantu jezika koji se govore po afričkim državama Demokratska Republika Kongo, Tanzanija, Kongo, Angola, Kenija, Mozambik, Komori, Burundi, Ruanda, Bocvana, Lesoto, Uganda, Zambija, Namibija, Malavi, Zimbabve, Južnoafrička Republika, Esvatini, Sudan.
Pogledaj Bantu jezici i Centralni bantu jezici
Chopi jezik
Chopi jezik (ISO 639-3: cce; cicopi, copi, shichopi, shicopi, tschopi, txitxopi, txopi), jezik naroda Chopi iz Mozambika kojim govori 760 000 ljudi (2006) na južnoj obali Mozambika sjeverno od rijeke Limpopo i južni dio distrikta Zavala na obali dugoj 100 kilometara između between Inharrime i Chidunguela.
Pogledaj Bantu jezici i Chopi jezik
Dhaiso jezik
Dhaiso jezik (ISO 639-3:; Daiso, Daisu, Kidhaiso, Segeju, Sengeju), nigersko-kongoanski jezik koji se govori u tanzanijskoj regiji Tanga u selima Bwiti i Magati koja se nalaze na sjevernoj strani podnožja planina Usambara.
Pogledaj Bantu jezici i Dhaiso jezik
Dombe jezik
Dombe jezik (ISO 639-3: dov), jedan od pet jezika podskupine tonga, šire skupine pravih bantu jezika.
Pogledaj Bantu jezici i Dombe jezik
Enya (D.10) jezici
Enya (D.10) jezici podskupina nigersko-kongoanskih jezika porodice bantu iz Demokratske Republike Kongo.
Pogledaj Bantu jezici i Enya (D.10) jezici
Fwe jezik
Fwe jezik (ISO 639-3: fwe), jedan od bantu jezika, šire bantoidne podskupine benue-kongoanskih jezika kojim govori 7 400 (1998) pripadnika plemna Fwe (1/3 populacije) na zapadu East Caprivija, u Namibiji.
Pogledaj Bantu jezici i Fwe jezik
Ha jezik
Ha jezik (ISO 639-3: haq; giha, ikiha, kiha), nigersko-kongoanski jezik porodice bantu kojim govori 990 000 ljudi (Johnstone and Mandryk 2001) u tanzanijskoj regiji Kigoma u blizini burundijske granice.
Pogledaj Bantu jezici i Ha jezik
Homa jezik
Homa jezik (ISO 639-3: hom), izumrli nigersko-kongoanski jezik porodice bantu, kojim se nekad govorilo u blizini današnjih gradova Mopoi i Tambura u Južnom Sudanu.
Pogledaj Bantu jezici i Homa jezik
Hutu
Hutu (Bahutu, Wahutu), etnička grupa iz Ruande, Burundija i susjednih država, koji pripadaju široj skupine Bantu crnaca.
Pogledaj Bantu jezici i Hutu
Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici
Glavne jezične porodice.
Pogledaj Bantu jezici i Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici
Joba jezik
Joba jezik (kijoba, kivira, loba, vira; ISO 639-3: job), bantu jezik podskupine shi-havu (J.50) kojim govori 10 000 ljudi (1989 SIL) u provinciji Sud-Kivu u Demokratskoj Republici Kongo, sjeverozapadno od grada Uvira.
Pogledaj Bantu jezici i Joba jezik
Južni bantoid jezici
Južni bantoid jezici, velika grana bantoidnih jezika koji se govore na velikom području srednje i južne Afrike.
Pogledaj Bantu jezici i Južni bantoid jezici
Kgalagadi jezik
Kgalagadi jezik (kgalagarhi, kgalagari, khalagari, khalakadi, kxhalaxadi, qhalaxarzi, shekgalagadi, shekgalagari; ISO 639-3: xkv), jezik istoimenog plemena Kgalagadi iz Bocvane, kojim govori 40 000 ljudi (2004 R. Cook) duž granice Južnoafričke Republike.
Pogledaj Bantu jezici i Kgalagadi jezik
Kigelija
Kigelija (salama-drvo, lat. Kigelia), monotipski biljni rod iz porodice katalpovki, čiji je jedini predstavnik, Kigelia africana, drvo poznato kao salama–drvo iz tropske Afrike.
Pogledaj Bantu jezici i Kigelija
Kikuju
Kikuju (Kĩkũyũ, ponekad i Gĩkũyũ) pripadaju Bantu narodima koji naseljavaju Istočnu Afriku.
Pogledaj Bantu jezici i Kikuju
Kongoanski swahili (jezik)
Kongoanski swahili jezik (ISO 639-3: swc), nigersko-kongoanski jezik uže bantu skupine, kojim govori oko 1 000 ljudi kao prvim jezikom i 9 100 000 kao drugim jezikom (1991 UBS) na području DR kongoanskih provincija Katanga, Nord-Kivu, Sud-Kivu, Maniema i jugoistoku provincije Orientale.
Pogledaj Bantu jezici i Kongoanski swahili (jezik)
Lele (čadski jezik)
Lele jezik (ISO 639-3: lln), afrazijski jezik istočnočadske skupine, kojim govori 26 000 ljudi (1991 UBS) iz čadske regije Tandjilé, prefektura Tandjilé Ouest, južno od Kéloa.
Pogledaj Bantu jezici i Lele (čadski jezik)
Malgaški jezik
Malgaški jezik (ili malagaški jezik) (malgaški: malagasy; ISO 639-3:mlg; malgache) - makrojezik koji pripada austronezijskoj porodici, točnije barito skupini.
Pogledaj Bantu jezici i Malgaški jezik
Manda jezik
Manda jezik može označavati.
Pogledaj Bantu jezici i Manda jezik
Musseque
Musseque Chicala 2015. Musseque(mn. musseques) su sirotinjska divlja naselja u Angoli.
Pogledaj Bantu jezici i Musseque
Mweru
Mweru (također i Mwelu ili Mwero) je afričko slatkovodno jezero, dio porječja rijeke Kongo.
Pogledaj Bantu jezici i Mweru
Ngelima jezik
Ngelima jezik (angba, bangalema, bangelima, leangba; ISO 639-3: agh), jwezik sjevezozapadne skupine porodice bantu koji se govori u Demokratskoj Republici Kongo u provinciji Orientale.
Pogledaj Bantu jezici i Ngelima jezik
Njebi (B.50) jezici
Njebi (B.50) jezici podskupina od (4) bantu jezika koji pripadaju sjeverozapadnoj skupini u zoni B u Gabonu i Kongu.
Pogledaj Bantu jezici i Njebi (B.50) jezici
Nyamwezi
Nyamwezi ili Wanyamwezi su druga po veličini od preko 120 etničkih skupina u Tanzaniji.
Pogledaj Bantu jezici i Nyamwezi
Oroko jezik
Oroko jezik (bakundu-balue, oroko-east, oroko-west; ISO 639-3: bdu), bantu jezik iz Kameruna u provinciji Southwest kojim govore pripadnici isotoimenog naroda Oroko.
Pogledaj Bantu jezici i Oroko jezik
Pare
* Pare (jezik), jezik iz porodice Bantu.
Pogledaj Bantu jezici i Pare
Pinji jezik
Pinji jezik (apindje, apindji, apinji, gapinji; ISO 639-3: pic), bantu jezik iz gabonske provincije Ngounié, kojim govori oko 5 000 (1990 CMA) pripadnika plemena Pinji između Eleke i Fougamoua, čije je porijeklo s gornje Ogooué.
Pogledaj Bantu jezici i Pinji jezik
Ronga jezik
Ronga jezik (gironga, shironga, xironga; ISO 639-3: rng), nigersko-kongoanski jezik iz Mozambika i Južnoafričke Republike kojim govori oko 722 000 ljudi, poglavito južno od Maputa, u južnoafričkoj Republici svega 1 000 (2006).
Pogledaj Bantu jezici i Ronga jezik
Shona jezik
Shona jezik (ISO 639-3: sna) jedan je od jezika u Bantu skupini, matični je jezik Shona naroda koji nastanjuje Zimbabve i jug Zambije.
Pogledaj Bantu jezici i Shona jezik
Sjeverni sotho jezik
Sjeverni sotho jezik (pedi, sepedi, transvaal sotho; ISO 639-3: nso), nigersko-kongoanski jezik iz Južnoafričke Republike kojim govori oko 4 090 000 ljudi, poglavito u Transvaalu i nešto u Bocvani.
Pogledaj Bantu jezici i Sjeverni sotho jezik
Sjeverozapadni bantu jezici
Sjeverozapadni bantu jezici, grana uže skupine bantu jezika koji se govore u državama unutrašnje Afrike.
Pogledaj Bantu jezici i Sjeverozapadni bantu jezici
Sklonidba
Sklonidba ili deklinacija jest mijenjanje riječi po padežima, čime im se daje sintaktička uloga u rečenici.
Pogledaj Bantu jezici i Sklonidba
Steve Biko
Bantu Stephen Biko (Tarkastad, Južna Afrika, 18. prosinca 1946. – Pretoria, Južna Afrika, 12. rujna 1977.) bio je južnoafrički aktivist protiv apartheida.
Pogledaj Bantu jezici i Steve Biko
Svahili (makrojezik)
Područje jezika svahili u Istočnoj Africi Svahilski ili svahili (svahili: Kiswahili, Kisuaheli; ISO 639-3: swa) je makrojezik porodice Bantu-jezika koji se govore širom Istočne Afrike.
Pogledaj Bantu jezici i Svahili (makrojezik)
Swati jezik
Swati jezik (isiswazi, phuthi, siswati, swazi, tekela, tekeza; ISO 639-3: ssw), nigersko-kongoanski jezik s juga Afrike, kojim govori 980 000 ljudi (2006) u Svazilandu, ali i oko 1 010 000 u Južnoafričkoj Republici, te nadalje 43 000 u Lesotu (2002) i 1 200 u Mozambiku (2006).
Pogledaj Bantu jezici i Swati jezik
Thimlich Ohinga
Thimlich Ohinga (luo za „protiv šume gradina”) je sustav kamenih ruina u kenijskom okrugu Migori, oko 181 km južno od grada Kisumu.
Pogledaj Bantu jezici i Thimlich Ohinga
Tonga (lenje-tonga jezik)
Tonga jezik (ISO 639-3: toi), nigersko-kongoanski jezik, najznačajniji po broju govornika u skupini lenje-tonga (M.60), podskupina tonga.
Pogledaj Bantu jezici i Tonga (lenje-tonga jezik)
Tonga jezici
Tonga jezici, skupina srodnih bantu jezika kojima se služi nekoliko plemena iz Zambije i Zimabvea.
Pogledaj Bantu jezici i Tonga jezici
Tsonga jezik
Tsonga jezik (gwamba, shitsonga, thonga, tonga, xitsonga; ISO 639-3: tso), nigersko-kongoanski jezik centralne skupine pravih bantu jezika, kojim govori oko 3 669 000 ljudi, poglavito u Južnoafričkoj Republici 1 940 000 (2006.) i Mozambiku 1 710 000 (2006).
Pogledaj Bantu jezici i Tsonga jezik
Tsotsitaal jezik
Tsotsitaal jezik /.
Pogledaj Bantu jezici i Tsotsitaal jezik
Tutsi
Tutsi, prije watussi, etnička grupa prvenstveno iz Ruande, Burundija i Ugande.
Pogledaj Bantu jezici i Tutsi
Vwanji jezik
Vwanji jezik (kivwanji, kiwanji, wanji; ISO 639-3: wbi), nigersko-kongoanski jezik iz centralne skupine bantu jezika, kojim govori 28 000 ljudi (SIL 2003) u tanzanijskoj regiji Iringa.
Pogledaj Bantu jezici i Vwanji jezik
Xhosa
Xhosa, nigersko-kongoanski narod iz skupine pravih Bantua, naseljen na području Južnoafričke Republike i Lesota, osobito na jugozapadu provincije Eastern Cape i u Transkeiu.
Pogledaj Bantu jezici i Xhosa
Xhosa jezik
Xhosa jezik (isixhosa, xosa, koosa, "kaffer", "kaffir", "caffre", "cafre", "cauzuh"; ISO 639-3: xho), nigersko-kongoanski jezik iz skupine pravih bantu jezika, kojim govori 7.79.,000 u Južnoafričkoj Republici (2006), i oko 18 000 u Lesotu (Johnstone 1993).
Pogledaj Bantu jezici i Xhosa jezik
Yaka (Ngando jezik)
Yaka jezik (ISO 639-3: axk), jezik porodice bantu kojim govori oko 30 000 Pigmeja, od čega polovica u Srednjoafričkoj Republici u šumama duž kongoanske granice, i isto toliko na kongoanskoj strani.
Pogledaj Bantu jezici i Yaka (Ngando jezik)
Zemba jezik
Zemba jezik (ISO 639-3: dhm; chimba, dhimba, dimba, himba, luzimba, oluthimba, otjidhimba, simba, tjimba), nigersko-kongoanski jezik centralne skupine porodice bantu, kojim govori oko 22 000 ljudi u južnoj Africi.
Pogledaj Bantu jezici i Zemba jezik