Brže od pregledniku!
19 odnosi: Adalbert Praški, Bautzen, Kraljevina Poljska, Mješko I., Moravska, Nitra (grad), Ostrów Tumski, Přemyslovići, Pjastovići, Poljaci, Poljska, Popis čeških vladara, Popis kraljeva Kraljevine Bohemije, Povijest Poljske, Slovačka, Sveti Radim Gaudencije, Vavel, Vladimir I., veliki knez Kijeva, 17. lipnja.
Adalbert Praški
Srebrni relikvijar u katedrali, Gniezno, Poljska. Adalbert Praški ili Vojtjeh Slavniković (češ. Vojtěch; Libice nad Cidlinou, oko 956. – Elbląg, 23. travnja 997.) katolički je mučenik, biskup i svetac.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Adalbert Praški · Vidi više »
Bautzen
Panorama Bautzena (gornjolužičkosrpski: Budyšin) (do 3. lipnja 1868. službeno Budissin) grad je u Gornjoj Lužici u Njemačkoj.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Bautzen · Vidi više »
Kraljevina Poljska
Kraljevina Poljska (polj. Królestwo Polskie, lat. Regnum Poloniae) bila je država u srednjoj Europi nastala krunidbom kralja Boleslava I. Hrabrog.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Kraljevina Poljska · Vidi više »
Mješko I.
Mješko I. Mješko I. (935. – 25. svibnja 992.) je poljski knez i prvi povjesno dokazani poljski vladar.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Mješko I. · Vidi više »
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Moravska · Vidi više »
Nitra (grad)
Nitra (mađ. Nyitra/Nyitria, njem. Neutra) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Nitra (grad) · Vidi više »
Ostrów Tumski
Karta starog grada Ostrów Tumski je naziv za najstariji dio grada Wroclawa koji se nalazi u jugozapadnoj Poljskoj.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Ostrów Tumski · Vidi više »
Přemyslovići
Grb dinastije Přemyslovića Přemyslovići (češ. Přemyslovci, polj. Przemyślidzi), češka vladarska dinastija koja je vladala od 9. stoljeća do 1306. godine.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Přemyslovići · Vidi više »
Pjastovići
Grb dinastije Pjastovića Pjastovići (polj. Piastowie), vladarska dinastija koja je vladala Poljskom od 960. do 1370. godine, s titulama knezova, a potom i kraljeva.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Pjastovići · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Poljaci · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Poljska · Vidi više »
Popis čeških vladara
Kategorija:Povijest Češke Češki vladari.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Popis čeških vladara · Vidi više »
Popis kraljeva Kraljevine Bohemije
Kraljevine Bohemije Ovo je popis bohemskih i čeških monarha koji su vladali Kraljevinom Bohemijom od njezine uspostave kao Kneževine Bohemije 870., koja je od 1004. do 1806. bila dio Svetog Rimskog Carstva njemačkoga naroda, do 1918.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Popis kraljeva Kraljevine Bohemije · Vidi više »
Povijest Poljske
Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Povijest Poljske · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Slovačka · Vidi više »
Sveti Radim Gaudencije
Sveti Radim Gaudencije (češki: Svatý Radim, poljski: Radzim Gaudenty; Libice nad Cidlinou, oko 970. - Gniezno, 1020.) bio je češki i poljski nadbiskup, metropolit, redovnik i benediktinac.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Sveti Radim Gaudencije · Vidi više »
Vavel
Visli. Vavel (polj. Wawel) je utvrđeno vapnenačko brdo u gradu Krakovu u Poljskoj.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Vavel · Vidi više »
Vladimir I., veliki knez Kijeva
Krštenje Vladimira Velikog, autor: Viktor Vasnecov (1848.) Vladimir I. ili Vladimir Svjatoslavič Veliki ili Vladimir Sveti (Budjatyči kraj Novolynska ili Budutino kraj Pskova, oko 958. – Berestovo kraj Kijeva, 15. srpnja 1015.); staroruski i ujedno kijevski knez Kijevske Rusi koji je službeno prihvatio kršćanstvo u gradu Hersonesu 988.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i Vladimir I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
17. lipnja
17.
Novi!!: Boleslav I. Hrabri i 17. lipnja · Vidi više »
