Sadržaj
23 odnosi: Ana, kći Borisa I., Ana, kći Presijana I., Branimir, Bugarska, Bugarska pravoslavna Crkva, Hrvatsko-bugarski ratovi, Kliment Ohridski, Malamir Bugarski, Marija, žena Borisa I., Ohridska književna škola, Okrugla crkva, Pokrštavanje Bugarske, Popis bugarskih vladara, Povijest Bugarske, Presijan I., Preslavska književna škola, Primorska Hrvatska (kneževina), Simeon, Supruge bugarskih vladara, Varna, Veliki Preslav, Vladimir Bugarski, Zviniča.
Ana, kći Borisa I.
Replika Aninog spomenika Ana (bugarski Анна; 9. – 10. st.) bila je bugarska princeza, kći kneza Borisa I. Bugarskog (vladao 852. – 889.). Bila je Borisova druga kći te njegovo najmlađe dijete.
Pogledaj Boris I. i Ana, kći Borisa I.
Ana, kći Presijana I.
Freska, crkva svetog Nauma, Ohrid. Ana (bugarski Анна) bila je bugarska plemkinja te kći bugarskog kana.
Pogledaj Boris I. i Ana, kći Presijana I.
Branimir
Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.
Pogledaj Boris I. i Branimir
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Boris I. i Bugarska
Bugarska pravoslavna Crkva
Katedrala Aleksandra Nevskog u Sofiji Eparhije Bugarske pravoslavne crkve Bugarska pravoslavna Crkva – Bugarska patrijaršija (bug. Българска православна църква – Българска патриаршия) je pomjesna autokefalna crkva.
Pogledaj Boris I. i Bugarska pravoslavna Crkva
Hrvatsko-bugarski ratovi
Hrvatsko-bugarski ratovi bili su serija oružanih sukoba u 9.
Pogledaj Boris I. i Hrvatsko-bugarski ratovi
Kliment Ohridski
Skoplju Sveti Kliment OhridskiStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.
Pogledaj Boris I. i Kliment Ohridski
Malamir Bugarski
Spomenik s Malamirovim natpisom Malamir (bugarski Маламир) bio je vladar Bugarske 831.
Pogledaj Boris I. i Malamir Bugarski
Marija, žena Borisa I.
Marija (bugarski: Мария) bila je supruga vladara Bugara kao žena kneza Borisa I. Bugarskog.
Pogledaj Boris I. i Marija, žena Borisa I.
Ohridska književna škola
glagoljici iz 10. stoljeća, najvjerojatnije potječe iz Ohridske književne škole. Ohridska književna škola (staroslavenski: Охрїдьска кънижьна схола; makedonski: Охридска книжевна школа; bugarski: Охридска книжовна школа) bila je najstarija obrazovna institucija na području (slavenske) Makedonije.
Pogledaj Boris I. i Ohridska književna škola
Okrugla crkva
Ulaz u Okruglu crkvu Ostatci preslavske crkve Okrugla crkva (bug. Кръгла църква, Kragla carkva), također poznata i kao crkva svetog Ivana (bug. църква Свети Йоан, carkva Sveti Joan), velika je i djelomično očuvana pravoslavna crkva.
Pogledaj Boris I. i Okrugla crkva
Pokrštavanje Bugarske
Pokrštavanje Bugara Pokrštavanje Bugarske dogodilo se za vrijeme bugarskoga kneza Borisa I. Poslije pokrštavanja Moravske, bugarski knez Boris I. uputio je izaslanstvo u Franačku, zbog čeka je Bizant brzo intervenirao, jer nije želio dopustiti da se susjedna Bugarska duhovno priključi Franačkoj, pa prema tome i Rimu.
Pogledaj Boris I. i Pokrštavanje Bugarske
Popis bugarskih vladara
Ovo je popis bugarskih vladara od osnivanja bugarske države 681.
Pogledaj Boris I. i Popis bugarskih vladara
Povijest Bugarske
Povijest Bugarske je povijest prostora današnje Republike Bugarske i naroda Bugara od prapovijesti do danas.
Pogledaj Boris I. i Povijest Bugarske
Presijan I.
Presijan (bug. Пресиян, Персиян, Пресиан) bio je kan Bugarske (836. – 852.). Presijanov natpis. Filipi, Grčka. Prema bizantskim izvorima, Presijan I. je bio sin Zviniče (Zbēnitzēs), koji je bio sin Omurtaga, dok nekoliko tumačenja poistovjećuje Presijana s njegovim prethodnikom Malamirom.
Pogledaj Boris I. i Presijan I.
Preslavska književna škola
Preslavska književna škola (bugarski: Преславска книжовна школа) bila je najstarija obrazovna institucija na području Bugarske.
Pogledaj Boris I. i Preslavska književna škola
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Pogledaj Boris I. i Primorska Hrvatska (kneževina)
Simeon
Simeon I. Veliki Bugarska za Simeona Simeon I., poznat i kao Simeon I. Veliki (Pliska, oko 864. – Preslav, 27. svibnja 927.), bugarski knez i car (893. – 927.Lalkov, Rulers of Bulgaria, str. 23-25.) iz klana Dulo.
Pogledaj Boris I. i Simeon
Supruge bugarskih vladara
Ovaj članak sadrži popis supruga bugarskih vladara.
Pogledaj Boris I. i Supruge bugarskih vladara
Varna
Varna (bugarski: Варна) je najveći bugarski grad na Crnom moru, treći je po veličini grad u Bugarskoj s 349 031 stanovnika.
Pogledaj Boris I. i Varna
Veliki Preslav
Veliki Preslav (bugarska ćirilica: Велики Преслав), do 1993. godine Preslav (bugarska ćirilica: Преслав) gradić je u istočnoj Bugarskoj.
Pogledaj Boris I. i Veliki Preslav
Vladimir Bugarski
Kažnjavanje Vladimira i ustoličenje njegova brata (crkva sv. Demetrija) Vladimir Rasate (bug. Владимир Расате), bugarski knez (889. – 893.); najstariji sin kneza Mihaela Borisa I. i njegove žene, Marije.
Pogledaj Boris I. i Vladimir Bugarski
Zviniča
Krštenje Zviničinog unuka Borisa, od kojeg su potekli mnogi bugarski vladari Zviniča (bugarski Звиница) bio je bugarski plemić, koji je živio u 9.
Pogledaj Boris I. i Zviniča