Sadržaj
55 odnosi: Arhont Petar, Arsenije Plamenac, Šerbo Rastoder, Živko Andrijašević, Čedomir Bogićević, Božidar Šekularac, Bodin, Bodinov pečat, Borislav Jovanović, Brijest (pravna povijest), Crnogorska crkva 1852.-1918. (knjiga), Crnogorska država 1852. – 1918., Crnogorska Enciklopedija, Crnogorska pravoslavna Crkva, Crnogorska pravoslavna crkva između Petrograda i Carigrada (1766. – 1918.), Crnogorske putovnice do 1921., Crnogorske zastave, Crnogorski jezik, Crnogorski vladari, Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom, Crnogorsko primorje, Crnojevića država, Danilo Petrović Njegoš, Dragoje Živković, Dukljani, Dukljansko Kraljevstvo, Etnogenezofobija – prilog kritici velikosrpstva, Gligor Stanojević, Grb Zete, Istorija crnogorskoga naroda, Jagoš Jovanović, Jevto Milović, Krsto Popović, Ljetopis popa Dukljanina, Luška župa, Mihailo, Mijat Šuković, O postanku i razvoju crnogorske nacije, Petrovdanski sabor, Popis dukljanskih vladara, Povelje dukljanskih vladara, Radoslav Rotković, Ratko Đurović, Republika Crna Gora (1992. – 2006.), Rijeka Crnojevića (Cetinje), Savo Brković, Stvaranje crnogorske države i razvoj crnogorske nacionalnosti, Sv. Ivan Vladimir, Sveti Petar Cetinjski, Ustav Knjaževine Crne Gore, ... Proširite indeks (5 više) »
Arhont Petar
Pečat dukljanskoga arhonta Petra Petar na crnogor. ćiril. Пeтap arhont dukljanski, prvi povijesni vladar Crne Gore.
Pogledaj Crnogorska povijest i Arhont Petar
Arsenije Plamenac
Arsenije Plamenac, na crnogor. ćiril. Арсеније Пламенац, mitropolit, poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve i vladar Crne Gore od 1781. do 1784. godine.
Pogledaj Crnogorska povijest i Arsenije Plamenac
Šerbo Rastoder
Šerbo Rastoder (Berane, Crna Gora, 13. kolovoza 1956.), Bošnjak, doktor znanosti, jedan od vodećih suvremenih crnogorskih povjesničara.
Pogledaj Crnogorska povijest i Šerbo Rastoder
Živko Andrijašević
Živko Andrijašević (Bar, 1967.), crnogorski povjesničar.
Pogledaj Crnogorska povijest i Živko Andrijašević
Čedomir Bogićević
Čedomir Bogićević, na crnogor. ćiril. Чедомир Богићевић, Danilovgrad 1950., istraživač crnogorske pravne povijest, doktor znanosti, sudac Vrhovnog suda i član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.
Pogledaj Crnogorska povijest i Čedomir Bogićević
Božidar Šekularac
Božidar Šekularac na crnogor. ćiril. Божидар Шекуларац (Berane, 1944.), akademik, crnogorski povjesničar.
Pogledaj Crnogorska povijest i Božidar Šekularac
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082.
Pogledaj Crnogorska povijest i Bodin
Bodinov pečat
''Bodinov pečat'' Olovni pečat dukljanskoga kralja Bodina pronađen je u Arheološkom muzeju u Istanbulu, a znanstvenoj javnosti prezentiran 2008. godine.
Pogledaj Crnogorska povijest i Bodinov pečat
Borislav Jovanović
Borislav Jovanović, na crnogor.ćiril. Борислав Јовановић (Bjelopavlići-Danilovgrad, 16. listopada 1941.) crnogorski pisac, pjesnik, esejist, književni kritičar.
Pogledaj Crnogorska povijest i Borislav Jovanović
Brijest (pravna povijest)
Brijest, pojam u crnogorskoj povijesti, pravnoj povijesti i tradiciji.
Pogledaj Crnogorska povijest i Brijest (pravna povijest)
Crnogorska crkva 1852.-1918. (knjiga)
Crnogorska crkva 1852-1918.: Studija sa zbirkom dokumenata o Pravoslavnoj crkvi u Knjaževini/Kraljevini Crnoj Gori autora crnogorskoga povjesničara dr. Živka Andrijaševića, tiskana je 2008. u nakladi Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
Pogledaj Crnogorska povijest i Crnogorska crkva 1852.-1918. (knjiga)
Crnogorska država 1852. – 1918.
'''Danilo I. Petrović Njegoš, knez crnogorski''' '''Alaj-barjak, glavna državna i vojna zastava Kneževine Crne Gore''' '''Nikola I. Petrović Njegoš, kralj crnogorski''' '''Grb Kraljevine Crne Gore''' '''Zgrada Crnogorskog kraljevskog kazališta podignuta 1888.''' '''Crnogorski novac iz 1910.
Pogledaj Crnogorska povijest i Crnogorska država 1852. – 1918.
Crnogorska Enciklopedija
Crnogorska Enciklopedija (bivši Montenegrowiki), bio je projekt mrežne enciklopedije na crnogorskome jeziku, koji je postojao od 2006. do 2008. godine.
Pogledaj Crnogorska povijest i Crnogorska Enciklopedija
Crnogorska pravoslavna Crkva
''Grb Crnogorske pravoslavne Crkve'' Crnogorska pravoslavna Crkva (crnogorska ćirilica: Црногорска православна Црква) sa sjedištem u prijestolnici Cetinje obnovljena listopada 1993. godine, nakon što je stvarno 1918. a službeno 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva – samostalna pravoslavna Crkva.
Pogledaj Crnogorska povijest i Crnogorska pravoslavna Crkva
Crnogorska pravoslavna crkva između Petrograda i Carigrada (1766. – 1918.)
Crnogorska pravoslavna crkva između Petrograda i Carigrada (1766. – 1918.) je knjiga crnogorskoga novinara Vladimira Jovanovića, koja je objavljena listopada 2013. u Podgorici.
Pogledaj Crnogorska povijest i Crnogorska pravoslavna crkva između Petrograda i Carigrada (1766. – 1918.)
Crnogorske putovnice do 1921.
'''Crnogorska putovnica iz prve polovice 19. st. koju je osobno potpisao Petar II. Petrović Njegoš s rubrikom o narodnosti - Crnogorac''' Crnogorske putovnice (crnogor. orig. Crnogorski pasoši), prve u njihovoj nacionalnoj povijesti, potječu s početka 19.
Pogledaj Crnogorska povijest i Crnogorske putovnice do 1921.
Crnogorske zastave
Crnogorske zastave kroz povijest u biti su sadržavale crvenu boju, te Križ i dvoglavoga bijeloga orla.
Pogledaj Crnogorska povijest i Crnogorske zastave
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Pogledaj Crnogorska povijest i Crnogorski jezik
Crnogorski vladari
U povijestii Crnogorci su imali četiri dinastije.
Pogledaj Crnogorska povijest i Crnogorski vladari
Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom
Josipa Slade Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom (naziv na crnogorskome jeziku Crnogorsko kraljevsko pozorište Zetski dom), prvo profesionalno kazalište u crnogorskoj povijesti, utemeljeno 16. svibnja 1910. na Cetinju uoči proglašenja Kraljevine Crne Gore.
Pogledaj Crnogorska povijest i Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom
Crnogorsko primorje
'''Boka kotorska''' Crnogorsko primorje (crnogor. ćiril. Црногорско приморје, eng. Montenegrin Littoral, njem. Montenegrinische Küste) je naziv za jadranski obalni pojas Crne Gore.
Pogledaj Crnogorska povijest i Crnogorsko primorje
Crnojevića država
Ivan Crnojević, Gospodar Crne Gore'' Crnojevića država, treća povijesna crnogorska država, je postojala od 1451. do najkasnije 1498. godine.
Pogledaj Crnogorska povijest i Crnojevića država
Danilo Petrović Njegoš
Danilo Petrović Njegoš (crnog. ćiril. Данило Петровић Његош), poznat i kao Danilo Šćepčević (Njeguši, oko 1670. – Manastir Podmaine 11. siječnja 1735.), crnogorski vladika od 1697. do 1735. godine; utemeljitelj crnogorske dinastije Petrović Njegoš, četvrte i posljednje dinastije u nacionalnoj povijesti Crnogoraca.
Pogledaj Crnogorska povijest i Danilo Petrović Njegoš
Dragoje Živković
Naslovnica prva dva toma ''Istorije crnogorskog naroda'' dr. Dragoja Živkovića Dragoje Živkovic (Cuce, Crna Gora, 1927. – Cetinje, 1994.), crnogorski povjesničar, doktor znanosti.
Pogledaj Crnogorska povijest i Dragoje Živković
Dukljani
Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.
Pogledaj Crnogorska povijest i Dukljani
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Pogledaj Crnogorska povijest i Dukljansko Kraljevstvo
Etnogenezofobija – prilog kritici velikosrpstva
Etnogenezofobija - prilog kritici velikosrpstva je naslov knjige koju je Savo Brković, crnogorski povjesničar, narodni heroj i političar objavio 1988. na Cetinju (ukupno 174 strane).
Pogledaj Crnogorska povijest i Etnogenezofobija – prilog kritici velikosrpstva
Gligor Stanojević
Gligor Stanojević (Velestovo kod Cetinja, 1919. – 1989.), crnogorski povjesničar.
Pogledaj Crnogorska povijest i Gligor Stanojević
Grb Zete
''Grb Zete'' Grb Zete je iz doba Đurađa Crnojevića i Crnojevića države iz 15. stoljeća Heraldički se nastavlja na nasljeđe Balšića i Zete, starocrnogorske države iz 14. stoljeća.
Pogledaj Crnogorska povijest i Grb Zete
Istorija crnogorskoga naroda
Istorija crnogorskoga narod naslov je trodjelne knjige crnogorskog povjesničara dr. Dragoja Živkovića.
Pogledaj Crnogorska povijest i Istorija crnogorskoga naroda
Jagoš Jovanović
Jagoš Jovanović (Stijena Piperska, Podgorica, 3. srpnja 1912.), crnogorski povjesničar.
Pogledaj Crnogorska povijest i Jagoš Jovanović
Jevto Milović
Jevto Milović (na crnogor. ćiril. Јевто Миловић, Milovići, 10. studenoga 1908. – Podgorica, 14. siječnja 1991.), crnogorski povjesničar, doktor znanosti, bio član Crnogorske akademije znanosti i umjetnosti.
Pogledaj Crnogorska povijest i Jevto Milović
Krsto Popović
Krsto Popović (na crnogor. ćiril. Крсто Поповић, Cuce, Cetinje, 14. rujna 1881. – Bojanje brdo, Katunska nahija, Crna Gora, 14. ožujka 1947.), karizmatična je osobnost crnogorske političke povijesti prve polovice 20. stoljeća, general i jedan od organizatora Božićne pobune 1918.
Pogledaj Crnogorska povijest i Krsto Popović
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Pogledaj Crnogorska povijest i Ljetopis popa Dukljanina
Luška župa
''Luška župa (teritorij obojen crvenom'') Luška župa (u izvorima za crnogorsku povijest i kao Lusca i Luscha giopa), jedna od prvotnih župa u dukljanskoj državi.
Pogledaj Crnogorska povijest i Luška župa
Mihailo
Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
Pogledaj Crnogorska povijest i Mihailo
Mijat Šuković
Mijat Šuković (Kolašin, 1930. – Podgorica, 2011.), crnogorski znanstvenik, bivši političar, napisao zapažene knjige iz crnogorske povijesti, član Crnogorske akademije znanosti i umjetnosti.
Pogledaj Crnogorska povijest i Mijat Šuković
O postanku i razvoju crnogorske nacije
O postanku i razvoju crnogorske nacije je naslov knjige crnogorskog političara i povjesničara Sava Brkovića koja je 1974. tiskana u Titogradu.
Pogledaj Crnogorska povijest i O postanku i razvoju crnogorske nacije
Petrovdanski sabor
Petrovdanski sabor je skup pristalica Nezavisne Crne Gore pod okupacijom talijanskih fašističkih vlasti koji je održan 12. srpnja 1941. na Cetinju.
Pogledaj Crnogorska povijest i Petrovdanski sabor
Popis dukljanskih vladara
Datoteka:Jovan Vladimir, Greek icon.jpg|Sveti Vladimir, dukljanski knez Datoteka:Vojislav, dukljanski knez.jpg|''Vojislav, utemeljitelj dinastije'' | Mihailo, prvi dukljanski kralj'' Datoteka:Konstantin Bodin.jpg|Bodin, kralj dukljanski'''.
Pogledaj Crnogorska povijest i Popis dukljanskih vladara
Povelje dukljanskih vladara
Povelje i isprave dukljanskih vladara su važni izvori za crnogorsku povijest, ne samo političku, već i za povijest crnogorske književnosti.
Pogledaj Crnogorska povijest i Povelje dukljanskih vladara
Radoslav Rotković
Radoslav Rotković (na crnogor. ćiril. Радослав Ротковић, Mojdež kod Herceg Novog, 30. svibnja 1928. – Risan, 8. rujna 2013., Herceg Novi), bio je crnogorski povjesničar, filolog, povjesničar crnogorske književnosti, akademik DANU.
Pogledaj Crnogorska povijest i Radoslav Rotković
Ratko Đurović
Ratko Đurović, na crnogor. ćiril. Ратко Ђуровић, Nikšić, 1914. - Beograd, 1998., crnogorski filmski scenarist i povjesničar kulture, suradnik Jugoslavenskoga leksikografskoga zavoda, bio ravnatelj Leksikografskoga zavoda Crne Gore.
Pogledaj Crnogorska povijest i Ratko Đurović
Republika Crna Gora (1992. – 2006.)
Republika Crna Gora (srp. Република Црна Гора) je bila republika Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 2003., i državne zajednice Srbije i Crne Gore od 2003. do 2006. godine.
Pogledaj Crnogorska povijest i Republika Crna Gora (1992. – 2006.)
Rijeka Crnojevića (Cetinje)
Rijeka Crnojevića na crnogor. ćiril. Ријека Црнојевића, gradsko naselje - mjesna zajednica u općini Cetinje, Crna Gora.
Pogledaj Crnogorska povijest i Rijeka Crnojevića (Cetinje)
Savo Brković
Savo Brković (crnogor. ćiril.: Саво Брковић, Velje Brdo pokraj Podgorice, 16. lipnja 1906. – Podgorica, 9. listopada 1991.) crnogorski političar, narodni heroj i povjesničar.
Pogledaj Crnogorska povijest i Savo Brković
Stvaranje crnogorske države i razvoj crnogorske nacionalnosti
minijatura Stvaranje crnogorske države i razvoj crnogorske nacionalnosti: Istorija Crne Gore od početka VIII vijeka do 1918. je naslov knjige crnogorskog povjesničara Jagoša Jovanovića tiskane na Cetinju 1948. Knjiga predstavlja jedan od prvih pokušaj objektivnijeg sagledavanja crnogorske povijesti, nakon dugog razdoblja neznanstvenih, romantičarskih ili velikosrpskih sinteza povijesti Crnogoraca i njihove države.
Pogledaj Crnogorska povijest i Stvaranje crnogorske države i razvoj crnogorske nacionalnosti
Sv. Ivan Vladimir
Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb.
Pogledaj Crnogorska povijest i Sv. Ivan Vladimir
Sveti Petar Cetinjski
Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784.
Pogledaj Crnogorska povijest i Sveti Petar Cetinjski
Ustav Knjaževine Crne Gore
Članak 40. Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905.''' Ustav Knjaževine Crne Gore (hrv. Kneževine) je donesen 19. prosinca 1905. kao prvi ustav u povijesti Crne Gore a bio je važeći i nakon što je 28. kolovoza 1910. proglašena Kraljevina Crna Gora.
Pogledaj Crnogorska povijest i Ustav Knjaževine Crne Gore
Virpazar
Virpazar (na crnogor. ćiril. Вирпазар) je naselje i mjesna zajednica u općini Bar, na obali Skadarskog jezera u Crnoj Gori.
Pogledaj Crnogorska povijest i Virpazar
Vlado Dapčević
Vladimir "Vlado" Dapčević, (na crnogor. ćiril. Владо Дапчевић, Ljubotinj, 14. lipnja 1917. — Bruxelles, 12. srpnja 2001.), crnogorski revolucionar, sudionik NOB-a, disident i politički robijaš u Drugoj Jugoslaviji.
Pogledaj Crnogorska povijest i Vlado Dapčević
Vojislav
Vojislav, na crnogor. ćiril. Војислав, također se spominje i kao Stefan Vojislav i Dobroslav i Vojislav Dukljanin, grč. Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός, dukljanski knez, sredinom 11.
Pogledaj Crnogorska povijest i Vojislav
Voskrsenja ne biva bez smrti (1922.)
Voskrsenja ne biva bez smrti (talijanski Non v'è resurrezione senza morte) prvi crnogorski igrani nijemi film snimljen u talijanskoj produkciji 1922. godine.
Pogledaj Crnogorska povijest i Voskrsenja ne biva bez smrti (1922.)
Vuk Minić
Vuk Minić na crnogor. ćiril. Вуқ Минић (Prošćenje, Mojkovac, 1940. – Bijelo Polje, 2003.) crnogorski sveučilišni profesor ruske književnosti, književnik, esejist, prevoditelj i političar.
Pogledaj Crnogorska povijest i Vuk Minić
Također poznat kao Povijest Crne Gore.