Brže od pregledniku!
25 odnosi: Domovinski rat, Druga Vlada Republike Hrvatske, Fjodor Klarić, Fokus (časopis), HNK Hajduk Split, HRT – Radio Split, Jadran Marinković, Kronologija Domovinskog rata: srpanj 1991., Luka Kaliterna, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Miroslav Tuđman, Nagrada Splitsko-dalmatinske županije, Omiš, Popis hrvatskih veleposlanika na Cipru, Popis hrvatskih veleposlanika na Malti, Popis hrvatskih veleposlanika u Italiji, Popis hrvatskih veleposlanika u San Marinu, Prva Vlada Republike Hrvatske, Rat u Sloveniji, Savudrijska vala, Slobodna Dalmacija, Slovenci u Hrvatskoj, Treća Vlada Republike Hrvatske, Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, Zvonimir Šeparović.
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Davorin Rudolf i Domovinski rat · Vidi više »
Druga Vlada Republike Hrvatske
Josip Manolić, drugi predsjednik Vlade RHDruga Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske u periodu od 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991. Predsjednik Vlade bio je Josip Manolić.
Novi!!: Davorin Rudolf i Druga Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Fjodor Klarić
Fjodor „Feđa“ Klarić (Split, 28. srpnja 1946.) hrvatski je novinar fotoreporter., koji „slika život oko sebe“Jurica Pavičić, „HND-ov laureat Feđa Klarić, čovjek koji slika život oko sebe“, Slobodna Dalmacija 4.
Novi!!: Davorin Rudolf i Fjodor Klarić · Vidi više »
Fokus (časopis)
Fokus je bio hrvatski politički tjednik.
Novi!!: Davorin Rudolf i Fokus (časopis) · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Davorin Rudolf i HNK Hajduk Split · Vidi više »
HRT – Radio Split
Hrvatski radio Split je splitska regionalna radio postaja u sastavu Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Davorin Rudolf i HRT – Radio Split · Vidi više »
Jadran Marinković
Jadran Marinković (1953.), hrvatski radijski voditelj i urednik na Radio Splitu, Leksikon radija i televizije, Obljetnica HRT-a. Pristupljeno 3.
Novi!!: Davorin Rudolf i Jadran Marinković · Vidi više »
Kronologija Domovinskog rata: srpanj 1991.
1.
Novi!!: Davorin Rudolf i Kronologija Domovinskog rata: srpanj 1991. · Vidi više »
Luka Kaliterna
Prilaz Braće Kaliterna. Ulica koja nosi ime po svojim najpoznatijim stanovnicima, Luki i Fabjanu Luka Kaliterna (Split, 13. listopada 1893. – Split, 25. veljače 1984.), hrvatski nogometaš i trener, brat Fabjana Kaliterne, jednog od osnivača splitskog Hajduka.
Novi!!: Davorin Rudolf i Luka Kaliterna · Vidi više »
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova središnje je tijelo državne uprave nadležno za provedbu utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske, neposredno ili putem diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu.
Novi!!: Davorin Rudolf i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Miroslav Tuđman
Miroslav Tuđman (Beograd, 25. svibnja 1946. − Zagreb, 31. siječnja 2021.), bio je hrvatski znanstvenik i političar.
Novi!!: Davorin Rudolf i Miroslav Tuđman · Vidi više »
Nagrada Splitsko-dalmatinske županije
Bez opisa.
Novi!!: Davorin Rudolf i Nagrada Splitsko-dalmatinske županije · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Davorin Rudolf i Omiš · Vidi više »
Popis hrvatskih veleposlanika na Cipru
Republika Hrvatska i Republika Cipar održavaju diplomatske odnose od 4.
Novi!!: Davorin Rudolf i Popis hrvatskih veleposlanika na Cipru · Vidi više »
Popis hrvatskih veleposlanika na Malti
Republika Hrvatska i Republika Malta održavaju diplomatske odnose od 30.
Novi!!: Davorin Rudolf i Popis hrvatskih veleposlanika na Malti · Vidi više »
Popis hrvatskih veleposlanika u Italiji
Republika Hrvatska i Talijanska Republika održavaju diplomatske odnose od 17.
Novi!!: Davorin Rudolf i Popis hrvatskih veleposlanika u Italiji · Vidi više »
Popis hrvatskih veleposlanika u San Marinu
Republika Hrvatska i Republika San Marino održavaju diplomatske odnose od 11.
Novi!!: Davorin Rudolf i Popis hrvatskih veleposlanika u San Marinu · Vidi više »
Prva Vlada Republike Hrvatske
'''Stjepan Mesić''', prvi predsjednik Vlade RHPrva Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske, tada kao Izvršnog vijeća Sabora Republike Hrvatske, u periodu od 30. svibnja 1990. do 24. kolovoza 1990. Predsjednik Vlade bio je Stjepan Mesić.
Novi!!: Davorin Rudolf i Prva Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Rat u Sloveniji
Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slov. Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni oružani sukob između Slovenije i JNA 1991. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od SFRJ.
Novi!!: Davorin Rudolf i Rat u Sloveniji · Vidi više »
Savudrijska vala
Satelitska snimka Savudrijske vale Savudrijska vala ili Dragonjski zaljev (Piranski zaljev); slov. Piranski zaliv tal. Vallone di Sicciole (rjeđe Bala di Sicciole); je zaljev površine 18,8 četvornih kilometara na sjevernom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Davorin Rudolf i Savudrijska vala · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Davorin Rudolf i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Slovenci u Hrvatskoj
Slovenci u Hrvatskoj (slovenski: Slovenci na Hrvaškem) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Davorin Rudolf i Slovenci u Hrvatskoj · Vidi više »
Treća Vlada Republike Hrvatske
'''Franjo Gregurić''', treći predsjednik Vlade RH Treća Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske u periodu od 17. srpnja 1991. do 12. kolovoza 1992. Predsjednik Vlade bio je Franjo Gregurić.
Novi!!: Davorin Rudolf i Treća Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas
Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (kratica: ZERP) obuhvaća morski prostor u Jadranskom moru, od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom, a privremeno slijedi crtu razgraničenja epikontinentalnog pojasa uspostavljenu Sporazumom između SFRJ i Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa iz 1968. godine.
Novi!!: Davorin Rudolf i Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas · Vidi više »
Zvonimir Šeparović
Zvonimir Šeparović (Blato na Korčuli, 14. rujna 1928. – Zagreb, 30. siječnja 2022.) - hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Davorin Rudolf i Zvonimir Šeparović · Vidi više »
