Sadržaj
157 odnosi: Afel, Aldebaran, Amaterska astronomija, Amori, Analema, Apeks, Apolonski asteroidi, Argument perihela, Armilarna sfera, Ascendent, Asteroidi, Astrognozija, Astronomija, Azimut, Centaur (asteroid), Dan, Deklinacija (astronomija), Descendent, Duljina uzlaznog čvora, Edmond Halley, Ekliptički koordinatni sustav, Elongacija, Elongacija (razdvojba), Eratosten, Eudoks iz Knida, Galaktički koordinatni sustav, Galaktički kvadrant, Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu, Geographica, Godina, Halleyjev komet, Hiparh, Horizontski koordinatni sustav, Horoskop, Inklinacija, Inklinacija orbite, Iranski kalendar, Jan Hendrik Oort, Jednadžba vremena, Jesenska točka, Jezgra kometa, Jupiter, Kalendar, Kalendar nanakšahi, Kineski kalendar, Komet, Komet duga perioda, Konjunkcija (astronomija), Kozmogonija, Kulminacija, ... Proširite indeks (107 više) »
Afel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.
Pogledaj Ekliptika i Afel
Aldebaran
Aldebaran (α Tauri) je najsjajnija zvijezda u zviježđu Bik.
Pogledaj Ekliptika i Aldebaran
Amaterska astronomija
Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.
Pogledaj Ekliptika i Amaterska astronomija
Amori
Skupina planetoida Amori (zeleni pojas). Sunce je u središtu, i planet Merkur (crno), Venera (žuto), Zemlja (plavo) i Mars (crveno). Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013. Eros u prirodnim bojama. Amori su skupina planetoida (asteroida) kojima se perihel nalazi unutar Marsove putanje, a afel u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas).
Pogledaj Ekliptika i Amori
Analema
Njemačku. Greenwicko središnje vrijeme (zemljopisna širina 51,48° sjever, zemljopisna dužina 0,001 5° zapad). brzinu (vektor brzine). Ljubičasta strelica usmjerena prema Suncu prikazuje ubrzanje (ostale dvije ljubičaste strelice su komponente ubrzanja, jedna okomita i druga paralelna (normalna) s brzinom.
Pogledaj Ekliptika i Analema
Apeks
spektralnih razreda B i A u blizini Sunčevog apeksa (lijevo) i antiapeksa (desno) u ± 200 000 godina. Apeks je točka nebeske sfere koja se nalazi u smjeru gibanja Zemlje (Zemljin apeks) ili Sunca (Sunčev apeks).
Pogledaj Ekliptika i Apeks
Apolonski asteroidi
Zemljom (plavo) i Marsom (crveno). Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje. Itokawa. Itokawa. Sliku omogućila Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija JAXA.
Pogledaj Ekliptika i Apolonski asteroidi
Argument perihela
Argument perihela je jedan do orbitalnih elemenata kojim se opisuju tijela (npr. planeti) u orbiti sa središtem u Suncu.
Pogledaj Ekliptika i Argument perihela
Armilarna sfera
Armilarna sfera iz 1585. napravljena u Kasselu (danas u ''Nordijskom muzeju'' u Stockholmu). Armilarna sfera (prema lat. armilla: narukvica, obruč) je stara astronomska naprava za mjerenje koordinata nebeskih tijela i za poduku iz astronomije.
Pogledaj Ekliptika i Armilarna sfera
Ascendent
Ascendent (ASC), točka na ekliptici koja u nekom odreženom mjestu i u točno odreženo vrijeme upravo izlazi na istočnom horizontu.
Pogledaj Ekliptika i Ascendent
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa.
Pogledaj Ekliptika i Asteroidi
Astrognozija
Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. galaktike s dvama dugačkim zvjezdanim krakovima i prečkom. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9.
Pogledaj Ekliptika i Astrognozija
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Ekliptika i Astronomija
Azimut
zenitnom daljinom.
Pogledaj Ekliptika i Azimut
Centaur (asteroid)
Saturnov satelit Febe, snimka letjelice Cassini 2060 Hiron, asteroid promjera 200 km s perihelom od 8,46 AJ i afelom od 18,82 AJ, je prvi (1977. godine) otkriveni asteroid iz skupine Kentaura, asteroida koji borave između putanja plinovitih divova.
Pogledaj Ekliptika i Centaur (asteroid)
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Ekliptika i Dan
Deklinacija (astronomija)
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.
Pogledaj Ekliptika i Deklinacija (astronomija)
Descendent
Descendent (DSC), točka ekliptike koja za neko zadano mjesto i vrijeme upravo zalazi na zapadnom horizontu.
Pogledaj Ekliptika i Descendent
Duljina uzlaznog čvora
Orbitalni elementi. Duljina (longituda) uzlaznog čvora je jedan od orbitalnih elemenata koji opisuju orbitu nebeskog tijela.
Pogledaj Ekliptika i Duljina uzlaznog čvora
Edmond Halley
Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. – Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.
Pogledaj Ekliptika i Edmond Halley
Ekliptički koordinatni sustav
nebeskog tijela. Ekliptički koordinatni sustav je vrsta nebeskog koordinatnog sustava na nebeskoj sferi koji služi za određivanje položaja nebeskih tijela s obzirom na ekliptiku.
Pogledaj Ekliptika i Ekliptički koordinatni sustav
Elongacija
kvadraturu. Venere, koja se pojavljuje iznad Mjeseca (snimljeno na zvjezdarnici Paranal). Elongacija (kasnolat. elongatio), u astronomiji, je kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje, uzduž ekliptike (razlika njihovih ekliptičkih dužina).
Pogledaj Ekliptika i Elongacija
Elongacija (razdvojba)
Elongacija (kasnolat. elongatio) je produljenje, produžetak; udaljenje; rastezanje; odugovlačenje.
Pogledaj Ekliptika i Elongacija (razdvojba)
Eratosten
Eratostenova karta svijeta (194 pr.Kr.) (rekonstrukcija iz 19. stoljeća). Eratosten (grč., Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno).
Pogledaj Ekliptika i Eratosten
Eudoks iz Knida
Atlas nosi na plećima nebeski svod. Eudoks iz Knida (grč. Εὔδοξος, Eúdoksos; ?, oko 408. pr. Kr. – ?, oko 355. pr. Kr.), grčki matematičar i astronom.
Pogledaj Ekliptika i Eudoks iz Knida
Galaktički koordinatni sustav
proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. Galaktički koordinatni sustav je koordinatni sustav na nebeskoj sferi koji se koristi za određivanje položaja nebeskih tijela u odnosu na Kumovu slamu (Mliječnu stazu).
Pogledaj Ekliptika i Galaktički koordinatni sustav
Galaktički kvadrant
Dužine galaktičkog koordinatnog sustava Galaktički kvadrant je jedan od četiriju kružnih isječaka kojima je podijeljena Kumovska slama.
Pogledaj Ekliptika i Galaktički kvadrant
Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu
kartografskim konvencijama. Islamska geografija obuhvaća razvoj geografije, kartografije i geoznanosti u različitim islamskim zemljama.
Pogledaj Ekliptika i Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu
Geographica
Stranica iz ''Geographike'' u izdanju Isaaca Casaubona iz 1620. godine. Brojevi stranica s prefiksom C trenutačno se koriste kao standardne tekstualne referencije. Ukupno postoji 840 stranica. Geographica ili Geografija (starogrčki Γεωγραφικά, Geōgraphiká), enciklopedija geografskog znanja u 17 svezaka koju je na grčkom napisao Strabon, obrazovani građanin Rimskog Carstva grčko-gruzijskog podrijetla.
Pogledaj Ekliptika i Geographica
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Ekliptika i Godina
Halleyjev komet
Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Putanja Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. Halleyjev komet je prvi komet koji je prepoznat kao stalan član Sunčeva sustava.
Pogledaj Ekliptika i Halleyjev komet
Hiparh
Hiparh (grčki, Hípparkhos; Niceja, oko 190. pr. Kr. – otok Rodos, oko 120. pr. Kr.), grčki astronom, geograf i matematičar.
Pogledaj Ekliptika i Hiparh
Horizontski koordinatni sustav
zenitnom daljinom.
Pogledaj Ekliptika i Horizontski koordinatni sustav
Horoskop
Horoskop je vrsta dijagrama koji se koristi u astrologiji, a na kojem su prikazani položaji Sunca, Mjeseca, planeta, zvijezda u trenutku nekog događaja ili rođenja neke osobe u odnosu na neki od sistema korištenih u astrologiji.
Pogledaj Ekliptika i Horoskop
Inklinacija
Inklinacija (lat. inclinatio: naginjanje) može značiti.
Pogledaj Ekliptika i Inklinacija
Inklinacija orbite
Inklinacija ('''i''') Inklinacija je kut između neke zadane ravnine i referentne ravnine (najčešće ekliptika ili ekvator matičnog tijela) i izražava se u stupnjevima (°).
Pogledaj Ekliptika i Inklinacija orbite
Iranski kalendar
Iranski kalendar (perz.: سالنمای هجری خورشیدی), poznat i kao Perzijski kalendar ili Dželalov kalendar (kalendar Jalāli).
Pogledaj Ekliptika i Iranski kalendar
Jan Hendrik Oort
Jan Hendrik Oort (Franeker, 28. travnja 1900. – Leiden, 5. studenog 1992.), nizozemski astronom.
Pogledaj Ekliptika i Jan Hendrik Oort
Jednadžba vremena
Jednadžba vremena prikazuje razliku pravog i srednjeg Sunčeva vremena. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Ekliptika i Jednadžba vremena
Jesenska točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Jesenska točka je jedno od dvaju presjecišta ekliptike i nebeskog ekvatora, u kojem Sunce u prividnom godišnjem gibanju sa sjeverne nebeske polutke prelazi na južnu, što se dogodi oko 23.
Pogledaj Ekliptika i Jesenska točka
Jezgra kometa
Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. infracrvenom svjetlu. Komet Hale-Bopp iz 1995. svemirske letjelice Rosetta. Jezgra kometa je osnovno tijelo kometa, rahla tvorevina smrznutih tvari, leda s prašinom.
Pogledaj Ekliptika i Jezgra kometa
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Pogledaj Ekliptika i Jupiter
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Pogledaj Ekliptika i Kalendar
Kalendar nanakšahi
Kalendar nanakšahi (pendžabski: ਨਾਨਕਸ਼ਾਹੀ, nānakashāhī) solarni je kalendar kojeg je usvojio odbor Shiromani Gurdwara Prabhandak za određivanje nadnevaka važnih sičkih događaja.
Pogledaj Ekliptika i Kalendar nanakšahi
Kineski kalendar
Kineski kalendar je lunisolarni kalendar koji se koristi u Kini, a s nekim modifikacijama, i još nekim zemljama Dalekog istoka.
Pogledaj Ekliptika i Kineski kalendar
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep.
Pogledaj Ekliptika i Komet
Komet duga perioda
Komet duga perioda, komet koji obiđe Sunce u vremenu dužem od dvjesta (200) godina.
Pogledaj Ekliptika i Komet duga perioda
Konjunkcija (astronomija)
kvadraturu. Venere. accessdate.
Pogledaj Ekliptika i Konjunkcija (astronomija)
Kozmogonija
Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.
Pogledaj Ekliptika i Kozmogonija
Kulminacija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Ekliptika i Kulminacija
Kutna visina
zenitnom daljinom.
Pogledaj Ekliptika i Kutna visina
Liridi
zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. atmosferu. Perzeida. Liridi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Liri, pojavljuje se oko 20.
Pogledaj Ekliptika i Liridi
Lunisolarni kalendar
Lunisolarni kalendar jest kalendar u mnogim kulturama čiji datumi kazuju Mjesečeve faze i vrijeme solarne godine.
Pogledaj Ekliptika i Lunisolarni kalendar
Mala tijela Sunčevog sustava
željezni meteorit. satelit koji je bio otkriven kod asteroida. Hrašćine (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. meteorski roj. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. pustinje Atacama u Čileu. Mala tijela Sunčevog sustava su asteroidi (planetoidi), kometi, meteoriti i meteori, te sitna razdrobljena materija koja pluta međuplanetarnim prostorom.
Pogledaj Ekliptika i Mala tijela Sunčevog sustava
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Pogledaj Ekliptika i Mars
Marsova astronomija
Mozaik dviju različitih fotografija Zemlje, Mjeseca i Jupitera iz 2003. (snimio Mars Global Surveyor) Marsovo nebo ljubičaste boje zbog vodenih oblaka leda Krupni plan Marsovog neba pri zalasku sunca, pokazujući više varijacija boja, snimio ''Mars Pathfinder'' U mnogim su slučajevima astronomske pojave promatrane s Marsa jednake ili slične promatranima sa Zemlje, ali ponekad (kao što je pogled na Zemlju kao večernju/jutarnju zvijezdu) mogu biti prilično različiti.
Pogledaj Ekliptika i Marsova astronomija
Međuplanetna prašina
Umjetnički prikaz međuplanetarne prašine gledano s egzoplaneta Međuplanetna prašina je svemirska prašina (male čestice koje lebde u svemirskom prostranstvu).
Pogledaj Ekliptika i Međuplanetna prašina
Međuplanetna tvar
ekliptike. Polarni stratosferski oblaci. tangencijalan na njezinu putanju oko Sunca. Međuplanetarna tvar je tvar u prostoru između planeta u Sunčevu sustavu.
Pogledaj Ekliptika i Međuplanetna tvar
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Pogledaj Ekliptika i Merkur
Merkurova orbita
Merkur ima najekscentričniju orbitu od svih planeta; njegova ekscentričnost iznosi 0,21, a njegova udaljenost od Sunca kreće se od 46.000.000 to 70.000.000 km.
Pogledaj Ekliptika i Merkurova orbita
Messier 1
M1, Maglica Rakovica snimljena 80 milimetarskim teleskopom. Messier 1 (M1) ili Maglica Rakovica (katalogizirana još kao NGC 1952 i Taurus A) je ostatak supernove iz 1054.
Pogledaj Ekliptika i Messier 1
Messierov maraton
Messierov maraton je naziv za cjelonoćno natjecanje u promatračkoj astronomiji u kojem je cilj pronaći i prijaviti sucu što više od 110 objekata iz Messierovog kataloga.
Pogledaj Ekliptika i Messierov maraton
Meteor
Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).
Pogledaj Ekliptika i Meteor
Meteorski pljusak
Leonidi iz 1866., ilustracija. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Perzeidi, meteorski roj. Leonidi za vrijeme vrhunca pojave meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Meteorski pljusak, meteorska kiša ili meteorski roj je pojava skupine meteora iz jedne točke na nebu (radijanta).
Pogledaj Ekliptika i Meteorski pljusak
Milankovićevi ciklusi
Milankovićeva teorija opisuje kolektivne klimatske učinke promjena u gibanju Zemlje.
Pogledaj Ekliptika i Milankovićevi ciklusi
Mjesečevi čvorovi
nebeskoj sferi. Sustav Zemlja - Mjesec. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Mjesečevi čvorovi su točke na nebu u kojoj se prividno sijeku staze dvaju nebeskih tijela, Mjeseca (Mjesečeva putanja) i Zemlje (ekliptika).
Pogledaj Ekliptika i Mjesečevi čvorovi
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Pogledaj Ekliptika i Mjesec
Mjesec (razdoblje)
Mjesec je jedinica za vrijeme koja se koristi za kalendare, duga približno kao prirodni period povezan s kretanjem Mjeseca.
Pogledaj Ekliptika i Mjesec (razdoblje)
Nebeska mehanika
Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2.
Pogledaj Ekliptika i Nebeska mehanika
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Ekliptika i Nebeska sfera
Nebeski ekvator
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Ekliptika i Nebeski ekvator
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav
deklinacije (zeleno) u nebeskom ekvatorskom koordinatnom sustavu. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav je nebeski koordinatni sustav kojemu je osnovna ravnina nebeski ekvator.
Pogledaj Ekliptika i Nebeski ekvatorski koordinatni sustav
Nebeski koordinatni sustavi
proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. zenitnom daljinom.
Pogledaj Ekliptika i Nebeski koordinatni sustavi
Nebeski meridijan
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Ekliptika i Nebeski meridijan
Nebeski polovi
Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Ekliptika i Nebeski polovi
Neit (hipotetski Venerin mjesec)
Francesca Fontane pretpostavljenih satelita Venere. Bakrorezi iz Fontaninog djela (1646.). Mrlje svjetlosti oko Venere nastaju optičkim učincima. Neit je hipotetički prirodni satelit Venere koji je navodno ugledao Giovanni Cassini 1672.
Pogledaj Ekliptika i Neit (hipotetski Venerin mjesec)
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Pogledaj Ekliptika i Neptun
Nutacija
nutacije (crveno). Zemljina precesija. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Nutacija u astronomiji je malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca.
Pogledaj Ekliptika i Nutacija
Oortov oblak
Oortov oblak (ponekad se naziva i Öpik-Oortov oblak) pretpostavljeni je sferni oblak kometskih jezgri na udaljenostima oko 50 000 do 100 000 AJ od Sunca.
Pogledaj Ekliptika i Oortov oblak
Ophodno vrijeme
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Ekliptika i Ophodno vrijeme
Opozicija (astronomija)
kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.
Pogledaj Ekliptika i Opozicija (astronomija)
Os
Kartezijev ili pravokutni koordinatni sustav. Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Os je zamišljeni pravac prema kojemu neka točka ili tijelo ima određen položaj ili određena matematička, fizička ili neka druga svojstva.
Pogledaj Ekliptika i Os
Pale Blue Dot
archivedate.
Pogledaj Ekliptika i Pale Blue Dot
Paralela (zemljopis)
Paralela Paralelom, ponekad i usporednicom, naziva se kružnica koja spaja sve točke iste zemljopisne širine na površini Zemlje.
Pogledaj Ekliptika i Paralela (zemljopis)
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Pogledaj Ekliptika i Perihel
Periodično gibanje
gravitacijske sile. Sunca za 4 godišnja doba. nutacije (crveno). Periodično gibanje je gibanje tijela koje se nakon jednakih vremenskih intervala (period gibanja) vraća u isti položaj.
Pogledaj Ekliptika i Periodično gibanje
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Pogledaj Ekliptika i Planet
Planetarna putanja
Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike.
Pogledaj Ekliptika i Planetarna putanja
Platonova godina
Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija. proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Platonova godina je siderički ili zvjezdani period precesije Zemljine osi (razdoblje u kojem se Zemljina os ponovno nađe usmjerena prema istomu dijelu nebeske sfere i proljetna točka opiše puni krug po ekliptici); iznosi 25 800 godina.
Pogledaj Ekliptika i Platonova godina
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
Pogledaj Ekliptika i Pluton
Pol
Pol (od lat. polus .
Pogledaj Ekliptika i Pol
Polarna zvijezda
Sjevernjače na snimci koja je bila izložena svjetlosti 45 minuta. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Na južnom nebeskom polu trenutno nema tako sjajne zvijezde u blizini da bi se mogla nazvati Južna Polarna zvijezda (vidi + 2014.). Polarna zvijezda je zvijezda najbliža nebeskom polu.
Pogledaj Ekliptika i Polarna zvijezda
Polarni krugovi
Polarni krugovi Polarnim krugovima (drugi česti nazivi su Arktički i Antarktički krug, kao i polarnice) nazivaju se paralele koje se nalaze kako na sjevernoj tako i na južnoj polutki na 66,56° kutne udaljenosti od ekvatora.
Pogledaj Ekliptika i Polarni krugovi
Polovi astronomskih tijela
Polovi astronomskih tijela određuju se na temelju njihove rotacijske osi u odnosu na nebeske polove nebeske sfere.
Pogledaj Ekliptika i Polovi astronomskih tijela
Pomrčina
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.
Pogledaj Ekliptika i Pomrčina
Pomrčina Mjeseca
Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu.
Pogledaj Ekliptika i Pomrčina Mjeseca
Pomrčina Sunca
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.
Pogledaj Ekliptika i Pomrčina Sunca
Povijest astronomije
Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.
Pogledaj Ekliptika i Povijest astronomije
Precesija
Precesija zvrka ili žiroskopa. Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Precesija (kasnolatinski praecessio, prema klasičnom latinskom praecedere: ići naprijed) je pravilna promjena smjera osi rotirajućega tijela koja nastaje kada na tijelo djeluje vanjski moment sile.
Pogledaj Ekliptika i Precesija
Prividno gibanje planeta
nebeskoj sferi (desno). Prividno gibanje planeta po našem nebu rezultat je gibanja kako samih planeta, tako i Zemlje.
Pogledaj Ekliptika i Prividno gibanje planeta
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Pogledaj Ekliptika i Proljetna točka
Proljetni trokut
ekliptiku, put Sunca i planeta. Proljetni trokut je astronomski asterizam koji uključuje zamišljeni trokut nacrtan na nebeskoj sferi s njegovim definirajućim vrhovima na Arkturu, Spiki i Regulu.
Pogledaj Ekliptika i Proljetni trokut
Prvi Keplerov zakon
Prvi Keplerov zakon glasi: Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Na prikazanoj slici elipsa predstavlja putanju nekog planeta.
Pogledaj Ekliptika i Prvi Keplerov zakon
Radijant
zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. meteorskog pljuska ili meteorskog roja, te radijanta označenog s o. Radijant (prema lat. radians, genitiv radiantis: koji zrači, sja) je točka na nebeskoj sferi iz koje se čini da se širi roj meteora.
Pogledaj Ekliptika i Radijant
Rakova obratnica
paralela Rakova obratnica je jedna od pet najvažnijih paralela koje označavaju zemljopisnu širinu na kartama Svijeta.
Pogledaj Ekliptika i Rakova obratnica
Raspršenje
zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordovog raspršenja. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Ekliptika i Raspršenje
Raspršenje svjetlosti
raspršivanje svjetlosti na razne strane. zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Raspršenje svjetlosti, difuzna refleksija ili difuzija svjetlosti je raspršivanje svjetlosti na razne strane.
Pogledaj Ekliptika i Raspršenje svjetlosti
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Pogledaj Ekliptika i Ravnodnevica
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl.
Pogledaj Ekliptika i Rektascenzija
Rep kometa
Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Australije 2007. Sunca. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane.
Pogledaj Ekliptika i Rep kometa
Satni kut
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Satni kut je sferni kut ili luk između ravnine nebeskoga meridijana i ravnine satne kružnice nebeskoga tijela, mjeren u smjeru dnevnoga gibanja zvijezda.
Pogledaj Ekliptika i Satni kut
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Pogledaj Ekliptika i Saturn
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Pogledaj Ekliptika i Sekunda
Sferna astronomija
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Ekliptika i Sferna astronomija
Siderički dan
sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Ekliptika i Siderički dan
Siderički mjesec
Siderički mjesec ili zvjezdani mjesec je razdoblje Mjesečeva obilaska Zemlje s obzirom na zvijezde (27,321 662 d .
Pogledaj Ekliptika i Siderički mjesec
Silazni čvor
Orbitalni elementi. Silazni čvor je točka u kojima staza nebeskog tijela presijeca ravninu ekliptike.
Pogledaj Ekliptika i Silazni čvor
Sinodički dan
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Ekliptika i Sinodički dan
Sinodički mjesec
Sinodički mjesec je razdoblje promjene Mjesečevih mijena koje odražava položaj Mjeseca prema Suncu, a iznosi 29,530 59 d .
Pogledaj Ekliptika i Sinodički mjesec
Sunčanje
koži stvara zaštitna tamna boja (pigment). ultraljubičastim zračenjem. Zemlji. Sunčanje je izlaganje tijela djelovanju Sunčevih zraka.
Pogledaj Ekliptika i Sunčanje
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Ekliptika i Sunčev sustav
Sunčeve pjege
Sunčeve pjege snimljene 22. lipnja 2004. Pogled na koronalne strukture iznad Sunčevih pjega, snimljeno u listopadu 2010. Sunčeve pjege snimljene u rujnu 2011. Sunčeve pjege su tamnija i do 2 500 K hladnija područja od ostale površine Sunca (fotosfere), koje nastaju, razvijaju se i nestaju pod utjecajem snažnih magnetskih polja.
Pogledaj Ekliptika i Sunčeve pjege
Sunčevo zračenje
Zemlji. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčevo zračenje je osnovni energetski izvor za sve procese u Zemljinoj atmosferi.
Pogledaj Ekliptika i Sunčevo zračenje
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Ekliptika i Sunce
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Pogledaj Ekliptika i Suncostaj
Temida (hipotetski mjesec)
Temida iznad Saturna (umjetnički prikaz) 28.
Pogledaj Ekliptika i Temida (hipotetski mjesec)
Tihe (hipotetski planet)
Kuiperovog pojasa (umetak) Tihe /taɪki/ je hipotetski plinoviti div koji se možda nalazi u Sunčevu sustavu, odnosno u Oortovom oblaku.
Pogledaj Ekliptika i Tihe (hipotetski planet)
Tisserandov parametar
Tisserandov parametar ili Tisserandova invarijanta je vrijednost koja se koristi za kvalifikaciju odnosa između relativno malog nebeskog tijela i većeg tijela koje perturbira njegovu orbitu.
Pogledaj Ekliptika i Tisserandov parametar
Trans-neptunski objekt
Trans-neptunski objekt ili transneptunsko tijelo je nebesko tijelo Sunčeva sustava koji se nalaze dalje od Neptuna, u Kuiperovu pojasu, u takozvanom raspršenom disku i u Oortovu oblaku (raspršeni disk može se smatrati unutarnjim dijelom Oortova oblaka).
Pogledaj Ekliptika i Trans-neptunski objekt
Tropska godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Ekliptika i Tropska godina
Ulug-beg
Ulug-beg (Sultanija, Iran, 22. ožujka 1394. – Samarkand, Uzbekistan, 27. listopada 1449.), mongolski astronom i matematičar.
Pogledaj Ekliptika i Ulug-beg
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Pogledaj Ekliptika i Uran
Uzlazni čvor
Orbitalni elementi. Uzlazni čvor je točka u kojima staza nebeskog tijela presijeca ravninu ekliptike.
Pogledaj Ekliptika i Uzlazni čvor
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Pogledaj Ekliptika i Venera
Voyager 1
Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.
Pogledaj Ekliptika i Voyager 1
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Pogledaj Ekliptika i Vrijeme (fizika)
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Pogledaj Ekliptika i Vrtnja
Vulkanoidi
Umjetnikov dojam vulkanoida. Vulkanoidi su hipotetska populacija asteroida koji orbitiraju oko Sunca u dinamički stabilnoj zoni unutar orbite planeta Merkura.
Pogledaj Ekliptika i Vulkanoidi
Walter Baade
Walter Baade (Schröttinghausen, 24. ožujka 1893. – Göttingen, 25. lipnja 1960.), njemački astronom.
Pogledaj Ekliptika i Walter Baade
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Ekliptika i Zemlja
Zemlji bliski asteroidi
Apoloni i Atoni. Asteroid 4179 Toutatis, radarske snimke. Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013. Eros u prirodnim bojama. Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. godine jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje.
Pogledaj Ekliptika i Zemlji bliski asteroidi
Zemljina precesija
Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca.
Pogledaj Ekliptika i Zemljina precesija
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Pogledaj Ekliptika i Zemljina putanja
Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja
atmosferu. atmosferu. Zemlji. Sunca kod zalaska. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. energije. raspršivanje svjetlosti na razne strane. Optička debljina i optička masa atmosfere. otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu.
Pogledaj Ekliptika i Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Pogledaj Ekliptika i Zemljina rotacija
Zenit
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.
Pogledaj Ekliptika i Zenit
Zenitna daljina
zenitnom daljinom.
Pogledaj Ekliptika i Zenitna daljina
Zodijačka svjetlost
Zodijačka svjetlost na istočnom nebu prije zore. pustinje Atacama u Čileu. newspaper.
Pogledaj Ekliptika i Zodijačka svjetlost
Zodijak
'''Zodijak (Ebenezer Sibly, 1806.)''' Zodijak (životinjski krug) je pojas na nebeskoj sferi koji se rasprostire 8° sjeverno i 8° južno od ekliptike, a po njemu se prividno gibaju Sunce, Mjesec i većina planeta Sunčevog sustava.
Pogledaj Ekliptika i Zodijak
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Ekliptika i Zvjezdana godina
Zvjezdani atlas
Nebovid iz the 17. stoljeća, koji je napravio nizozemski kartograf Frederik de Wit. zvjezdanog kataloga koji je objavio poljski astronom Johannes Hevelius 1690. Orion koje je prikazao Johann Bayer u knjizi ''Uranometria'' (uz zahvalnost knjižnici ''US Naval Observatory'').
Pogledaj Ekliptika i Zvjezdani atlas
Zvjezdani katalog
grčke mitologije) iz zvjezdanog kataloga koji je objavio poljski astronom Johannes Hevelius 1690. Orion koje je prikazao Johann Bayer u knjizi ''Uranometria'' (uz zahvalnost knjižnici ''US Naval Observatory''). amater astronom. Nebovid iz the 17. stoljeća, koji je napravio nizozemski kartograf Frederik de Wit.
Pogledaj Ekliptika i Zvjezdani katalog
1247 Memoria
1247 Memorija je asteroid glavnog asteroidnog pojasa.
Pogledaj Ekliptika i 1247 Memoria
1461 Jean-Jacques
1461 Jean-Jacques (pristupljeno 11. prosinca 2013.) je asteroid glavnog asteroidnog pojasa.
Pogledaj Ekliptika i 1461 Jean-Jacques
2867 Šteins
2867 Šteins, privremene oznake 1969 VC, nepravilni je asteroid iz unutarnjih područja asteroidnog pojasa, promjera oko 5 km.
Pogledaj Ekliptika i 2867 Šteins
37452 Spirit
37452 Spirit, privremena oznake, tamni je Hildijski asteroid iz najudaljenije regije asteroidnog pojasa, promjera oko 9 kilometara.
Pogledaj Ekliptika i 37452 Spirit
433 Eros
Animacija puta svemirske letjelice NEAR Shoemaker od 31. svibnja 1996. do 12. veljače 2001. (Kazalo: NEAR Shoeaker - magenta; 433 Eros - zelen; Zemlja - tamno plava; 253 Mathilde - svijetlo plava; Sunce - žuto). 433 Eros je asteroid (planetoid) u skupini Amora.
Pogledaj Ekliptika i 433 Eros