Sadržaj
103 odnosi: Aachen, Aachenska katedrala, Aleksandar III., papa, Arhipoeta, Arles, Austrijsko Vojvodstvo, Štajerska (vojvodstvo), Švapska, Švapski okrug, Baltazar (mag), Barbarossa, Baudolino, Bavarsko vojvodstvo, Beatrica I., burgundska grofica, Bela III., Benedikt XVI., Bergamo, Biskupska inkvizicija, Bitka kod Savudrije, Bologna, Bremen, Brescia, Certaldo, Chemnitz, Como, Düsseldorf, Donja Lotaringija, Dortmund, Dvorac Hohenstaufen, Ekskomunikacija, Eltz, Filip Švapski, Fridrik I., Gašpar (mag), Gejza II., Grgur VIII., Grimaldo Canella, Gvelfi i gibelini, Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva, Hildegarda iz Bingena, Hohenstaufen, Hohenzollern, Holger Danski, Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine, Inkvizicija, Izak II. Angel, Katedrala u Speyeru, Kölnska katedrala, Klement III., Konrad III., rimsko-njemački kralj, ... Proširite indeks (53 više) »
Aachen
Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Aachen
Aachenska katedrala
Aachenska katedrala, često zvana i Carskom katedralom (njem.: Kaiserdom), je rimokatolička crkva u Aachenu, Njemačka.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Aachenska katedrala
Aleksandar III., papa
Papa Aleksandar III. (oko 1100. – 1105. – 30. kolovoza 1181.) rođen kao Rolando (ili Orlando) Bandinelli, bio je papa od 1159. do 1181. godine.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Aleksandar III., papa
Arhipoeta
Arhipoeta (na latinskom i njemačkom „Archipoeta") je ime dano anonimnom autoru deset srednjovjekovnih latinskih pjesama iz 12.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Arhipoeta
Arles
Arles (Arle na okcitanškom) je grad na jugu Francuske, u pokrajini Bouches-du-Rhône, u bivšoj provinciji Provansi.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Arles
Austrijsko Vojvodstvo
Širenje Austrijskoga Vojvodstva Austrijsko vojvodstvo (njemački: Herzogtum Österreich), bilo je jedna od vazalnih domena Svetoga Rimskom Carstva od 1156. do 1453.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Austrijsko Vojvodstvo
Štajerska (vojvodstvo)
Grb Štajerskoga vojvodstva Štajerska (lat. Styria; njem. Herzogtum Steiermark; slov. Vojvodina Štajerska) naziv je za vojvodstvo u Svetom Rimskom Carstvu, a potom i nasljednu zemlju Habsburške Monarhije, smješteno u današnjoj jugoistočnoj Austriji i sjeveroistočnoj Sloveniji.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Štajerska (vojvodstvo)
Švapska
Karta švapskog područja unutar suvremene Njemačke. Žuto je djelomično švapsko područje. Bavarske kraljevine Württemberg i Zemlje Hohenzollerna Švapska (književni njemački: Schwaben ili Schwabenland, švapski njemački: Schwobeland) je povijesna i jezična pokrajina u Njemačkoj.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Švapska
Švapski okrug
grb Švapski okrug početkom 16. stoljeća Švapski okrug (njemački: Schwäbischer Reichskreis) bio je carski okrug Svetog Rimskog Carstva.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Švapski okrug
Baltazar (mag)
Bartolomé Esteban Murillo, '''Poklonstvo mudraca''', Prado, Madrid. Sveti Baltazar, ili samo Baltazar, bio je jedan od biblijskih magova zajedno s Gašparom i Melkiorom koji su prema evanđelju bili Sveta tri kralja i koji su došli u Betlehem pokloniti se tek rođenom Isusu.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Baltazar (mag)
Barbarossa
Barbarossa može značiti.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Barbarossa
Baudolino
Baudolino je roman koji je napisao talijanski pisac Umberto Eco, objavljen 2000. godine.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Baudolino
Bavarsko vojvodstvo
grb Bavarsko vojvodstvo (njemački: Herzogtum Baiern) bilo je jedno od matičnih vojvodstava Svetog Rimskog Carstva od najranijih dana Istočne Franačke i Kraljevine Njemačke.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Bavarsko vojvodstvo
Beatrica I., burgundska grofica
Beatrica I. (fra. Béatrice; 1143. – 15. studenoga 1184.) bila je grofica i kraljica Burgundije, kraljica Rimljana i Italije, kraljica Njemačke i carica.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Beatrica I., burgundska grofica
Bela III.
Bela III. (o. 1148. – Gran, 23. travnja 1196.), hrvatsko-ugarski kralj (1172. – 1196.) iz dinastije Arpadović.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Bela III.
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Benedikt XVI.
Bergamo
Gornji grad Bergamo (istočno lombardski: Bèrghem, zapadno lombardski: Bergum, njem. Wälsch-Bergen) je grad u Lombardiji pored Milana (oko 40 km u pravcu sjeveroistoka).
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Bergamo
Biskupska inkvizicija
Biskupska inkvizicija je stvorena 1184. zajednočkim dekretom pape Lucija III. i cara Fridrika I. Barbarosse, kojim je određeno da svaki biskup na svojem području imenuje po jednog svećenika koji će u svome djelokrugu potpomognut određenim svjetovnim licima pokretati postupke protiv krivovjeraca.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Biskupska inkvizicija
Bitka kod Savudrije
Bitka kod Savudrije (tal. battaglia di Salvore, battaglia navale di punta San Salvatore), pomorska bitka iz 12.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Bitka kod Savudrije
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Bologna
Bremen
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Bremen
Brescia
Brescia je grad i općina u Lombardiji u sjevernoj Italiji.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Brescia
Certaldo
Panorama starog Certalda na brijegu Palača Pretorio u gornjem Certaldu Certaldo je grad i općina u Toskani (Italija), u pokrajini Firenca, od 16.053 stanovnika udaljen je 45.5 km jugozapadno od Firenze, i 46,5 km sjeverozapadno od Siene.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Certaldo
Chemnitz
Chemnitz (lužičkosrpski: Kamjenica) grad je na istoku Njemačke, u saveznoj pokrajini Saskoj.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Chemnitz
Como
Como je grad i općina u Lombardiji oko 45 km sjeverno od Milana.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Como
Düsseldorf
Düsseldorf (donjonjemački: Düsseldörp) je grad u Njemačkoj i glavni grad gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Düsseldorf
Donja Lotaringija
Donja Lotaringija ili Donja Lorena (francuski: Basse-Lotharingie; njemački: Niederlothringen; nizozemski: Neder-Lotharingen; također ponekad navođena kao Lothier) je godine 959. uspostavljena kao matično vojvodstvo srednjovjekovnog njemačkog kraljevstva, s područjem koje je sadržavalo dio današnje Belgije, Nizozemsku, sjeverni dio njemačkog Porajnja i dio sjeverne Francuske istočno od rijeke Schelde.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Donja Lotaringija
Dortmund
Dortmund je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Dortmund
Dvorac Hohenstaufen
Dvorac Hohenstaufen ili Utvrda Hohenstaufen (njem. Burg Hohenstaufen) je ruševina, smještena iznad grada Hohenstaufena, u okrugu Göppingeni u Baden-Württembergu, Njemačka.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Dvorac Hohenstaufen
Ekskomunikacija
Ekskomunikacija ili izopćenje je mjera kojom se neku osobu izopćuje iz članstva neke vjerske organizacije.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Ekskomunikacija
Eltz
Obiteljski grb Eltz je ime poznate njemačke grofovske obitelji.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Eltz
Filip Švapski
minijatura iz rukopisa oko godine 1200.,samostan St. Gallen Filip Švapski (* kolovoz 1177.; † ubijen 21. lipnja 1208. u Bambergu) iz dinastije Staufen bio je od 1190.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Filip Švapski
Fridrik I.
*Fridrik I. Barbarossa.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Fridrik I.
Gašpar (mag)
Bartolomé Esteban Murillo, '''Poklonstvo mudraca''', Prado, Madrid. Sveti Gašpar, ili samo Gašpar, bio je jedan od biblijskih magova s Baltazarom i Melkiorom koji su prema evanđelju bili Sveta tri kralja i koji su došli u Betlehem pokloniti se tek rođenom Isusu.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Gašpar (mag)
Gejza II.
Gejza II. (mađ. II. Géza) (Tolna, 1130. – Budim, 31. svibnja 1162.), ugarsko-hrvatski kralj (1141. – 1162.) iz dinastije Arpadović.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Gejza II.
Grgur VIII.
Grgur VIII., (Benevento, o. 1105. – Pisa, 17. prosinca 1187.), rimski papa od 21. listopada 1187. do 17. prosinca 1187. godine.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Grgur VIII.
Grimaldo Canella
Grimaldo Canella († 1184.), đenoveški patricij i gradski konzul 1162., 1180. i 1184. godine.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Grimaldo Canella
Gvelfi i gibelini
Gvelfi i Gibelini bile su dvije suprotstavljene frakcije talijanske politike u 12. st. - 13. stoljeću u središnjoj i sjevernoj Italiji.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Gvelfi i gibelini
Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva
Car Henrik VI. i Konstancija, kraljica Sicilije (iz ''Liber ad honorem Augusti'' Petrusa de Ebula, 1196.) Henrik VI. iz dinastije Hohenstaufen (Nijmegen, jesen 1165. – Messina, 28. rujna 1197.) bio je rimsko-njemački kralj od 1169.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva
Hildegarda iz Bingena
Hildegarda iz Bingena (Bermersheim vor der Höhe, 16. rujna 1098. – Bingen am Rhein, 17. rujna 1179.) bila je njemačka časna sestra, katolička mističarka, književnica i skladateljica.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Hildegarda iz Bingena
Hohenstaufen
Hohenstaufen, poznata i kao Staufen, njemačka vladarska obitelj koja je vladala vojvodinom Švapskom, Svetim Rimskim Carstvom i Kraljevstvom Sicilije.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Hohenstaufen
Hohenzollern
Hohenzollern, njemačka vladarska dinastija koja je vladala Pruskom, Njemačkom i Rumunjskom.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Hohenzollern
Holger Danski
kazamatu dvorca Kronborg, 1907., H. P. Pedersen-Dan Holger Danski legendarni je paladin, jedan od 12 viteza Karla Velikoga, koji se pojavljuje u brojnim epskim pjesmama starije francuske književnosti, poput Pjesme o Rolandu, u ulozi sina danskoga kralja Gaufreya.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Holger Danski
Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine
Hrvatsko-bugarska bitka (27. svibnja 927. ili 926. godine) dogodila se u neimenovanom neprohodnom prodručju u kojoj je Hrvatsko Kraljevstvo porazila Prvo Bugarsko Carstvo pod vodstvom kneza Alogobotura.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine
Inkvizicija
Rimskom inkvizicijom. Inkvizicija (lat. inquisitio – traženje, istraga) je naziv za niz originalno Crkvenih pravosudnih institucija od 12. stoljeća do Napoleonskih ratova na prostoru Zapadne Europe.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Inkvizicija
Izak II. Angel
Izak II. Angel Izak II.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Izak II. Angel
Katedrala u Speyeru
Kraljevska katedrala u Speyeru, službenog imena Katedrala sv.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Katedrala u Speyeru
Kölnska katedrala
Kölnska katedrala (njemački: Kölner Dom), službenog imena: Katedralna crkva Svetog Petra i Djevice Marije (Hohe Domkirche St. Peter und Maria) je rimokatolička crkva u Kölnu, Njemačka.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Kölnska katedrala
Klement III.
Klement III. (Paolo Scolari, † 25. ožujka 1191.), je bio papa od 19.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Klement III.
Konrad III., rimsko-njemački kralj
Kralj Konrad III. (minijatura iz 13. stoljeća) Konrad III. (* 1093. u Bambergu; † 15. veljače 1152. u Bambergu) bio je kralj Svetog Rimskog Carstva (1138. – 1152.) te prvi vladar iz dinastije Hohenstaufen.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Konrad III., rimsko-njemački kralj
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Križarski ratovi
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Langobardi
Langobardska željezna kruna
Monzi. Langobardska željezna kruna (Corona Ferrea) jedna je od najstarijih europskih kraljevskih simbola, također i relikvijar.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Langobardska željezna kruna
Lombardski savez
Memorijalna ploča Saveza u Pontidi Lombardski savez ili Lombardska liga bio je politički savez gradova Sjeverne Italije, osnovan oko 1167. Cilj saveza bio je zajedničko suprotstavljanje Fridriku I. Barbarossi, koji je htio uspostaviti snažnu carsku vlast u Italiji, za vrijeme svojih borbi protiv papa i samostalnih talijanskih gradova komuna.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Lombardski savez
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Manuel I. Komnen
Marija Komnena, kraljica Ugarske
Marija Komnena (grčki Μαρία Κομνηνή, mađarski Komnénosz Mária; o. 1144. – Konstantinopol, 1190.) bila je bizantska plemkinja te kraljica Ugarske i Hrvatske 1163.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Marija Komnena, kraljica Ugarske
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i München
Melkior (mag)
Bartolomé Esteban Murillo, '''Poklonstvo mudraca''', Prado, Madrid. Sveti Melkior, ili samo Melkior, bio je jedan od biblijskih magova zajedno s Gašparom i Baltazarom koji su prema evanđelju bili Sveta tri kralja i koji su došli u Betlehem pokloniti se tek rođenom Isusu.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Melkior (mag)
Meransko Vojvodstvo
Meransko Vojvodstvo (dux Meranie, Herzogtum Meranien) je bila kratkotrajna carska država (Status Imperii , Reichsstand) u Hrvatskoj na području povijesne regije Meranije.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Meransko Vojvodstvo
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Milano
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Moravska
Nemanjići – rađanje kraljevine
Nemanjići – rađanje kraljevine srbijanska je povijesno-dramska televizijska serija snimana od 2017.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Nemanjići – rađanje kraljevine
Nemanjići – rađanje kraljevine (1. sezona)
Prva sezona srbijanske povijesno-dramske televizijske serije Nemanjići – rađanje kraljevine emitirana je od 17. veljače do 6. svibnja 2018. na mreži RTS 1.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Nemanjići – rađanje kraljevine (1. sezona)
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Normani
Notarijat
Notarijat ili notarska služba nastala je još u rimsko doba.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Notarijat
Ostrogon
Ostrogon ili Ostrigon Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađarski: Esztergom, latinski: Strigonium, njemački: Gran, poljski: Ostrzyhom, slovački: Ostrihom, turski: Estergon, rumunjski: Strigoniu) je grad na sjeveru Mađarske udaljen oko 50 km od Budimpešte.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Ostrogon
Palača u Würzburgu
Palača u Würzburgu (Würzburg Residenz) u Bavarskoj (Njemačka) su dali izgraditi nadbiskup i vojvoda Würzburga Johann Philipp Franz von Schönborn i njegov brat Friedrich Carl von Schönborn od 1720. do 1744. godine.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Palača u Würzburgu
Palazzo San Giacomo
Palazzo San Giacomo, poznata kao Municipio (gradska vijećnica) je palača u neoklasičnom stilu u središnjem Napulju, južna Italija.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Palazzo San Giacomo
Podestat
Firenci, danas muzej Bargello Podestat (tal. podestà; hrv. potestat; u Dalmaciji poteštat, prema dlm.), naziv koji se daje određenim visokim službenicima u mnogim talijanskim gradovima od kasnog srednjeg vijeka uglavnom sa značenjem glavnog magistrata grada-države (kao što se inače označuje u ostalim gradovima, npr.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Podestat
Popis austrijskih vladara
Ovo je popis austrijskih vladara od formiranje te zemlje 976.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Popis austrijskih vladara
Povijest Šibenika
Iako se grad Šibenik prvi put spominje u 11. stoljeću, tragovi naseljenosti mogu se uočiti već od prapovijesnog doba.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Povijest Šibenika
Povijest Italije
Povijest Italije je povijest naroda koji su naseljavali područja današnje Republike Italije i povijest naroda Talijana od prapovijesti do danas.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Povijest Italije
Povijest katoličanstva
Katoličanstvo je najveća grana kršćanska koja broji 1,7 milijuna vjernika.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Povijest katoličanstva
Povijest kršćanstva
Kršćanstvo je najveća svjetska religija koja broji 2,9 milijarde vjernika.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Povijest kršćanstva
Republika Firenca
Republika Firenca (tal. Repubblica Fiorentina), ili Firentinska Republika, bila je srednjovjekovna grad-država, oko grada Firence, u današnjoj Toskani, Italija.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Republika Firenca
Rokoko
nimfenburškog porculana, oko 1760. Autor: Franz Anton Bustelli Bogato ukrašena bazilika u Ottobeurenu, (Bavarska) u stilu rokokoa. Rokoko, ili "kasni barok" je umjetnički pokret i stil 18.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Rokoko
Saladin
Saladin Saladin (arapski: صلاح الدين الأيوبي, Salah-ad-Din.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Saladin
Sančo VII. Navarski
Sančov sarkofag Sančo VII.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Sančo VII. Navarski
Spoleto
Spoleto je grad i istoimena općina u središnjoj Italiji; četvrti po veličini u talijanskoj pokrajini Perugia (Umbrija).
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Spoleto
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Srednji vijek
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Stefan Nemanja
Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan IV (mađ. IV Istvan) (o. 1132. – Zemun, 11. travnja 1165.), hrvatsko-ugarski kralj (1163.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj
Sveti Ubald
Sveti Ubald (1084. – 1160.) bio je biskup Gubbije.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Sveti Ubald
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Sveto Rimsko Carstvo
Svjetska baština u Italiji
6. Katedralni trg u Pizi 10. Siena Kronološki popis svjetske baštine u Italiji po godini upisa na UNESCO-ovu listu: 15. Castel del Monte 22. Pompeji 35. Villa d'Este.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Svjetska baština u Italiji
Templari
Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari, Hramovnici) (lat. Fratres militiae Templi), kršćanski vojni red osnovan 1118.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Templari
Treći križarski rat
Treći križarski rat, poznat i kao Kraljevski križarski rat (1189. – 1192.), pokušaj vladara zapadne Europe pod vodstvom engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, francuskog kralja Filipa II. Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarosse da oslobode Jeruzalem koji je pao pod Saladinovu vlast 1187.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Treći križarski rat
Treći lateranski sabor
Treći lateranski sabor je ekumenski sabor, kojeg priznaje Katolička Crkva.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Treći lateranski sabor
Treviso
Treviso (venecijanski: Trevixo, francuski: Trévise, latinski: Tarvisium) grad je u regiji Veneto u sjevernoj Italiji.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Treviso
Trg svetog Marka, Venecija
Canaletta Tlocrt trga iz 1831. Trg svetog Marka (tal. Piazza San Marco), glavni trg u Veneciji u Italiji.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Trg svetog Marka, Venecija
Unam Sanctam
„Unam Sanctam“ bula je pape Bonifacija VIII.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Unam Sanctam
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Venecija
Verona
Verona je glavni grad istoimene talijanske provincije (3.097 km², 814.300 stanovnika) i drugi najveći grad (poslije Venecije) u regiji Veneto, na rijeci Adige, u neposrednoj blizini jezera Lago di Garda, 100 km zapadno od Venecije.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Verona
Vilim I., kralj Sicilije
Vilim I. Loši, normanski kralj Sicilije. Vilim I. Loši (engleski William The Bad, talijanski Guglielmo Il Malo) (1120. – 7. svibnja, 1166., Palermo, Sicilija), normanski kralj Sicilije.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Vilim I., kralj Sicilije
Vilim II., kralj Sicilije
monrealsku katedralu Blaženoj Djevici Mariji. iste katedrale, čiji je Vilim graditelj. Vilim II.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Vilim II., kralj Sicilije
Vojvodstvo Spoleto
Vojvodstvo Spoleto je bila srednjovjekovna država na Apeninskom poluotoku na prostoru Umbrije.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Vojvodstvo Spoleto
Welfi
Grb Welfa Welfi (također Guelfi), njemačka velikaška i vladarska dinastija koja je vladala Bavarskom do 1180. godine.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Welfi
Wittelsbach
Grb Bavarske Wittelsbach, njemačka vladarska obitelj koja je vladala Bavarskom (1180. – 1918.), Falačkom (1214. – 1803.), Brandenburgom (1323. – 1373.), Kölnom (1583. – 1761.), Švedskom (1654. – 1718.) i Grčkom (1832. – 1862.). Članovi dinastije nosili su naslov izbornog kneza od 1214.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i Wittelsbach
1. prosinca
1.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i 1. prosinca
10. lipnja
10.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i 10. lipnja
13. ožujka
13.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i 13. ožujka
18. lipnja
18.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i 18. lipnja
4. prosinca
4.
Pogledaj Fridrik I. Barbarossa i 4. prosinca