Brže od pregledniku!
62 odnosi: Afrika-Euroazija, Aleksandar del Val, Aleksandar Dugin, Antropogeografija, Arapski poluotok, Arktik, Atlantropa, Azija, Bliski istok, Carl Christian Franz Radefeld, Crno more, Dašt-e Haštadan, Dašt-e Navmed, Danko Plevnik, Danska, Davor Domazet-Lošo, Dejan Lučić, Filip Lukas, Fiume crno – crveno Rijeka, Friedrich Ratzel, Geografija, Graziadio Isaia Ascoli, Halford Mackinder, Hrvatska, Indijski potkontinent, Istočna Afrika, Ivan Crkvenčić, Ivo Pilar, Jean-Christophe Victor, Južna Afrika (regija), Jure Vujić, Kaja Kallas, Konspirologija, Kremlinologija, Krimski rat, Krvava zemlja, Kulturna dominacija, Mandatna Palestina, Međunarodna zajednica, Nacionalna sigurnost, Namakzar, Narančasta revolucija, Nexus (magazin), Norveška, Petar Vučić, Petergan, Politička geografija, Popis osnovnih zemljopisnih tema, Radovan Pavić, Raspad SFRJ, ..., Rat, Rustavi, Sjeverozapadna Afrika, Stratfor, Superizolacija, Sutjeska (plan), Vodikova ekonomija, Vojna geografija, Zakavkazje, Zemljopis Cipra, Zemljopis Hrvatske, Zemljopis Irana. Proširite indeks (12 više) »
Afrika-Euroazija
right Afrika-Euroazija (ili Afroeuroazija), superkontinent i najveća kopnena masa na svijetu na kojoj živi 85% ukupnog stanovništva.
Novi!!: Geopolitika i Afrika-Euroazija · Vidi više »
Aleksandar del Val
Aleksandar del Val (fr. Alexandre del Valle, Marseille, 6. rujna 1969) francuski je politolog, geopolitički analitičar, novinar, stručnjak za međunarodne odnose, znanstvenik, specijalist za islamski terorizam.
Novi!!: Geopolitika i Aleksandar del Val · Vidi više »
Aleksandar Dugin
Aleksandar Geljevič Dugin (ruski: Александр Гельевич Дугин; Moskva, 7. siječnja 1962.), ruski politički filozof, sociolog i geopolitičar.
Novi!!: Geopolitika i Aleksandar Dugin · Vidi više »
Antropogeografija
Antropogeografija ili humanistička geografija je grana geografije koja se usredotočuje na sustavno proučavanje obrazaca i procesa koji oblikuju čovjekovu interakciju s okolinom, s posebnim naglaskom na uzroke i posljedice prostorne raspodjele ljudske aktivnosti na zemljinoj površini.
Novi!!: Geopolitika i Antropogeografija · Vidi više »
Arapski poluotok
alt.
Novi!!: Geopolitika i Arapski poluotok · Vidi više »
Arktik
Države za teritorijem na dijelu Arktičkog područja Arktik, polarno područje oko Sjevernog pola, površine oko 26 400 000 km2.
Novi!!: Geopolitika i Arktik · Vidi više »
Atlantropa
Zemljovid projekta Atlantrope. Pregled vodene snage i uzimanja zemljišta od mora. Atlantropa ili Panropa je bio veliki građevinarski plan.
Novi!!: Geopolitika i Atlantropa · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Geopolitika i Azija · Vidi više »
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Novi!!: Geopolitika i Bliski istok · Vidi više »
Carl Christian Franz Radefeld
deu icon ''Europaeisches Russland''(reizdanje iz 1888.) deu icon ''Karte von Mexico''(1845.) Carl Christian Franz Radefeld (Jena, 1788. − 1874.), njemački kartograf koji je djelovao u Augsburgu tijekom 19. stoljeća.
Novi!!: Geopolitika i Carl Christian Franz Radefeld · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Geopolitika i Crno more · Vidi više »
Dašt-e Haštadan
Dašt-e Haštadan (perz. دشت هشتادان) je geološka depresija smještena većim zapadnim dijelom u Razavi Horasanu u Iranu odnosno manjim istočnim dijelom u pokrajini Herat u Afganistanu, nazvana prema navodnim ostacima 80 kanata.
Novi!!: Geopolitika i Dašt-e Haštadan · Vidi više »
Dašt-e Navmed
Dašt-e Navmed (perz. دشت ناامید; dosl. Ravnica tuge) je geološka depresija smještena većim istočnim dijelom u Faraškoj pokrajini u Afganistanu odnosno manjim zapadnim dijelom u Južnom Horasanu u Iranu.
Novi!!: Geopolitika i Dašt-e Navmed · Vidi više »
Danko Plevnik
Danko Plevnik (Karlovac, 12. ožujka 1951.), publicist, novinar, književni kritičar, esejist i geopopolitički analitičar.
Novi!!: Geopolitika i Danko Plevnik · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Geopolitika i Danska · Vidi više »
Davor Domazet-Lošo
Davor Domazet-Lošo (Sinj, 1. svibnja 1948.), hrvatski je pisac i geopolitičar, vojni strateg i admiral u mirovini.
Novi!!: Geopolitika i Davor Domazet-Lošo · Vidi više »
Dejan Lučić
Dejan Lučić (Beograd, 1950.) srpski je nakladnik, publicist i geopolitičar.
Novi!!: Geopolitika i Dejan Lučić · Vidi više »
Filip Lukas
Filip Lukas (Kaštel Stari, 29. travnja 1871. – Rim, 26. veljače 1958.), bio je hrvatski zemljopisac, geopolitičar, povjesničar, kulturni djelatnik i starčevićanski intelektualac.
Novi!!: Geopolitika i Filip Lukas · Vidi više »
Fiume crno – crveno Rijeka
Fiume crno - crveno Rijeka (F.C.C.R.) hrvatska je dokumentarna serija iz 2020.
Novi!!: Geopolitika i Fiume crno – crveno Rijeka · Vidi više »
Friedrich Ratzel
Sveučilišta u Leipzigu Friedrich Ratzel (Karlsruhe, Baden, 30. kolovoza 1844. – Ammerland, 9. kolovoza 1904.), njemački geograf i etnograf, značajan po kovanici Lebensraum ("životni prostor").
Novi!!: Geopolitika i Friedrich Ratzel · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Geopolitika i Geografija · Vidi više »
Graziadio Isaia Ascoli
Graziadio Isaia Ascoli (Gorizia, 16. srpnja 1829. – Milano 21. siječnja 1907.) je bio talijanski jezikoslovac, glotolog i dijalektolog.
Novi!!: Geopolitika i Graziadio Isaia Ascoli · Vidi više »
Halford Mackinder
Halford Mackinder Sir Halford John Mackinder PC (15. veljače 1861. – 6. ožujka 1947.), engleski geograf i jedan od osnivača geopolitike.
Novi!!: Geopolitika i Halford Mackinder · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Geopolitika i Hrvatska · Vidi više »
Indijski potkontinent
Indijski potkontinent desno Indijski potkontinent veliki je poluotok Azije koji se se u obliku trokuta prostire duboko na jug prema Indijskom oceanu.
Novi!!: Geopolitika i Indijski potkontinent · Vidi više »
Istočna Afrika
geografski, uključujući gornje Istočna Afrika je najistočnija regija afričkog kontinenta koja se različito definira u geografiji ili geopolitici.
Novi!!: Geopolitika i Istočna Afrika · Vidi više »
Ivan Crkvenčić
Ivan Crkvenčić (Slanje kraj Ludbrega, 24. lipnja 1923. – Zagreb, 24. listopada 2011.), hrvatski agrarni i regionalni geograf i geopolitičar.
Novi!!: Geopolitika i Ivan Crkvenčić · Vidi više »
Ivo Pilar
Ivo Pilar (Zagreb, 19. lipnja 1874. – Zagreb, 3. rujna 1933.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, sociolog, publicist, filozofski pisac i pravaški političar, smatra se utemeljiteljem hrvatske geopolitike.
Novi!!: Geopolitika i Ivo Pilar · Vidi više »
Jean-Christophe Victor
Jean-Christophe Victor, rođen 30. svibnja 1947. u Parizu, a umro 28. prosinca 2016. u Montpellieru, francuski etnolog, predavač i stručnjak u području geopolitike i međunarodnih odnosa.
Novi!!: Geopolitika i Jean-Christophe Victor · Vidi više »
Južna Afrika (regija)
Južnoafrička zajednica za razvoj ('''S'''outhern '''A'''frican '''D'''evelopment '''C'''ommunity) Južna Afrika je najjužnija regija afričkoga kontinenta čija se definicija razlikuje u geografiji i geopolitici.
Novi!!: Geopolitika i Južna Afrika (regija) · Vidi više »
Jure Vujić
Jure Vujić (Jure Georges Vujic) (Knin, 26. siječnja 1965.) hrvatsko-francuski pravnik, diplomat, politolog, esejist, povratnik iz hrvatskog iseljeništva, hrvatsko-francuski pisac i mislilac.
Novi!!: Geopolitika i Jure Vujić · Vidi više »
Kaja Kallas
Kaja Kallas (Talinn, 18. lipnja 1977.) estonska je političarka, predsjednica Vlade Estonije od 26. siječnja 2021. Vođa je Stranke reforme od 2018., a članica Riigikogu (Parlamenta) od 2019., te od 2011. do 2014. godine.
Novi!!: Geopolitika i Kaja Kallas · Vidi više »
Konspirologija
Konspirologija je termin ruskog filozofa Aleksandra Dugina iz njegova djela Konspirologija.
Novi!!: Geopolitika i Konspirologija · Vidi više »
Kremlinologija
Kremlinologija je stručni izraz kojim se označavaju novinarska, politološka, diplomatska i geopolitička istraživanja službene vanjske i unutarnje politike Ruske Federacije, a koji je proizašao iz zapadnjačkog termina sovjetologije, istoga značenja, ali vezano uz politiku Sovjetskog saveza (SSSR-a).
Novi!!: Geopolitika i Kremlinologija · Vidi više »
Krimski rat
Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.
Novi!!: Geopolitika i Krimski rat · Vidi više »
Krvava zemlja
953-6775-56-5 PDF Krvava zemlja: o ratu u Bosni i Hercegovini četvrti je po redu bestseler Nenada Ivankovića.
Novi!!: Geopolitika i Krvava zemlja · Vidi više »
Kulturna dominacija
Marksistički intelektualac Antonio Gramsci (1891. – 1937.) razvio je kulturnu dominaciju kako bi objasnio strukture društvene kontrole društva i rekao da inteligencija radničke klase mora stvoriti ideologiju radničke klase kako bi se suprotstavila svjetonazoru (kulturnoj hegemoniji) vladajuće klase. U marksističkoj filozofiji, kulturna dominacija je dominacija kulturno različitog društva od strane vladajuće klase koja manipulira kulturom društva - uvjerenjima, pojmovima, percepcijama, vrijednostima i običajima - tako da mentalni sklop vladajuće klase postane prihvaćena kulturna norma.
Novi!!: Geopolitika i Kulturna dominacija · Vidi više »
Mandatna Palestina
Karta Mandatne Palestine s važnijim gradovima. Mandatna Palestina bila je geopolitički entitet uspostavljen između 1920. i 1948. u Palestini prema uvjetima Mandata Lige naroda za Palestinu.
Novi!!: Geopolitika i Mandatna Palestina · Vidi više »
Međunarodna zajednica
Međunarodna zajednica, izraz koji se koristi u geopolitici i međunarodnim odnosima.
Novi!!: Geopolitika i Međunarodna zajednica · Vidi više »
Nacionalna sigurnost
Nacionalna sigurnost je pojam koji se može definirati kao stanje zaštićenosti temeljnih vrijednosti društva i na njima zasnovanih institucija, zaštita vitalnih nacionalnih interesa,Škoro Pevec, K., Nacionalna sigurnost: vodič za novinare, Zagreb, 2003., str.
Novi!!: Geopolitika i Nacionalna sigurnost · Vidi više »
Namakzar
Namakzar (perz. نمکزار) je sezonsko slano jezero smješteno zapadnim dijelom između Južnog i Razavi Horasana u Iranu odnosno istočnim dijelom u pokrajini Herat u Afganistanu.
Novi!!: Geopolitika i Namakzar · Vidi više »
Narančasta revolucija
Narančasta vrpca - simbol ukrajinske ''Narančaste revolucije''. Takve su vrpce uobičajeno obilježje mirnih prosvjeda. Narančasta revolucija je naziv za niz prosvjeda i političkih događaja u Ukrajini koji su se odvijali od kraja listopada 2004. godine do siječnja 2005. Uslijedili su nakon drugoga glasačkog kruga za izbor novoga predsjednika, kad su ustanovljene nepravilnosti prilikom brojanja glasačkih listića.
Novi!!: Geopolitika i Narančasta revolucija · Vidi više »
Nexus (magazin)
Nexus je dvomjesečni alternativni news magazin koji pokriva teme kao što su geopolitika, teorije zavjere, alternativna medicina, NLO, znanost i tehnologije budućnosti, svjetske i povijesne misterije, povijesni revizionizam, itd.
Novi!!: Geopolitika i Nexus (magazin) · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Geopolitika i Norveška · Vidi više »
Petar Vučić
Petar Vučić (Glavice, zaseok Planici, kod Sinja 29. ožujka 1938.) hrvatski je pravnik, politolog, publicist i pjesnik.
Novi!!: Geopolitika i Petar Vučić · Vidi više »
Petergan
Petergan (perz. پطرگان, također i Patargan ili Pitargan) je sezonsko slano jezero smješteno zapadnim dijelom u Južnom Horasanu u Iranu odnosno istočnim dijelom u pokrajini Herat u Afganistanu.
Novi!!: Geopolitika i Petergan · Vidi više »
Politička geografija
Politička geografija je znanstveno proučavanje odnosa snaga u prostoru i prostornih implikacija na njih.
Novi!!: Geopolitika i Politička geografija · Vidi više »
Popis osnovnih zemljopisnih tema
Zemljopis je znanost o Zemlji i njenim obilježjima, stanovnicima i pojavama.
Novi!!: Geopolitika i Popis osnovnih zemljopisnih tema · Vidi više »
Radovan Pavić
Radovan Pavić (Delnice, 30. svibnja 1933. – Zagreb, 4. svibnja 2020.) bio je hrvatski politički geograf, geopolitičar i ekonomist.
Novi!!: Geopolitika i Radovan Pavić · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Geopolitika i Raspad SFRJ · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Geopolitika i Rat · Vidi više »
Rustavi
Rustavi (gru. რუსთავი) je grad i administrativno središte provincije Kvemo Kartli u Gruziji, osnovano 19. siječnja 1948. godine.
Novi!!: Geopolitika i Rustavi · Vidi više »
Sjeverozapadna Afrika
Sjeverozapadna Afrika obuhvaća zemlje na sjeverozapadu afričkog kontinenta.
Novi!!: Geopolitika i Sjeverozapadna Afrika · Vidi više »
Stratfor
Logotip Stratfora, 2012 Stratfor ili Strategic Forecasting, Inc američka informacijska je tvrtka koji nudi analize i izvješća, geopolitičke prognoze budućih razvitaka, informacije o sigurnosnim pitanjima i sukobima.
Novi!!: Geopolitika i Stratfor · Vidi više »
Superizolacija
Standard pasivnih kuća kombinira superizolaciju s ostalim tehnikama i tehnologijama u cilju postizanja što niže potrebe za energijom. Superizolacija je pristup izradi konstrukcije, građenju i opremanju koji dramatično smanjuje gubitak topline kao i potrebu za istom korištenjem mnogo bolje izolacije i zračne nepropusnosti od uobičajene.
Novi!!: Geopolitika i Superizolacija · Vidi više »
Sutjeska (plan)
Sutjeska je kodni naziv za ratne planove oružanih snaga SFRJ koji su od početka 1970-ih nastajali u Beogradu.
Novi!!: Geopolitika i Sutjeska (plan) · Vidi više »
Vodikova ekonomija
gorivi članci. vode. Sunčeva peć u mjestu Odeillo, u francuskom dijelu Pirineja, može dostići temperature i do 3 500 °C. Postrojenje za rasplinjavanje vodika. elektrolizom morske vode proizvodi vodik. gorive članke (Brno, Češka). Električni automobil Tesla Roadster se prodaje u SAD-u i Europi i ima domet od 392 km po punjenju. Mnogi su hibridni automobili (na slici: Honda Insight) dizajnirani tako da odskaču izgledom, ali neki noviji modeli izgledaju sasvim uobičajeno gorive članke. Boeingov zrakoplov s pogonom na vodikove gorive članke. Punjenje automobila vodikom kao gorivom. Vodikova ekonomija ili ekonomija vodika je ideja promjene svjetske ekonomije energije ovisne o nafti u onu temeljenu na vodiku.
Novi!!: Geopolitika i Vodikova ekonomija · Vidi više »
Vojna geografija
Vojna geografija je pokušaj razumijevanja geopolitičke sfere unutar vojnog konteksta.
Novi!!: Geopolitika i Vojna geografija · Vidi više »
Zakavkazje
Zemljovid Kavkaza 1994. godine Zakavkazje (rus. Закавказье, arm. Հարավային Կովկաս, gruz. სამხრეთი კავკასია), odnosno "područje iza Kavkaza" je geopolitička subregija na području Kavkaza.
Novi!!: Geopolitika i Zakavkazje · Vidi više »
Zemljopis Cipra
Cipar je država i otok u istočnom bazenu Sredozemnog mora.
Novi!!: Geopolitika i Zemljopis Cipra · Vidi više »
Zemljopis Hrvatske
Zemljopisno Hrvatska obuhvaća prostor koji se proteže od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskog gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu.
Novi!!: Geopolitika i Zemljopis Hrvatske · Vidi više »
Zemljopis Irana
Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.
Novi!!: Geopolitika i Zemljopis Irana · Vidi više »
