Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Gnajs

Indeks Gnajs

Gnajs Gnajs je metamorfna stijena koja ovisno o postanku ima različitu strukturu: dinamotermalni gnajsevi imaju granolepidoblastičnu, a kataklastični okcastu ili flaser strukturu.

48 odnosi: Antarktika, Antofilit, Arhitektonski kamen, Brazilska visoravan, Eklogit, Epidot, Eratički blokovi, Finska, Jakupica, Kajmakčalan, Kanadski štit, Kobaltna plava, Konzervacija kamena, Koralpe, Krater Neugrund, Kuba, Kunlun, Metamorfne stijene, Mount Everest, Nacionalni park Great Smoky Mountains, Nacionalni park Gros Morne, Norveška, Otok Devon, Papuk, Patagonija, Peta dinastija drevnog Egipta, Petrologija, Pireneji, Požeška kotlina, Pontsko gorje, Popis stijena, Radioaktivni otpad, Rila, Rudna gora, Rwenzori, Sillimanit, Silver City, Novi Meksiko, Skupina spinela, Solovecki otoci, Struktura Zemlje, Svjetionik Eddystone, Tai Shan, Titanit, Togo, Tritriva, Veliki Antili, Zemljina kora, Zemljopis Hrvatske.

Antarktika

Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od Arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.

Novi!!: Gnajs i Antarktika · Vidi više »

Antofilit

Antofilit je amfibolski mineral, magnezijsko-željezoviti inosilikatni hidroksid kemijske formule Mg7Si8O22(OH)2.

Novi!!: Gnajs i Antofilit · Vidi više »

Arhitektonski kamen

Kamen San Giorgio (Zečevo) iz Selca na otoku BračuKamen Alkasin iz Radošića kraj Sinja Arhitektonski kamen je čvrsta nemetalna mineralna sirovina koja se koristi u arhitekturi (ili graditeljstvu) za uređivanje unutarnjih i vanjskih, vodoravnih ili uspravnih površina, ovisno o svojstvima i prohtjevima.

Novi!!: Gnajs i Arhitektonski kamen · Vidi više »

Brazilska visoravan

Topografska karta Brazila (Brazilska visoravan veliko je žućkasto i smeđe područje na istoku, jugu i središnjem dijelu zemlje) Brazilska visoravan (port. Planalto Brasileiro) visoravan je koja se proteže u istočnom i središnjem dijelu Južne Amerike.

Novi!!: Gnajs i Brazilska visoravan · Vidi više »

Eklogit

Uzorak eklogita s granatom (crveno) i omfacitom (sivozeleno). Nebeskoplavi kristal je kianit. Mogu se vidjeti još i kvarc te fengit. Eklogit je krupnozrnata mafitna metamorfna stijena.

Novi!!: Gnajs i Eklogit · Vidi više »

Epidot

Epidot je kalcijsko-alumo-željezoviti sorosilikat, s kemijskom formulom Ca2(Fe3+,Al)Al2O(OH).

Novi!!: Gnajs i Epidot · Vidi više »

Eratički blokovi

''Big Rock'' ili ''Okotoks Erratic'' u Kanadi, najveći je poznati eratički blok na svijetu Eratički blokoviVidi:• Hrvatski jezični portal: • Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatska enciklopedija (LZMK): su stijene različite veličine, koje su na današnje mjesto prema znanstvenim spoznajama nanijeli ledenjaci tijekom ledenog doba.

Novi!!: Gnajs i Eratički blokovi · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Gnajs i Finska · Vidi više »

Jakupica

Jakupica Jakupica (mak. Јакупица ili Мокра Планина) šumoviti je planinski masiv i planina u središnjoj Sjevernoj Makedoniji, građena od gnajsa i kristalastih škriljevaca.

Novi!!: Gnajs i Jakupica · Vidi više »

Kajmakčalan

Spomen kapela sv. Petra na Kajmakčalanu. Kajmakčalan je najviši vrh planine Nidže s 2521 m nadmorske visine, na granici Republike Makedonije prema Grčkoj (Mariovo).

Novi!!: Gnajs i Kajmakčalan · Vidi više »

Kanadski štit

Kanadski štit označen plavom bojom Kanadski štit je veliko područje potkovičastog oblika koje obuhvaća središnju i istočnu Kanadu i sjeverne dijelove SAD-a. Zauzima površinu od oko 4,6 milijuna kvadratnih kilometara što je približno polovica kanadskog teritorija.

Novi!!: Gnajs i Kanadski štit · Vidi više »

Kobaltna plava

Kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo. skupine spinela. Zbog svoje vatrostalnosti kobaltna plava služi kao pigment za porculan. Pierre-Auguste Renoir, "Vožnja čamcem Senom", oko 1879. Kobaltna plava ili kobaltovo modrilo CoAl2O4 je jedan od najpoznatijih pigmenata spinelne strukture.

Novi!!: Gnajs i Kobaltna plava · Vidi više »

Konzervacija kamena

Davida, nakon konzervatorskih radova Konzervacija kamena jedna je od disciplina u sklopu konzervacije restauracije predmeta kulturne baštine.

Novi!!: Gnajs i Konzervacija kamena · Vidi više »

Koralpe

Koralpe Koralpe (slovenski: Golica) je masiv na jugu Austrije u Štajerskoj i Koruškoj.

Novi!!: Gnajs i Koralpe · Vidi više »

Krater Neugrund

Neugrund je meteoritski krater u Estoniji.

Novi!!: Gnajs i Krater Neugrund · Vidi više »

Kuba

Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.

Novi!!: Gnajs i Kuba · Vidi više »

Kunlun

Planine Kunlun Kunlun je veliki planinski sustav u središnjoj Aziji, građen od vapnenaca, pješčenjaka, škriljevaca, gnajsa i granita, što se prostire između Himalaja i Tian Shana i proteže oko 1,600 kilometara (1,000 milja) istočno od Pamira, duž granice Tibeta i Xinjianga u zapadnoj Kini i provinciji Qinghai gdje prelazi u planinske lance središnje Kine.

Novi!!: Gnajs i Kunlun · Vidi više »

Metamorfne stijene

Kvarcit, vrsta metamorfne stijene Metamorfna stijena onaj je stijena koja nastaje kao rezultat transformacije već postojećega tipa stijene, protolita ili edukta, ali u temperaturnim granicama do 180 °C (po nekima 200 °C), što predstavlja gornju granicu dijageneze, do početka anateksisa – parcijalnog taljenja sustava (a ta granica ovisi o sastavu protolita).

Novi!!: Gnajs i Metamorfne stijene · Vidi više »

Mount Everest

Prikaz reljefa Himalaje i Mount Everesta. Mount Everest (također tib. Qomolangma, nep. Sagarmāthā, lim. Chajamlungma, kin. Zhumulangma, eng. Mount Chomolungma), najviša je planina na Zemlji i najviša točka na zemaljskoj kontinentalnoj kori, prema mjerenju visine topografskog vrhunca od 8848 metara iznad razine mora.

Novi!!: Gnajs i Mount Everest · Vidi više »

Nacionalni park Great Smoky Mountains

Nacionalni park Great Smoky Mountains jedan je od 58 nacionalnih parkova Sjedinjenih Američkih Država, smješten u dvije američke savezne države, Tennessee i Sjeverna Karolina, te kroz njega prolazi njihova granica koja se pruža od sjeveroistoka prema jugozapadu kroz središnji dio parka.

Novi!!: Gnajs i Nacionalni park Great Smoky Mountains · Vidi više »

Nacionalni park Gros Morne

Nacionalni park Gros Morne je nacionalni park na zapadnoj obali Newfoundlanda koji je svojom površinom od 1.805 km² drugi najveći nacionalni park u Kanadi.

Novi!!: Gnajs i Nacionalni park Gros Morne · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Gnajs i Norveška · Vidi više »

Otok Devon

Položaj otoka Devon u kanadskom saveznom teritoriju Nunavut Devon je otok smješten u kanadskoj arktičkoj otočnoj skupini Otoci kraljice Elizabete i nakon otoka Ellesmerea njezin drugi najveći otok, a površina od 55.247 km² čini ga 6.

Novi!!: Gnajs i Otok Devon · Vidi više »

Papuk

Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline.

Novi!!: Gnajs i Papuk · Vidi više »

Patagonija

Patagonija, prema najčešće prihvaćenim granicama regije Patagonija je najjužniji dio Južne Amerike između Magellanova prolaza i Río Negra, i između Anda i Atlantskog oceana, koji pokriva površinu od oko 800 000 km².

Novi!!: Gnajs i Patagonija · Vidi više »

Peta dinastija drevnog Egipta

Peta dinastija drevnog Egipta trajala je od oko 2494.

Novi!!: Gnajs i Peta dinastija drevnog Egipta · Vidi više »

Petrologija

Petrologija je grana geologije koja se bavi proučavanjem stijena i uvjetima pod kojima stijene nastaju.

Novi!!: Gnajs i Petrologija · Vidi više »

Pireneji

Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.

Novi!!: Gnajs i Pireneji · Vidi više »

Požeška kotlina

Požeška kotlina okružena je slavonskim gorjem: Psunjem, Papukom, Krndijom, Diljem i Požeškom gorom.

Novi!!: Gnajs i Požeška kotlina · Vidi više »

Pontsko gorje

Pontsko gorje - predio Altıparmak (Šest prstiju) Karta Pontskog gorja (francuski: Alpes Pontiques) Pontsko gorje (tur. Kuzey Anadolu Dağları) planinski je lanac u sjeverozapadnom dijelu Turske do granice s Gruzijom.

Novi!!: Gnajs i Pontsko gorje · Vidi više »

Popis stijena

Na ovoj stranici predviđen je popis svih tipova stijena.

Novi!!: Gnajs i Popis stijena · Vidi više »

Radioaktivni otpad

Oznaka za radioaktivnu opasnost prema ISO 2007. nuklearnoj elektrani. Uklanjanje niskoradioaktivnog otpada. čeličnu oplatu i prelazi težinu od 50 tona. NE Krško 2010. Moderni spremnici za prijevoz istrošenog nuklearnog goriva željeznicom. ruda – osnovna sirovina za nuklearno gorivo. Žuti kolač – oblik u kojem se uranij prevozi od rudnika do postrojenja za pretvorbu u uranijev heksafluorid. obogaćivanje uranija. obogaćivanje uranija (SAD) Nuklearno gorivo u obliku uranijevog oksida. Primjer suhih bačvi za spremanje istrošenog nuklearnog goriva. Švedski KBS-3 spremnici za radioaktivni otpad. Odlagalište radioaktivnog otpada u Carlsbadu (Novi Meksiko) odlagališta radioaktivnog otpada Onkalo (Finska). Odlagalište radioaktivnog otpada ''Schacht Konrad I'' (Njemačka) u starom napuštenom rudniku. Planirano odlagalište radioaktivnog otpada u planinama Yucca (Nevada), od kojeg se trenutno odustalo zbog nedostatka kapitala. "Nuclear waste repository safe for future generations", http://www.lanl.gov/1663/yucca_mountain_complies_with_epa_regulations_for_safety_and_risk, 2010., 1663 LANL Sci/Tech Maganize. Radioaktivni otpad (kratica: RAO) je otpad koji nije predviđen za daljnje korištenje.

Novi!!: Gnajs i Radioaktivni otpad · Vidi više »

Rila

Rila (bugarski: Рила) najviša je planina na jugozapadu Bugarske.

Novi!!: Gnajs i Rila · Vidi više »

Rudna gora

Rudna gora (njem. Erzgebirge, češ. Krušné Hory) je gorski prostor na granici Češke i Njemačke.

Novi!!: Gnajs i Rudna gora · Vidi više »

Rwenzori

Rwenzori (prije poznato kao Ruwenzori) ili Mjesečevo gorje (engl.: Mountains of the Moon) je gorje u središnjoj Africi, na granici Ugande i DR Kongo.

Novi!!: Gnajs i Rwenzori · Vidi više »

Sillimanit

Sillimanit: Biotitni gnajs (Mezozoik i Paleozoik) Silimanit je alumosilikatni mineral s kemijskom formulom Al2SiO5.

Novi!!: Gnajs i Sillimanit · Vidi više »

Silver City, Novi Meksiko

Silver City je mjesto u okrugu Grantu u američkoj saveznoj državi Novom Meksiku.

Novi!!: Gnajs i Silver City, Novi Meksiko · Vidi više »

Skupina spinela

magnezijeva aluminata (spinel): 1,83 karata i 4,13 karata. Kristalna struktura skupine spinela. Kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je jedan od najpoznatijih pigmenata skupine spinela. Skupina spinela (fra. spinelle od tal. spinello, možda od lat. spina: trn) su oksidi tipa AB2O4, gdje je A pretežno dvovalentni, a B trovalentni kation.

Novi!!: Gnajs i Skupina spinela · Vidi više »

Solovecki otoci

Solovecki otoci (pomorijski: Соловки́, karelijski: Solokka, saamijski: Suollek) je najveće otočje u Bijelom moru, na ulazu u Onješki zaljev nasuprot Bjelomorsko-baltičkom kanalu.

Novi!!: Gnajs i Solovecki otoci · Vidi više »

Struktura Zemlje

Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Unutrašnjost Zemlje je podijeljena na tri glavna sloja: vanjsku silikatnu koru, visoko viskozan plašt te jezgru koja je opet podijeljena na tekuću vanjsku i krutu unutarnju.

Novi!!: Gnajs i Struktura Zemlje · Vidi više »

Svjetionik Eddystone

Četvrti svjetionik Eddystone, s temeljima 3. svjetionika iza njega Eddystone Svjetionik je svjetionik koji se nalazi na opasnim stijenama Eddystone, 14 km južno od Rame Heada u Cornwallu, u Engleskoj.

Novi!!: Gnajs i Svjetionik Eddystone · Vidi više »

Tai Shan

Sveta planina Tai (kineski: 泰山; pinyin: Tài Shān, „Mirna planina”) je planina velikog povijesnog i kulturnog značaja za Kineze.

Novi!!: Gnajs i Tai Shan · Vidi više »

Titanit

300px Titanit ili sfen (naziv koji se češće koristi u anglo-američkim znanstvenim krugovima) je kalcijsko-titanijski nezosilikat, s kemijskom formulom CaTiO.

Novi!!: Gnajs i Titanit · Vidi više »

Togo

Togo je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: Gnajs i Togo · Vidi više »

Tritriva

Tritriva je kratersko jezero jugozapadno-središnjem Madagaskaru, u regiji Vakinankaratra.

Novi!!: Gnajs i Tritriva · Vidi više »

Veliki Antili

Veliki Antili su otočna skupina u Karipskom moru.

Novi!!: Gnajs i Veliki Antili · Vidi više »

Zemljina kora

Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora površinski je dio Zemlje koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu: litosferu.

Novi!!: Gnajs i Zemljina kora · Vidi više »

Zemljopis Hrvatske

Zemljopisno Hrvatska obuhvaća prostor koji se proteže od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskog gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu.

Novi!!: Gnajs i Zemljopis Hrvatske · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Gnajsevi.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »