Brže od pregledniku!
81 odnosi: Aleksandar II., papa, Arapi i Hrvati, Šimun od Crépyja, Bazilika sv. Petra, Benediktinci, Bitka kod Drača (1081.), Borba za investituru, Campo Santo Teutonico, Collectio canonum (1086.), Crnogorska povijest, Crnogorske zastave, Dan Hrvatskog sabora, Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105., Dmitar Zvonimir, Dukljanska crkva, Dukljansko Kraljevstvo, García Ramírez (biskup), Gebizon, Gotfrid Bujonski, Grgur VI., Grof Berengar II. od Sulzbacha, Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva, Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Honorije II., protupapa, Honorije III., Hrvatska, Hrvatska povijest, Hrvatski kraljevi (serija), Hrvatsko Kraljevstvo, Hugo I., burgundski vojvoda, Katoličanstvo, Katoličanstvo u Hrvata, Križarski ratovi, Kronologija povijesti LGBT-a, Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija, Kvatre, Lav IX., Lovro Dalmatinac, Mihailo, Nikola Božidarević, Normani, Opći rimski kalendar, Papa, Papa Grgur, Papinska konklava 1061., Papinska konklava 1073., Papinska konklava 1088., Paskal II., Patareni, Petar Damjan, ..., Popis dukljanskih vladara, Popis papa, Povijest Hrvatske ratne mornarice, Povijest Italije, Robert Guiscard, Romanika, Salomon, ugarski kralj, Slavac, Spoleto, Srednji vijek, Srednjovjekovna hrvatska država, Stanislav Krakovski, Starohrvatska kruna, Sveti Bruno, Sveti Emerik, Sveti Matej, Sveti Petar u okovima, Sveto Rimsko Carstvo, Tijelovo, Unam Sanctam, Urban II., Vatikanska knjižnica, Viktor III., Vojislavljevići, Vojvodstvo Normandija, Vrana (Pakoštane), Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII., 1076., 1085., 25. svibnja, 4. listopada. Proširite indeks (31 više) »
Aleksandar II., papa
Aleksandar II., biskup Lucce, papa od 30. rujna 1061. do 21. travnja 1073. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Aleksandar II., papa · Vidi više »
Arapi i Hrvati
Arapi i Hrvati došli su u kontakt tako što je ofenziva afričkih Aglabida protiv Bizanta u Siciliji i južnoj Italiji dovela arapske gusare i do hrvatske obale.
Novi!!: Grgur VII. i Arapi i Hrvati · Vidi više »
Šimun od Crépyja
Šimun od Crépyja (francuski Simon; o. 1047. – 1081.) bio je francuski plemić; grof Amiensa, Vexina i Valoisa.
Novi!!: Grgur VII. i Šimun od Crépyja · Vidi više »
Bazilika sv. Petra
'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.
Novi!!: Grgur VII. i Bazilika sv. Petra · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Grgur VII. i Benediktinci · Vidi više »
Bitka kod Drača (1081.)
Bitka kod Drača (1081.) je vojni sukob koji se odigrao u blizini Drača u današnjoj Albaniji dana 10. srpnja 1081. godine između Bizantskog Carstva pod vodstvom cara Aleksija I. Komnena (1081. – 1118.) i Normani iz južne Italije pod vodstvom normanskog vojvode Roberta Guiscarda.
Novi!!: Grgur VII. i Bitka kod Drača (1081.) · Vidi više »
Borba za investituru
Srednjovjekovni kralj predaje ovlasti biskupu Borba za investituru je bila najznačajniji sukob između Crkve i države u srednjovjekovnoj Europi.
Novi!!: Grgur VII. i Borba za investituru · Vidi više »
Campo Santo Teutonico
Cijeli kompleks, gledajući južno od Bazilike sv. Petra Campo Santo Teutonico s kupole Bazilike svetog Petra Campo Santo Teutonico (službeno Campo Santo dei Teutonici e dei Fiamminghi – Friedhof der Deutschen und der Flamen) je ustanova u Vatikanu koja u različitim oblicima potječe iz doba Karla Velikoga.
Novi!!: Grgur VII. i Campo Santo Teutonico · Vidi više »
Collectio canonum (1086.)
kralja Zvonimira spomenute u djelu "Collectio canonum'' iz 1086. godine Collectio canonum, zbirka crkvenih dokumenata pape Grgura VII. (1073. – 1085.) koje je objedinio u jedinstvenu zbirku kardinal Deusdedit († 1099.) i posvetio novom papi Viktoru III. (1086. – 1087.). Sastoji se od četiri knjige, o papinoj supermaciji, rimskom kleru, crkvenom vlasništvu i patrimoniju sv. Petra, a od iznimnog je značaja za hrvatsku povijest srednjeg vijeka, jer je u nju 1086.
Novi!!: Grgur VII. i Collectio canonum (1086.) · Vidi više »
Crnogorska povijest
'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.
Novi!!: Grgur VII. i Crnogorska povijest · Vidi više »
Crnogorske zastave
Crnogorske zastave kroz povijest u biti su sadržavale crvenu boju, te Križ i dvoglavoga bijeloga orla.
Novi!!: Grgur VII. i Crnogorske zastave · Vidi više »
Dan Hrvatskog sabora
Dan Hrvatskog sabora je spomendan u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i radni je dan.
Novi!!: Grgur VII. i Dan Hrvatskog sabora · Vidi više »
Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.
Dmitra Zvonimira Smrću hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1089.), započeo je niz događaja koji je rezultirao krajem samostalnog Hrvatskog Kraljevstva te njegovim ulaskom u personalnu uniju s Kraljevinom Ugarskom.
Novi!!: Grgur VII. i Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105. · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Grgur VII. i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Dukljanska crkva
Dukljanska crkva (lat. Dioclitana ecclesia), Dukljanska nadbiskupija (lat. Dioecesis Docleensis) ili Arhiepiskopija Dukljanske crkve (Archiepiscopatus Dioclitanae ecclesiae) bila je rimokatolička nadbiskupija u Crnoj Gori.
Novi!!: Grgur VII. i Dukljanska crkva · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Grgur VII. i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
García Ramírez (biskup)
Don García Ramírez (umro 17. srpnja 1086.) bio je infant (princ) Aragonije te biskup Jace i Pamplone.
Novi!!: Grgur VII. i García Ramírez (biskup) · Vidi više »
Gebizon
Gebizon (lat. Gebizzo, Gebizzone, Gepizon, Gepizone) (?, prva polovica 11. stoljeća – ?, iza ožujka 1097.), papinski izaslanik u Hrvatskoj u 11.
Novi!!: Grgur VII. i Gebizon · Vidi više »
Gotfrid Bujonski
Gotfrid Bujonski (francuski: Godefroy de Bouillon), u nekim izvorima i kao Gotfrid Bouillonski (Baisy, Brabant ili Boulogne-sur-Mer, oko 1060. - Jeruzalem, Jeruzalemsko Kraljevstvo, 18. srpnja 1100.), francuski plemić, jedan od vođa križara u Prvom križarskom ratu (1096.-1099.). Bio je prvi vladar Jeruzalemskog Kraljevstva, ali nije htio uzeti kraljevski naslov, već se okitio počasnim naslovom "Zaštitinka Svetog Groba" (lat. Advocatus Sancti Sepulchri).
Novi!!: Grgur VII. i Gotfrid Bujonski · Vidi više »
Grgur VI.
Grgur VI. rođen kao Johannes Gratianus, kum dječaka pape Benedikta IX., bio je papa od 1045. do 1046. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Grgur VI. · Vidi više »
Grof Berengar II. od Sulzbacha
Kip grofa Berengara II. Berengar II. († 3. prosinca 1125.) bio je njemački plemić i grof Sulzbacha.
Novi!!: Grgur VII. i Grof Berengar II. od Sulzbacha · Vidi više »
Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik III. na minijaturi iz 1040. Henrik III. Crni (* 28. listopada 1017.; † 5. listopada 1056. u Bodfeldu, Harz); rimsko-njemački kralj od 1039., rimsko-njemački car (1046. - 1056.). Pripadao je Salijskoj dinastiji.
Novi!!: Grgur VII. i Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik IV. (Detalj iz evangelistara samostana St. Emmeram, poslije 1106.) Henrik IV. Okrutni (vjerojatno u Goslaru, 11. studenog 1050. – Lüttich, 7. kolovoza 1106.) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua.
Novi!!: Grgur VII. i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Honorije II., protupapa
Protupapa Honorije II., katolički protupapa od 1061. do 1064. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Honorije II., protupapa · Vidi više »
Honorije III.
Honorije III., pravog imena Cencio Savelli (Rim, o. 1150. – Rim, 18. svibnja 1227.), bio je papa od 1216. do 1227. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Honorije III. · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Grgur VII. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Grgur VII. i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatski kraljevi (serija)
Hrvatski kraljevi su dokumentarno-igrana obrazovna televizijska serija u proizvodnji Znanstveno-obrazovnog programa Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Grgur VII. i Hrvatski kraljevi (serija) · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Hugo I., burgundski vojvoda
Hugo I. (1057. – 29. kolovoza 1093.) bio je burgundski vojvoda 1076.
Novi!!: Grgur VII. i Hugo I., burgundski vojvoda · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Grgur VII. i Katoličanstvo · Vidi više »
Katoličanstvo u Hrvata
Katedrala sv. Duje u Splitu, najstarija katedrala na svijetu.http://www.glas-koncila.hr/index.php?option.
Novi!!: Grgur VII. i Katoličanstvo u Hrvata · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Grgur VII. i Križarski ratovi · Vidi više »
Kronologija povijesti LGBT-a
Slijedi kratka kronologija povijesti LGBT-a koja prati povijesni razvoj i značajne događaje u povijesti homoseksualnosti, biseksualnosti i rodnog identiteta.
Novi!!: Grgur VII. i Kronologija povijesti LGBT-a · Vidi više »
Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija
Krunidbena crkva sv.
Novi!!: Grgur VII. i Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija · Vidi više »
Kvatre
Kvatre ili četverovremena su dani na početku svakoga od četiri godišnja doba, u kojima se Crkva od davnine, prateći ciklus godišnjih doba, posvećuje molitvama, djelima pokore i ljubavi, i to na velike nakane Crkve i svijeta.
Novi!!: Grgur VII. i Kvatre · Vidi više »
Lav IX.
Lav IX., papa od 12. veljače 1049. do 19. travnja 1054. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Lav IX. · Vidi više »
Lovro Dalmatinac
Lovre (lat. Laurentinus) (? – Split, 8. srpnja 1099.), benediktinac, splitski nadbiskup i metropolit (1060. – 1099.) u vrijeme hrvatskih narodnih vladara.
Novi!!: Grgur VII. i Lovro Dalmatinac · Vidi više »
Mihailo
Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Mihailo · Vidi više »
Nikola Božidarević
Nikola Božidarević (lat. Nicolaus Rhagusinus) poznat u Italiji i kao Nicolò Raguseo (vjerojatno Kotor oko 1460. – Dubrovnik 1517.) bio je najveći dubrovački i hrvatski slikar na prijelazu iz gotike u renesansu.
Novi!!: Grgur VII. i Nikola Božidarević · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Grgur VII. i Normani · Vidi više »
Opći rimski kalendar
Opći rimski kalendar popis je blagdana koji se slave tijekom liturgijske godine u najrasprostranjenijem, Rimskom obredu Katoličke crkve.
Novi!!: Grgur VII. i Opći rimski kalendar · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Grgur VII. i Papa · Vidi više »
Papa Grgur
Ukupno su bila šesnaestorica papa s imenom Grgur te dvojica protupapa.
Novi!!: Grgur VII. i Papa Grgur · Vidi više »
Papinska konklava 1061.
Papinska konklava, 1061. je održana 30. rujna 1061. godine u rimskoj crkvi Sveti Petar u okovima.
Novi!!: Grgur VII. i Papinska konklava 1061. · Vidi više »
Papinska konklava 1073.
Papinska konklava, 1073. je održana 22. travnja 1073. godine u rimskoj crkvi Sveti Petar u okovima.
Novi!!: Grgur VII. i Papinska konklava 1073. · Vidi više »
Papinska konklava 1088.
Papinska konklava, 1088. je održana 12. ožujka 1088. godine u mjestu Terracina.
Novi!!: Grgur VII. i Papinska konklava 1088. · Vidi više »
Paskal II.
Paskal II., rođen Ranierius, (umro 21. siječnja 1118.) bio je papa od 13. kolovoza 1099., pa sve do svoje smrti.
Novi!!: Grgur VII. i Paskal II. · Vidi više »
Patareni
Mučeništvo svetog Arialda Patareni je naziv za slijedbenike vjerskog pokreta iz 11. stoljeća u milanskoj nadbiskupiji, koji su željeli reformu klera i crkvene vlasti u pokrajini i podržavali papinske oštre mjere protiv simonije i braka svećenika.
Novi!!: Grgur VII. i Patareni · Vidi više »
Petar Damjan
Sveti Petar Damjan (lat. Petrus Damianus, tal. Pietro Damiani; Ravenna, oko 1007. – Faenza, 22. veljače 1072./1703.), crkveni naučitelj, pustinjak i svetac.
Novi!!: Grgur VII. i Petar Damjan · Vidi više »
Popis dukljanskih vladara
Datoteka:Jovan Vladimir, Greek icon.jpg|Sveti Vladimir, dukljanski knez Datoteka:Vojislav, dukljanski knez.jpg|''Vojislav, utemeljitelj dinastije'' | Mihailo, prvi dukljanski kralj'' Datoteka:Konstantin Bodin.jpg|Bodin, kralj dukljanski'''.
Novi!!: Grgur VII. i Popis dukljanskih vladara · Vidi više »
Popis papa
Papinski grb Benedikta XVI. Ovaj popis papa sadrži imena i godine pontifikata papa, kronološkim redoslijedom.
Novi!!: Grgur VII. i Popis papa · Vidi više »
Povijest Hrvatske ratne mornarice
Prevlaci Početci Hrvatske ratne mornarice sežu u rani srednji vijek i pomorske sukobe hrvatskih država, a kasnije i Hrvatskog Kraljevstva s Mlečanima, Arapima i drugim protivnicima.
Novi!!: Grgur VII. i Povijest Hrvatske ratne mornarice · Vidi više »
Povijest Italije
Povijest Italije je povijest naroda koji su naseljavali područja današnje Republike Italije i povijest naroda Talijana od prapovijesti do danas.
Novi!!: Grgur VII. i Povijest Italije · Vidi više »
Robert Guiscard
Robertov portret iz Nove kronike (''Nuova Cronica''), 14. stoljeće. Robert Guiscard (Robert Lasica), normanski vojvoda i vojvoda Apulije (Normandija, oko 1020. – otok Kefallonia, Grčka, 17. srpnja 1085).
Novi!!: Grgur VII. i Robert Guiscard · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Grgur VII. i Romanika · Vidi više »
Salomon, ugarski kralj
Salomon (?, 1053. – Pula, 1087.), ugarski kralj (1063. – 1074.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Grgur VII. i Salomon, ugarski kralj · Vidi više »
Slavac
Slavac ili Slavić (11. stoljeće) je prema nekim izvorima (Ivan Lučić), bio hrvatski kralj koji je uzurpirao prijestolje nakon smrti hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. 1074. godine i vladao južnim dijelom hrvatskog kraljevstva od 1074.
Novi!!: Grgur VII. i Slavac · Vidi više »
Spoleto
Spoleto je grad i istoimena općina u središnjoj Italiji; četvrti po veličini u talijanskoj pokrajini Perugia (Umbrija).
Novi!!: Grgur VII. i Spoleto · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Grgur VII. i Srednji vijek · Vidi više »
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Novi!!: Grgur VII. i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »
Stanislav Krakovski
Sveti Stanislav Krakovski, rođen kao Stanisław Szczepanowski (Szczepanów, 26. srpnja 1030. – Krakov, 11. travnja 1079.) bio je šesti krakovski biskup.
Novi!!: Grgur VII. i Stanislav Krakovski · Vidi više »
Starohrvatska kruna
Starohrvatska kruna, često nazivana i Tomislavova kruna ili Zvonimirova kruna pojam je koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu i Hrvatsko Kraljevstvo u državnopravnom smislu.
Novi!!: Grgur VII. i Starohrvatska kruna · Vidi više »
Sveti Bruno
Sveti Bruno (Köln, oko 1030. – Serra San Bruno, 6. listopada 1101.), osnivač kartuzijanskoga reda i svetac Katoličke Crkve.
Novi!!: Grgur VII. i Sveti Bruno · Vidi više »
Sveti Emerik
Sveti Emerik (mađ. Szent Imre) (Vesprim, oko 1007. – Sălard, 2. rujna 1031.), mađarski kraljević i kršćanski svetac iz dinastije Arpadović.
Novi!!: Grgur VII. i Sveti Emerik · Vidi više »
Sveti Matej
Sveti Matej, apostol i evanđelist, kršćanski svetac, pisac Evanđelja po Mateju, propovjednik.
Novi!!: Grgur VII. i Sveti Matej · Vidi više »
Sveti Petar u okovima
Sveti Petar u okovima Sveti Petar u okovima (tal. San Pietro in Vincoli) je katolička crkva i bazilika u Rimu, poznata po Michelangelovoj statui Mojsija, dijelu groba pape Julija II.
Novi!!: Grgur VII. i Sveti Petar u okovima · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Grgur VII. i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Tijelovo
Diploma iz Liegea 1252. o slavljenju Svetkovine Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove (lat. Dies Sanctissimi Corporis et Sanguinis Domini Iesu Christi, skraćeno Corpus Christi, Tijelo Kristovo), katolička je euharistijska svetkovina, koja se slavi u četvrtak nakon svetkovine Presvetoga Trojstva.
Novi!!: Grgur VII. i Tijelovo · Vidi više »
Unam Sanctam
„Unam Sanctam“ bula je pape Bonifacija VIII.
Novi!!: Grgur VII. i Unam Sanctam · Vidi više »
Urban II.
Urban II. (1042. – 29. srpnja 1099.), rođen kao Eudes de Lagery bio je papa od 12. ožujka 1088. do 29. srpnja 1099. Za papu je izabran na papinskoj konklavi 1088. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Urban II. · Vidi više »
Vatikanska knjižnica
Bartolomea Platina prefektom Vatikanske knjižnice, freska iz 1477. godine Vatikanska knjižnica (Latinski: Bibliotheca Apostolica Vaticana), knjižnica je Svete Stolice, smještena u Vatikanu.
Novi!!: Grgur VII. i Vatikanska knjižnica · Vidi više »
Viktor III.
Viktor III., papa od 24. svibnja 1086. do 16. rujna 1087. godine.
Novi!!: Grgur VII. i Viktor III. · Vidi više »
Vojislavljevići
''Grb Duklje'' Vojislavljevići (crnog. ćiril. Војислављевићи) su crnogorska narodna dinastija, vladari Dukljanskoga kraljevstva od sredine 10. st do konca 12. st.
Novi!!: Grgur VII. i Vojislavljevići · Vidi više »
Vojvodstvo Normandija
Vojvodstvo Normandija Vojvodstvo Normandija je bila državna tvorevina na sjeveru Francuske.
Novi!!: Grgur VII. i Vojvodstvo Normandija · Vidi više »
Vrana (Pakoštane)
Vrana je naselje u sastavu Općine Pakoštane u blizini Vranskog jezera.
Novi!!: Grgur VII. i Vrana (Pakoštane) · Vidi više »
Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII.
'''Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII.''' Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII. je pismo hrvatskog kralja Zvonimira papi Grguru VII., u kojem se pred papinim izaslanstvom obvezuje ispunjavati svoje obveze prema papi, svećenstvu, zemlji i narodu.
Novi!!: Grgur VII. i Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII. · Vidi više »
1076.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1076. · Vidi više »
1085.
Bez opisa.
Novi!!: Grgur VII. i 1085. · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Grgur VII. i 25. svibnja · Vidi više »
4. listopada
4.
Novi!!: Grgur VII. i 4. listopada · Vidi više »
