Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Halit

Indeks Halit

Kristal halita Prikaz kristalne rešetke halita Halit je mineral, prirodni oblik soli, a po svom sastavu predstavlja natrijev klorid, NaCl (kuhinjsku sol).

19 odnosi: Auguste Bravais, Hadij, Halidi, Halogenidi, Hubei, Indeks loma, Klor, Kraljevske solane u Arc-et-Senansu, Kristal, Kristalna rešetka, Larak, Nahičevanska Autonomna Republika, Natrijev klorid, Nemetalne mineralne sirovine, René Just Haüy, Schraderov ventil, Sedimentne stijene, Sirovine, Zemljopis Irana.

Auguste Bravais

Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Auguste Bravais (Annonay, 23. kolovoza 1811. – Le Chesnay, 30. ožujka 1863.), francuski fizičar i mineralog.

Novi!!: Halit i Auguste Bravais · Vidi više »

Hadij

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Hadij je eon koji prethodi arhaiku, a proteže se od nastanka Zemlje prije 4,6 milijardi godina do otprilike 3,8 milijardi godina.

Novi!!: Halit i Hadij · Vidi više »

Halidi

Fluorit Halidi su binarni kemijski spojevi halogenoga elementa u oksidacijskom stanju (-1) i nekoga drugoga elementa (s različitom elektronegativnošću).

Novi!!: Halit i Halidi · Vidi više »

Halogenidi

Halogenidi su tipični ionski kristali pretežno homodezmičnih, a rjeđe heterodezmičnih rešetaka.

Novi!!: Halit i Halogenidi · Vidi više »

Hubei

Hubei (kin: 湖北, Húběi, tj. „sjeverno od jezera Dungting”) je kineska pokrajina.

Novi!!: Halit i Hubei · Vidi više »

Indeks loma

Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v: Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo.

Novi!!: Halit i Indeks loma · Vidi više »

Klor

Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.

Novi!!: Halit i Klor · Vidi više »

Kraljevske solane u Arc-et-Senansu

Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (francuski: Saline royale d'Arc-et-Senans) nalaze se u Arc-et-Senansu, pored šume Chaux i oko 35 kilometara od Besançona u francuskom departmanu Doubs.

Novi!!: Halit i Kraljevske solane u Arc-et-Senansu · Vidi više »

Kristal

kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.

Novi!!: Halit i Kristal · Vidi više »

Kristalna rešetka

Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. Kristalna rešetka je pravilan trodimenzijski raspored periodički ponavljanih strukturnih jedinica (atoma, iona, molekula) kao građevnih čestica kristala, koji mu daje karakteristična svojstva i oblik.

Novi!!: Halit i Kristalna rešetka · Vidi više »

Larak

Larak (perz. لارک) je otok smješten na jugoistoku Perzijskog zaljeva odnosno u iranskoj pokrajini Hormuzganu.

Novi!!: Halit i Larak · Vidi više »

Nahičevanska Autonomna Republika

Nahičevanska Autonomna Republika (azerski: Naxçıvan Muxtar Respublikası) je neobalna eksklava Azerbajdžana.

Novi!!: Halit i Nahičevanska Autonomna Republika · Vidi više »

Natrijev klorid

Kristalna struktura natrijevog klorida Struktura NaCl Kristal kuhinjske soli Natrijev klorid, (NaCl), je natrijeva sol klorovodične kiseline.

Novi!!: Halit i Natrijev klorid · Vidi više »

Nemetalne mineralne sirovine

Nemetalne mineralne sirovine prilikom topljenja ne daju novu sirovinu, a obično su vezane uz sedimentne stijene.

Novi!!: Halit i Nemetalne mineralne sirovine · Vidi više »

René Just Haüy

Kristal kvarca. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. René Just Haüy (Saint-Just-en-Chaussée, Oise, 28. veljače 1743. – Pariz, 1. lipnja 1822.Alfred Lacroix, « », Bulletin de la Société française de Minéralogie, vol. 67 « La célébration du deuxième centenaire de la naissance de l'abbé Haüy », nos 1-6,‎ 1944, p. 15-226. (DOI)), francuski mineralog i kristalograf.

Novi!!: Halit i René Just Haüy · Vidi više »

Schraderov ventil

Schraderov ventil (autoventil, standardni ventil, PKW ventil) sastoji se od ventilnog kućišta u kojem je navojna ventilna jezgra, a koristi se kod gotovo svih automobilskih guma i kod većine bicikala s pneumaticima za široke obruče.

Novi!!: Halit i Schraderov ventil · Vidi više »

Sedimentne stijene

Dva tipa sedimentnih stijena: škriljac prekriven vapnencem. Sedimente stijene su stijene nastale taloženjem ostataka drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra, taloženjem kao rezultatom biološke aktivnosti te taloženjem iz otopine.

Novi!!: Halit i Sedimentne stijene · Vidi više »

Sirovine

Sirovine su prirodni neobrađeni resursi nakon dobivanja iz prirodnih izvora.

Novi!!: Halit i Sirovine · Vidi više »

Zemljopis Irana

Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.

Novi!!: Halit i Zemljopis Irana · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »