Brže od pregledniku!
60 odnosi: Adolf Hitler, Al Capone, Boksački ustanak, Boljševizam, Calvin Coolidge, Chicago, Deflacija, Demokratska stranka (SAD), Drugi svjetski rat, Dwight D. Eisenhower, Fašizam, Franklin Delano Roosevelt, Harry S. Truman, Inženjerstvo, Iowa, Kalifornija, Katoličanstvo, Kina, Kvekeri, Lou Henry Hoover, New Deal, New York City, New York, Nijemci, Njemačka, Organizirani kriminal, Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Prvi svjetski rat, Radio, Republikanska stranka (SAD), Rusija, Ruski građanski rat, Sjedinjene Američke Države, Slobodna trgovina, Socijalizam, Srednja Europa, Sveučilište Stanford, Ugljen, Velika gospodarska kriza, Warren G. Harding, Woodrow Wilson, Zapadna Australija, 10. kolovoza, 1874., 1891., 1895., 1899., 1917., 1920., 1927., 1928., ..., 1929., 1930., 1932., 1933., 1938., 1940., 1947., 1964., 20. listopada, 4. ožujka. Proširite indeks (10 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Herbert Hoover i Adolf Hitler · Vidi više »
Al Capone
Alphonse Gabriel "Al" Capone Al na Alcatrazu, San Francisco Al s majkom Teresinom Alova ćelija u Eastern State Penitentiary, Philadelphia, Pennsylvania Alphonse Gabriel Capone (Brooklyn, New York, 17. siječnja 1899. - Miami Beach, Florida, 25. siječnja 1947.), američki kriminalac i mafijaš.
Novi!!: Herbert Hoover i Al Capone · Vidi više »
Boksački ustanak
Fotografija „boksača” u Tianjinu Boksački ustanak ili Iheatuanski ustanak je naziv za oružani sukob koji je izbio na području Sjeverne Kine 1899.
Novi!!: Herbert Hoover i Boksački ustanak · Vidi više »
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Novi!!: Herbert Hoover i Boljševizam · Vidi više »
Calvin Coolidge
John Calvin Coolidge Jr. (Plymouth, Vermont, 4. srpnja 1872. - Northampton, Massachusetts, 5. siječnja 1933.) je američki političar, najpoznatiji po tome što je bio 30. predsjednik SAD. John Calvin Coolidge rodio se u Vermontu, u porodici vlasnika seoske trgovine. Roditeljski dom je napustio kako bi na Amherst Collegeu u Massachusettsu studirao pravo. Diplomirao je godine 1895. i nakon toga je otišao u Northampton gdje se počeo baviti advokaturom. Godine 1899. Coolidge je po izabran u gradsko vijeće Northamptona. Sljedeće je godine postao gradski pravobranitelj, i na toj dužnosti ostao dvije godine. Potom je služio u tamošnjem sudu. Godine 1905. Coolidge se oženio za Grace Anna Goodhue, učiteljicu u lokalnoj školi za gluhe. Ona će mu kasnije roditi dva sina, te imati važnu ulogu u njegovoj političkoj karijeri, s obzirom na to da je njen šarm kompenzirao Coolidgeovu notornu nelagodu u međuljudskim odnosima. Coolidge je 1907. izabran za zastupnika u skupštini Massachusettsa, a godine 1910. je postao gradonačelnik Northamptona. To je bio početak njegovog političkog uspona. Godine 1912. je izabran u državni senat, gdje je od 1914. služio kao predsjednik tog zakodonodavnog tijela. Godine 1917. postao je viceguverner, a 1919. godine guverner Massachusettsa. Coolidge kao član Republikanske stranke formalno nije pripadao njenom progresivnom, odnosno reformskom krilu, ali se kao guverner zalagao za reformske mjere poput uvođenja kontrole cijena, ograničenja radnog vremena, ukidanja dječjeg rada te čak i za obavezno sudjelovanje predstavnika radnika u upravnim odborima korporacija. Ipak, pažnju nacionalne javnosti je ipak najviše privuklo njegovo slanje Nacionalne garde u Boston kako bi se slomio štrajk tamošnje policije. Ta odlučna akcija ga je učinilo jednim od favorita reformskog krila u Republikanskoj stranci, ali njihov pokušaj da ga na konvenciji 1920. godine učine predsjedničkim kandidatom je rezultirao samo potpredsjedničkim mjestom u kampanji bezličnog Warrena G. Hardinga. Harding je izabran za predsjednika, a Coolidge postao njegov potpredsjednik. Coolidge nije igrao važnu ulogu u administraciji, ali se sve promijenilo kada je 3. kolovoza 1923., prilikom posjete rodnom mjestu, probuđen iz kreveta da bi mu rekli kako je Harding nekoliko sati ranije preminuo u Kaliforniji. Coolidge je probudio svog oca, inače lokalnog javnog notara, kako bi na porodičnoj Bibliji položio predsjedničku zakletvu. Dan kasnije u Washingtonu je zakletvu ponovio pred sucem Vrhovnog suda Williamom Howardom Taftom. Službeni portret Coolidgeova administracija je predstavljala istovremeno i kontinuitet i prekid s Hardingovom. Coolidge je, slično kao i Harding, držao da se federalna vlada ne treba petljati u ekonomiju te je nastavio s laissez faire politikom. Međutim, nedostatak skandala, kao i nesklonost da se upliće u bilo kakve afere je Coolidgea učinilo miljenikom američke javnosti. Jedini značajniji događaj iz tog doba bilo je formalno davanje američkog državljanstva Indijancima u tadašnjim rezervatima godine 1924. Iste je godine Coolidge glatko izabran za republikanskog predsjedničkog kandidata. Demokrati, podijeljeni po pitanju prohibicije i odnosa prema Ku Klux Klanu, mu se nisu mogli suprotstaviti sa svojim kandidatom Johnom W. Davisom te su na izborima imali jedan od najgorih rezultata u povijsti. Prilikom kampanje je Coolidge po prvi put koristio radio kao novi i prilično popularni medij. Coolidge bi vjerojatno razbio Hardingov rekord u postocima, da velik broj glasača nije odnio progresivac Robert La Folette. No, i 54 % glasova je bilo dovoljno za jednu od najblistavijih republikanskih pobjeda u povijesti. Coolidge je svoju pobjedu prije svega imao zahvaliti izvrsnom stanju američke ekonomije koja je nastavila svoj poratni bum, od čega su koristi imali i srednji slojevi stanovništva. Zato je mogao dozvoliti ne samo da provodi laissez faire politiku, nego i da smanjuje poreze i carine. Jedina stvar koja je mogla zaustaviti taj trend bila je, po Coolidgeovom mišljenju, izbijanje novog rata, pa je zato njegova administracija bila jedan od inicijatora Briand-Kellogov pakta kojim su države-potpisnice po prvi put u historiji odrekle oružanog rješavanja međusobnih sporova. Coolidge, čija administracija možda najbolje odgovara opisu Burnih dvadesetih, u Bijeloj kući je 1924. godine doživio tragediju kada mu je umro sin. Nakon tog događaja i nakon izbora, Coolidge se sve više počeo povlačiti iz javnog života, te je prije isteka mandata izjavio kako se neće natjecati na izborima 1928. godine. Nakon izlaska iz Bijele kuće, Coolidge je neko vrijeme služio u Željezničkoj komisiji, kao i direktor osiguravajućeg društva. Godine 1929. je napisao autobiografiju, a kraće vrijeme pisao i novinske kolumne. Godine 1932. bio je duboko razočaran pobjedom Franklina Roosevelta na predsjedničkim izborima i izjavio "kako osjeća da je njegovo vrijeme prošlo". Nekoliko tjedana kasnije je umro od koronarne tromboze u dobi od 60 godina.
Novi!!: Herbert Hoover i Calvin Coolidge · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Herbert Hoover i Chicago · Vidi više »
Deflacija
Deflacija je pojava suprotna inflaciji, a označava pad opće cjenovne razine.
Novi!!: Herbert Hoover i Deflacija · Vidi više »
Demokratska stranka (SAD)
Demokratska stranka (Democratic Party) jedna je od dvije vodeće stranke Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Republikanskom strankom.
Novi!!: Herbert Hoover i Demokratska stranka (SAD) · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Herbert Hoover i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dwight D. Eisenhower
Dwight David Eisenhower (Denison, 14. listopada 1890. – Washington, DC, 28. ožujka 1969.), američki general, političar i predsjednik.
Novi!!: Herbert Hoover i Dwight D. Eisenhower · Vidi više »
Fašizam
Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.
Novi!!: Herbert Hoover i Fašizam · Vidi više »
Franklin Delano Roosevelt
Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940. godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.
Novi!!: Herbert Hoover i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »
Harry S. Truman
Truman objavljuje kapitulaciju Trećeg Reicha (8. svibnja 1945.) Harry S. Truman (Lamar, Missouri, 8. svibnja 1884. – Kansas City, Missouri, 26. prosinca 1972.) je bio američki političar i 33.
Novi!!: Herbert Hoover i Harry S. Truman · Vidi više »
Inženjerstvo
Izrada turbina zahtijeva suradnju inženjera s više različitih područja. Inženjerstvo je korištenje znanosti i tehnike za potrebe čovječanstva, naročito u gospodarstvu.
Novi!!: Herbert Hoover i Inženjerstvo · Vidi više »
Iowa
Iowa američka je savezna država.
Novi!!: Herbert Hoover i Iowa · Vidi više »
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Novi!!: Herbert Hoover i Kalifornija · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Herbert Hoover i Katoličanstvo · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Herbert Hoover i Kina · Vidi više »
Kvekeri
Kvekeri (poznati i kao Društvo prijatelja) su kršćanski vjerski pokret bez svećenstva i obreda.
Novi!!: Herbert Hoover i Kvekeri · Vidi više »
Lou Henry Hoover
Louise Henry Hoover (Iowa, 29. ožujka 1874. – New York, 7. siječnja 1944.) je bila supruga 31.
Novi!!: Herbert Hoover i Lou Henry Hoover · Vidi više »
New Deal
New Deal je engleski pojam koji se prevodi kao novo poslovanje, i ime je za ekonomski program koji je uveo američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt 1933.
Novi!!: Herbert Hoover i New Deal · Vidi više »
New York City, New York
New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.
Novi!!: Herbert Hoover i New York City, New York · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Herbert Hoover i Nijemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Herbert Hoover i Njemačka · Vidi više »
Organizirani kriminal
Organizirani kriminal je vrsta nezakonita poslovna djelovanja u kojem postoji organizacijska struktura slična korporaciji ili udruženju.
Novi!!: Herbert Hoover i Organizirani kriminal · Vidi više »
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Pečat Predsjednika SAD-a Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je šef države i šef vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Herbert Hoover i Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Herbert Hoover i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Radio
Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.
Novi!!: Herbert Hoover i Radio · Vidi više »
Republikanska stranka (SAD)
Republikanska stranka (Republican Party), poznata i kao Grand Old Party (Velika stara stranka), jedna je od dvije vodeće stranke Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Demokratskom strankom.
Novi!!: Herbert Hoover i Republikanska stranka (SAD) · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Herbert Hoover i Rusija · Vidi više »
Ruski građanski rat
Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.
Novi!!: Herbert Hoover i Ruski građanski rat · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Herbert Hoover i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slobodna trgovina
Abraham Storck: Scene u južnoj luci s trgovcima Slobodna trgovina podrazumijeva međunarodnu trgovinu bez intervencije državne vlasti.
Novi!!: Herbert Hoover i Slobodna trgovina · Vidi više »
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Novi!!: Herbert Hoover i Socijalizam · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Herbert Hoover i Srednja Europa · Vidi više »
Sveučilište Stanford
Sveučilište Stanford Sveučilište Stanford (engl. Stanford University, puni službeni naziv Leland Stanford Junior University) privatno je i istraživacki orijentirano Sveučilište u Stanfordu, Kalifornija, SAD.
Novi!!: Herbert Hoover i Sveučilište Stanford · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: Herbert Hoover i Ugljen · Vidi više »
Velika gospodarska kriza
Velika gospodarska kriza, Velika ekonomska kriza ili Velika depresija (1929. – 1933.), nazivi su teškog sloma cijelih nacionalnih gospodarstva u svim važnijim industrijskim državama koja je počela 1929., a očitovala se, između ostalog, slomom cijelog niza privrednih subjekata, masivnom nezaposlenošću i deflacijom.
Novi!!: Herbert Hoover i Velika gospodarska kriza · Vidi više »
Warren G. Harding
Warren Gamaliel Harding (Blooming Grove, Ohio, 2. studenog 1865. – San Francisco, Kalifornija, 2. kolovoza 1923.) je američki novinski izdavač i političar, najpoznatiji po tome što je bio 29.
Novi!!: Herbert Hoover i Warren G. Harding · Vidi više »
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Herbert Hoover i Woodrow Wilson · Vidi više »
Zapadna Australija
Zapadna Australija (eng. Western Australia) je australska najveća država, površinom otprilike jednaka zapadnoj Europi.
Novi!!: Herbert Hoover i Zapadna Australija · Vidi više »
10. kolovoza
10.
Novi!!: Herbert Hoover i 10. kolovoza · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert Hoover i 1874. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert Hoover i 1891. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert Hoover i 1895. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert Hoover i 1899. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert Hoover i 1917. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert Hoover i 1920. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Herbert Hoover i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Herbert Hoover i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert Hoover i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert Hoover i 1930. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert Hoover i 1932. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert Hoover i 1933. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert Hoover i 1938. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Herbert Hoover i 1940. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert Hoover i 1947. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Herbert Hoover i 1964. · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Herbert Hoover i 20. listopada · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Herbert Hoover i 4. ožujka · Vidi više »
