Brže od pregledniku!
140 odnosi: Adonis, Afrodita, Agleja, Akteon, Amfitrita, Antička filozofija, Antička književnost, Antika, Ares, Arijadna (mitologija), Aristofan iz Bizanta, Arkad, Atena (mitologija), Atena (polis), Atlant, Đuro Körbler, Branimir Glavičić, Celzo, Demon, Diona (mitologija), Dioniz, Dorida (nimfa), Ehidna, Eja, Enija, Ereb, Erida, Eridan, Erinije, Eros, Eshil, Eter (mitologija), Faeton, Feba (mitologija), Ferekid sa Sirosa, Fobos (mitologija), Fork (starogrčko božanstvo), Galateja (mitologija), Geja, Giganti, Ginecej, Gorgone, Grčka komedija, Grčka mitologija, Greje, Grifon, Grko-Makedonci, Hapax legomenon, Harite, Harpija, ..., Heba, Hekatonhiri, Helena (mitologija), Helenizam, Hemera, Hera, Heraklit, Himera, Hiperion (mitologija), Hipno, Hiron, Homer, Homerski jezik, Hore, Hrisaor, Ilitija, Japet (mitologija), Jonsko narječje, Kalipso (mitologija), Kalista (mitologija), Kaos (mitologija), Katalog žena, Kej, Kerber, Keta, Kiklop, Kirka, Komunizam, Krij, Kron, Ksenofan, Kuća grčkih epigrama, Kupid, Lernejska Hidra, Leta, Liguri, Maja (mitologija), Majdanpek, Makedonci, Meduza (mitologija), Meliboja, Menetije, Metida (mitologija), Museion, Muza, Nacionalni arheološki muzej u Napulju, Najade, Naraštaji ljudskog roda, Nemejski lav, Nikta, Okean, Orfej, Ourea, Pakao (Dante), Pandora (mitologija), Pasifaja (mitologija), Pegaz, Perzefona, Pont (mitologija), Povijest kartografije, Povijest pčelarstva, Prometej (mitologija), Pseudo-Seneka, Radna etika, Reja (mitologija), Ropstvo u staroj Grčkoj, Satiri, Selena, Seneka Mlađi, Sfinga, Simbolika zmije, Skila, Starogrčka književnost, Stiks, Stvaranje ljudi (grčka mitologija), Svjetska književnost, Talasa (mitologija), Tanatos, Tartar (bog), Tartar (pakao), Taumant, Teja, Temida, Teogonija, Tetija (mitologija), Tifon, Tihe, Titani, Triton (mitologija), Uran (mitologija). Proširite indeks (90 više) »
Adonis
Adonis Adonis ili Adon (grč., Adônis) u grčkoj mitologiji bog je žita, smrti i ponovnog rođenja.
Novi!!: Heziod i Adonis · Vidi više »
Afrodita
Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.
Novi!!: Heziod i Afrodita · Vidi više »
Agleja
Harita; Firenca Agleja (grč., Aglaía) u grčkoj mitologiji ime je pet božica, a najčešće za jednu od Harita.
Novi!!: Heziod i Agleja · Vidi više »
Akteon
Akteon, skulptura u Kroměřížu Akteon (grč., Aktaíôn) u grčkoj mitologiji je tebanski junak, Aristejov i Autonejin sin, Hironov učenik i Artemidina žrtva.
Novi!!: Heziod i Akteon · Vidi više »
Amfitrita
Antoine Coysevox: Amfitrita, 1699. – 1705., Louvre Amfitrita (grč., Amphitrítê) u grčkoj mitologiji kći je morskog boga Nereja i njegove žene Doride, Nerejida, morska božica i Posejdonova družica.
Novi!!: Heziod i Amfitrita · Vidi više »
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Heziod i Antička filozofija · Vidi više »
Antička književnost
Antička književnost ili klasična književnost je književnost koja je napisana u antičko doba, pri čemu se misli na staru Grčku i na Rimsko Carstvo; iako se tu često uračunava i prapovijesna književnost od razvitka prvog pisma i književnosti u Mezopotamiji, Egiptu, Perzija, Indiji, i Palestini sve do srednjovjekovne književnosti.
Novi!!: Heziod i Antička književnost · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Heziod i Antika · Vidi više »
Ares
Ares, Villa Hadriana, Tivoli Ares (grč., Arês ili, Areôs) u grčkoj mitologiji bog je rata, najstariji sin Zeusa i Here.
Novi!!: Heziod i Ares · Vidi više »
Arijadna (mitologija)
Evelyn De Morgan: Arijadna na Naksu, 1877. Arijadna (grč., Ariádnê) u grčkoj mitologiji kći je kretskog kralja Minosa i kraljice Pasifaje, pomogla je Tezeju da izađe iz Labirinta.
Novi!!: Heziod i Arijadna (mitologija) · Vidi više »
Aristofan iz Bizanta
Aristofan (starogrčki) iz Bizanta (257. – 185./180. pr. Kr.) bio je starogrčki filololog, književni kritičar i gramatičar, poznat po svom radu na proučavanju Homera, ali i drugim klasičnim autorima kao što su Pindar i Hesiod.
Novi!!: Heziod i Aristofan iz Bizanta · Vidi više »
Arkad
Arkad (grč. Αρκάδως) je u grčkoj mitologiji kralj Arkadije, Zeusov i Kalistin sin.
Novi!!: Heziod i Arkad · Vidi više »
Atena (mitologija)
5. st. pr. Kr. Atena (grč., Athēnâ ili, Athénē; dorski:, Asána) boginja je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.
Novi!!: Heziod i Atena (mitologija) · Vidi više »
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Novi!!: Heziod i Atena (polis) · Vidi više »
Atlant
Atlas nosi na plećima nebeski svod Atlas ili Atlant (grč., Atlas) u grčkoj mitologiji jedan je od Titana, koji su se borili protiv Zeusa, pa za kaznu mora nositi nebeski svod.
Novi!!: Heziod i Atlant · Vidi više »
Đuro Körbler
Đuro Körbler (Vrhovac kraj Ozlja, 16. kolovoza 1873. – Zagreb, 4. studenoga 1927.), hrvatski klasični filolog i hrvatski akademik.
Novi!!: Heziod i Đuro Körbler · Vidi više »
Branimir Glavičić
Branimir Glavičić (Našice, 12. svibnja 1926. – Zadar, 10. siječnja 2010.), hrvatski klasični filolog, profesor Sveučilišta u Zadru i član HAZU.
Novi!!: Heziod i Branimir Glavičić · Vidi više »
Celzo
Celzo (stgrč.: Κέλσος, lat.: Celsus; također Kels, Cels ili Kélsos), grčki platonistički filozof iz 2. stoljeća i najozbiljniji kritičar kršćanstva u ranom razdoblju.
Novi!!: Heziod i Celzo · Vidi više »
Demon
Demon Belial Demon (grč. δαίμων, daimon) je bestjelesno mitološko biće za koje se u staroj Grčkoj držalo da donosi inspiraciju i znanje kao posrednik između bogova i čovjeka.
Novi!!: Heziod i Demon · Vidi više »
Diona (mitologija)
Diona (grč., Diốnê) u grčkoj mitologiji nimfa je i Titanida.
Novi!!: Heziod i Diona (mitologija) · Vidi više »
Dioniz
Bakho, 1597. Dioniz (grč., Diốnysos) u grčkoj mitologiji bog je plodnosti, veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik.
Novi!!: Heziod i Dioniz · Vidi više »
Dorida (nimfa)
Prikaz Doride s bakljama, reljef Dorida (grčki Δωρις, Dôris) morska je nimfa iz grčke mitologije.
Novi!!: Heziod i Dorida (nimfa) · Vidi više »
Ehidna
Ehidna je ružno žensko čudovište iz grčke mitologije.
Novi!!: Heziod i Ehidna · Vidi više »
Eja
William-Adolphe Bouguereau: Eja, 1881. Eja ili Eos (grč, Êốs) u grčkoj mitologiji boginja je praskozorja i jutarnjeg rumenila neba, kći Titana Hiperiona i njegove žene Tije, božica praskozorja i jutarnjeg rumenila neba.
Novi!!: Heziod i Eja · Vidi više »
Enija
Božica Enija Enija (grč. Ἐνυώ, Enyṓ) je božica rata u grčkoj mitologiji i pratilica Aresa.
Novi!!: Heziod i Enija · Vidi više »
Ereb
Ereb (grč., Erebos) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog, personifikacija tame i sjene koja je ispunjavala sve kutove svijeta.
Novi!!: Heziod i Ereb · Vidi više »
Erida
Erida (grč., Eris) ili Eris u grčkoj mitologiji boginja je razdora.
Novi!!: Heziod i Erida · Vidi više »
Eridan
Eridan (grč., Eridanós) u grčkoj mitologiji rijeka je u Hadu.
Novi!!: Heziod i Eridan · Vidi više »
Erinije
Orestovo grizodušje, Oresta progone Erinije, 1862. Erinije ili Eumenide (grč., Erinúe;, Eumenídes) u grčkoj mitologiji boginje su osvete i prokletstva, koje stanuju u podzemlju.
Novi!!: Heziod i Erinije · Vidi više »
Eros
Caravaggio: Eros (Amor), 1600. Eros (grč., Erôs) u grčkoj mitologiji bog je ljubavi, strasti i seksualne požude i sama ljubav.
Novi!!: Heziod i Eros · Vidi više »
Eshil
'''Αἰσχύλος''' Eshil (Αἰσχύλος; Eleuzina, 525. pr. Kr./524. pr. Kr. - Gela, 456. pr. Kr.) bio je veliki starogrčki dramatičar.
Novi!!: Heziod i Eshil · Vidi više »
Eter (mitologija)
Eter (grč., Aithếr) ili Akmon (grč., Akmôn) u grčkoj mitologiji (kod Hezioda) primordijalni je bog nebeskoga svjetla, sin boga vječne tame Ereba i božice noći Nikte, a brat i pratilac božice svijetloga dana Hemere.
Novi!!: Heziod i Eter (mitologija) · Vidi više »
Faeton
Hendrick Goltzius: Faeton, gravura Faeton (grč., Faethon) u grčkoj mitologiji Helijev je sin.
Novi!!: Heziod i Faeton · Vidi više »
Feba (mitologija)
Feba i Asterija, Berlin Feba (grč., Phoíbê) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida.
Novi!!: Heziod i Feba (mitologija) · Vidi više »
Ferekid sa Sirosa
Ferekid sa Sirosa (grčki: Φερεκύδης) bio je antički grčki filozof, koji se rodio na cikladskom otoku Sirosu i djelovao u 6. stoljeću pr. Kr. Ferekid je poznat po svom glavnom djelu Pentemychos ili Heptamychos (Pećina sa sedam skrovišta), koje je jedno od najranijih proznih djela grčke književnosti i koje predstavlja važni prijelaz s mitološke na predsokratsku filozofsku misao.
Novi!!: Heziod i Ferekid sa Sirosa · Vidi više »
Fobos (mitologija)
Lizipid: Fob i Ares, 6. stoljeće pr. Kr. Fob ili Fobos (grč., Phóbos) u grčkoj mitologiji personifikacija je straha i užasa, a zajedno sa svojim bratom Dimom (Deimos) vjerna pratnja svome ocu, bogu Aresu.
Novi!!: Heziod i Fobos (mitologija) · Vidi više »
Fork (starogrčko božanstvo)
Fork ili Forkis je grčki morski bog.
Novi!!: Heziod i Fork (starogrčko božanstvo) · Vidi više »
Galateja (mitologija)
Rafael: Galateja, detalj, 1511. Galateja (grč., Galateia) u grčkoj mitologiji ime je dviju djevojaka - nimfe Galateje i oživjelog kipa.
Novi!!: Heziod i Galateja (mitologija) · Vidi više »
Geja
sirijska freska, Damask Geja ili Gaja (grč.,.
Novi!!: Heziod i Geja · Vidi više »
Giganti
Gigant, fontana u Versaillesu Giganti (grč., Gigantos) u grčkoj mitologiji rasa je divova koja se borila protiv olimpskih bogova.
Novi!!: Heziod i Giganti · Vidi više »
Ginecej
Obiteljska scena u gineceju – naslikana na lebes gamikosu oko 430. pr. U staroj Grčkoj, ginecej (od starogrčkog gynaikeia "dio kuće rezerviran za žene"; doslovno "od žena") ili koje pripadaju ženama, ženskog roda") ili ginekonitis ("ženski stanovi u kući") je bila zgrada ili dio kuće rezerviran za žene, općenito najunutarnji stan. Drugim riječima, ženske četvrti, slične južnoazijskoj Anthapuri i islamskoj južnoazijskoj zenani. Ginecej je pandan andronu ili muškim odajama. Udana žena iz kućanstva često bi se noću pridružila neudanim ženama i robinjama kada se nije pridružila svom mužu. Žene su većinu dana provodile u ovom dijelu kuće. Ove su sobe bile udaljenije od onih rezerviranih za muškarce jer su bile udaljene od ulica i javnih površina kuće. Kad su se posjetitelji zabavljali, žene nisu bile prisutne, nego su ostale u ovom osamljenom dijelu kuće. Dio carske palače u Konstantinopolu tijekom vladavine grčkog Bizantskog Carstva bio je poznat kao ginaikonitis i bio je rezerviran za žene. Imao je vlastite ceremonijalne obrede i procesije, kao i političku dinamiku.
Novi!!: Heziod i Ginecej · Vidi više »
Gorgone
atički ćup (''lekythos''), oko 530. pr. Kr. Gorgone (grč., Gorgónes ili, Gorgoĩ) u grčkoj mitologiji ženska su stvorenja s oštrim očnjacima i zmijskom kosom, kćeri morskog boga Forka i Keto ("Forkide"), a njihov je pogled okamenjivao.
Novi!!: Heziod i Gorgone · Vidi više »
Grčka komedija
Grčka komedija bila je, uz tragediju i satirsku igru, jedan od tri glavna žanra starogrčkog kazališta i obuhvaćala je niz scenskih vrsta, uključujući pučku improvizaciju, mim i flijačku farsu.
Novi!!: Heziod i Grčka komedija · Vidi više »
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Novi!!: Heziod i Grčka mitologija · Vidi više »
Greje
Perzej vraća oko Grejama Greje (grč., Graĩai) u grčkoj mitologiji tri su sestre s jednim okom i jednim zubom što su ih dijelile, Forkisove i Ketine kćeri, Forkide.
Novi!!: Heziod i Greje · Vidi više »
Grifon
Grifon Kip grifona u Kasteel de Haaru Grifon, još Grifin ili Grifen (grč. γρύφων ili γρύπων; lat. gryphus), legendarna zvijer s tijelom lava i glavom orla.
Novi!!: Heziod i Grifon · Vidi više »
Grko-Makedonci
Zastava Grčke-Makedonije Grko-Makedonci Ime jednoj skupini Grka koja sebe naziva imenom Μακεδόνες (Makedonci, a nastanjeni su na grčkom području Makedonije, i naziv ne podrazumijeva nikakvu etničku pripadnost, nego jedino kao stanovnike toga dijela Grčke. Istovremeno u proturječju s time, takozvani Grko-Makedonci se, navode kao većinsko kršćansko stanovništvo u ranom 20 stoljeću, u vilajetu Selânik (Solun) i u Manastiru (Bitola). -Prema istom izvoru mnogi Grko-Makedonci imigrirali su između 1924. – 1974. u Australiju, poglavito iz gradova Florina, Kastoria i Kozani. Grčko-Makedonska zajednica u Melbournu imala je konflikata s makedonskim Makedoncima poradi starih klulturnih simbola, koji aludiraju na Filipa II Makedonskog i drevno makedonsko podrijetlo.
Novi!!: Heziod i Grko-Makedonci · Vidi više »
Hapax legomenon
Hapax legomenon (mn. hapax legomena; skraćeno često hapax, od) je riječ koja se u nekom tekstu (ili tekstovnom korpusu) pojavljuje samo jednom.
Novi!!: Heziod i Hapax legomenon · Vidi više »
Harite
Primavera, detalj Harite (grč., Khárites) u grčkoj mitologiji boginje su ljupkosti i ljepote, ljudskog šarma i plodnosti.
Novi!!: Heziod i Harite · Vidi više »
Harpija
Matthius Merian: Harpija, 1660. Harpije (grč., Hárpuiai) u grčkoj mitologiji ptice su s licima žena; boginje oluje.
Novi!!: Heziod i Harpija · Vidi više »
Heba
Demeter Laccataris: Heba, 1850. Hebe (grč., Hêbê) u grčkoj mitologiji boginja je mladosti; vrčonoša bogovima na Olimpu.
Novi!!: Heziod i Heba · Vidi više »
Hekatonhiri
Briarej, jedan od Hekatonhira Hekatonhiri ili Storuki (grč., Hekatógkheires) u grčkoj mitologiji golemi su storuki divovi, Uranovi i Gejini (stvoriteljica zemlje) sinovi.
Novi!!: Heziod i Hekatonhiri · Vidi više »
Helena (mitologija)
Evelyn de Morgan: Helena Trojanska, 1898. Helena (grč., Helénē) u grčkoj mitologiji bila je žena spartanskog kralja Menelaja, Zeusova i Ledina kći; smatrana najljepšom ženom onog doba.
Novi!!: Heziod i Helena (mitologija) · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Heziod i Helenizam · Vidi više »
Hemera
William-Adolphe Bouguereau: Dan, 1881. Hemera (grč., Hêméra.
Novi!!: Heziod i Hemera · Vidi više »
Hera
Hera (grč., Hêra;, Hêrê) u grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja, Zeusova žena i sestra; boginja braka.
Novi!!: Heziod i Hera · Vidi više »
Heraklit
'''Heraklit'''Rafael, ''Atenska škola'' (1509. – 1510.), detalj Heraklit Efežanin (grč.; 535. pr. Kr. – 475. pr. Kr.) je grčki filozof predsokratovac.
Novi!!: Heziod i Heraklit · Vidi više »
Himera
Firenci. Himera (grč., Khímaira; hrv. zmijolav) u grčkoj mitologiji pustinjska je neman u Liciji, spada u legendarne zvijeri.
Novi!!: Heziod i Himera · Vidi više »
Hiperion (mitologija)
Hiperion (grč., Hyperíôn) u grčkoj mitologiji bog je Sunca u Homerovoj Ilijadi i Odiseji - Helos Hyperion.
Novi!!: Heziod i Hiperion (mitologija) · Vidi više »
Hipno
John William Waterhouse: San (Hipno) i njegov polubrat Smrt (Tanatos) Hipno (grč., Hipnos) u grčkoj mitologiji personifikacija je sna.
Novi!!: Heziod i Hipno · Vidi više »
Hiron
lire, 65. – 79. Hiron (grč., Kheírôn) u grčkoj mitologiji sin je Krona i Okeanide Filire; Kentaur i odgajatelj mnogih grčkih junaka.
Novi!!: Heziod i Hiron · Vidi više »
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Novi!!: Heziod i Homer · Vidi više »
Homerski jezik
Homerski jezik jest inačica grčkog jezika kojim se koristio Homer u pisanju Ilijade i Odiseje kao i Homerskih himni.
Novi!!: Heziod i Homerski jezik · Vidi više »
Hore
Hore, Meyersov leksikon, 1888. Hore (grč., Hórai) u grčkoj mitologiji boginje su životnog reda i godišnjih doba, Zeusove i Temidine kćeri, polusestre Mojra.
Novi!!: Heziod i Hore · Vidi više »
Hrisaor
Hrisaor (grč., Khrysáôr) u grčkoj mitologiji Pegazov je divovski brat, Posejdonov i Meduzin sin te Gerionov otac.
Novi!!: Heziod i Hrisaor · Vidi više »
Ilitija
Atena se rađa iz Zeusove glave, dok ju Ilitija gleda, grčka vaza Ilitija (grčki Εἰλείθυια) je božica rađanja iz grčke mitologije.
Novi!!: Heziod i Ilitija · Vidi više »
Japet (mitologija)
Japet (grč., Iapetós) u grčkoj mitologiji Uranov je i Gejin sin, Titan.
Novi!!: Heziod i Japet (mitologija) · Vidi više »
Jonsko narječje
Jonsko grčko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 11.
Novi!!: Heziod i Jonsko narječje · Vidi više »
Kalipso (mitologija)
Anatole Calmels: Kalipso, 1853. Kalipso (grč., Kalupsố), u grčkoj mitologiji nimfa i Odisejeva ljubavnica.
Novi!!: Heziod i Kalipso (mitologija) · Vidi više »
Kalista (mitologija)
Jupiter (Zeus) i Kalista, 1744. Kalista (grč., Kallistố) u grčkoj mitologiji bila je kći kralja Arkadije Likona ili je pak bila nimfa.
Novi!!: Heziod i Kalista (mitologija) · Vidi više »
Kaos (mitologija)
Kaos (grč., Khaos) u grčkoj mitologiji primordijalno je božanstvo, beskrajan prostor iz kojega su nastali svjetlost i dan, tama i noć, a zatim i Zemlja, podzemni svijet i ljubav.
Novi!!: Heziod i Kaos (mitologija) · Vidi više »
Katalog žena
P.Oxy. XI 1359 fr. 2, 2. stoljeće, Oksirinh) Katalog ženâ (starogrčki Γυναικῶν κατάλογος), Gynaikôn katálogos) ― poznat i kao Eeje ili Ehoje (ἢ οἵη, ē' hoiē) ― jest fragmentarno sačuvana starogrčka epska pjesma koja se u antici pripisivala Heziodu. "Žene" koje se u naslovu spominju zapravo su heroine, od kojih su mnoge vodile ljubav s bogovima te su svojim ljudskim i božanskim ljubavnicima rodile heroje iz grčkoga mita. Za razliku od Homerove Ilijade i Odiseje, koje se usredotočuju na pripovijedanje, Katalog je bio izgrađen na temelju opsežnog sustava genealogija koje proistječu iz svih tih ljubavnih spojeva i, prema riječima Martina Litchfielda Westa, "pokrivao je cijelo herojsko razdoblje". Popisi obiteljskih stabala bili su obogaćeni pričama o mnogim članovima tih obitelji, pa Katalog predstavlja zbirku mitova o herojima upravo onako kako Heziodova Teogonija daje sustavni prikaz grčkoga panteona na temelju genealogija bogova. Većina filologa danas smatra da Katalog nije napisao Heziod, no pitanja o autorstvu nisu umanjila zanimanje za proučavanje književnih, društvenih i povijesnih aspekata ove pjesme. Kao svojevrsno heziodovsko djelo koje se bavi najsitnijim detaljima homerskog svijeta heroja, polubogova, Katalog nudi prijelaz između božanske sfere Teogonije i zemaljskih pitanja Poslova i dana. S obzirom na to da se ova pjesma bavi ne samo herojima, nego i heroinama, ona pruža i određene pokazatelje o tome kako se u vrijeme njezina postanka i afirmacije među publikom gledalo na ulogu i percepciju žene u grčkoj književnosti i društvu. Grčke aristokratske zajednice, kao vladajuća elita, tvrdile su da potječu od heroja opjevanih u epskom pjesništvu; stoga Katalog, budući "genealoški vjerna mapa helenskog svijeta", čuva mnoge informacije o jednom složenom sustavu srodničkih odnosa i hijerarhija koji je zadržao svoj značaj dugo nakon što se arhajsko razdoblje završilo. Mnogi mitovi koji se spominju u Katalogu nisu zabilježeni ni u jednom drugom antičkom izvoru koji posjedujemo, odnosno ili ih nema uopće ili ih nema u obliku u kojem su dani u Katalogu, pa su privlačili posebnu pozornost pisaca i filologa, još od kraja arhajskog doba, pa sve do helenističkog i rimskog razdoblja. Usprkos popularnosti koju je uživala kod učene publike helenističkog svijeta, uključujući i rimski Egipat, pjesma se prestala prepisivati prije no što je mogla prijeći u srednjovjekovnu rukopisnu tradiciju, te njezine fragmente danas nalazimo samo na papirusima i u navodima kod drugih antičkih autora. No, i pored toga, Katalog je osvjedočen mnogo bolje nego većina drugih "izgubljenih" djela, jer oko 1.300 cijelih ili djelomičnih stihova, koliko je sačuvano, predstavlja, prema jednoj procjeni, "između trećine i četvrtine izvorne pjesme". Postoji opsežan materijal koji omogućuje rekonstrukciju pjesme, i to ne samo rekonstrukciju sadržaja, nego i njegove raspodjele, no fragmenatrno stanje tog materijala ostavlja mnoga složena pitanja neriješenim, a u prošlom je stoljeću proizveo nekoliko teza koje su se naposljetku pokazale pogrešnim.
Novi!!: Heziod i Katalog žena · Vidi više »
Kej
Kej ili Koj (grč., Koĩos) u grčkoj mitologiji Titan je, Uranov i Gejin sin, poznat po svojoj inteligenciji.
Novi!!: Heziod i Kej · Vidi više »
Kerber
William Blake: Kerber Kerber (grč., Kérberos) u grčkoj mitologiji troglavi je pas - mitološko biće.
Novi!!: Heziod i Kerber · Vidi više »
Keta
Keta je grčka morska božica.
Novi!!: Heziod i Keta · Vidi više »
Kiklop
Odilon Redon: Kiklop, 1914. Kiklop (grč., Kýklôps) u grčkoj mitologiji ime je plemena divova koji imaju samo jedno oko.
Novi!!: Heziod i Kiklop · Vidi više »
Kirka
John William Waterhouse: ''Kirka Indiviosa'', 1892. Kirka (grč., Kírkê) u grčkoj mitologiji čarobnica je (nimfa ili božica) s vlastita otoka, Odisejeva ljubavnica, Helijeva i Perzina kći.
Novi!!: Heziod i Kirka · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Heziod i Komunizam · Vidi više »
Krij
Krij (grč., Kríos) u grčkoj mitologiji Titan je, Uranov i Gejin sin, bog vještine, vodstva i zviježđa.
Novi!!: Heziod i Krij · Vidi više »
Kron
Saturn (Kron) proždire svoga sina, 17. stoljeće Kron (grč., Krónos) u grčkoj mitologiji titan je zemljoradnje; jedan od Titana, Uranov i Gejin sin, Rejin muž.
Novi!!: Heziod i Kron · Vidi više »
Ksenofan
Ksenofan iz Kolofona. Crtež iz "''Povijesti filozofije''" Thomasa Stanleya iz 1665. Ksenofan iz Kolofona (grč., (570. pr. Kr. - 480. pr. Kr.) je bio grčki filozof predsokratovac, pjesnik, te društveni i vjerski kritičar. Naše poznavanje njegovih gledišta je dobiveno iz njegove sačuvane poezije, koju su drugi grčki pisci citirali. Njegova poezija je kritizirala i ismijavala mnoge ideje, kao i vjerovanje u antropomorfne bogove, kao i grčko poštovanje atletike. Ksenofan je odbijao tadašnje vjerovanje u mnogo bogova, kao i ideju da bi bogovi bili oblikom slični ljudima. Jedan je poznati odlomak ismijao tu ideju tvrdeći da, kad bi bikovi bili u mogućnosti zamišljati bogove, onda bi ti bogovi bili odraz bikova. Budući da je prema njegovom shvaćanju bog bio jedan, apstraktan, univerzalan, nepromjenjiv, nepokretan i uvijek prisutan, Ksenofan se često uzima kao prvi monoteist u zapadnoj filozofiji religije. On je, također, pisao da pjesnici trebaju pisati samo o bogovima koji izazivaju društveno oduševljenje, i ovo je samo jedno od njegovih mišljenja koja su prethodila djelima Platona. Istraživajući fosile, Ksenofan je zaključio da je voda nekada morala pokrivati čitav planet. Njegova epistemologija govori da istina postoji, ali da je ljudi kao smrtnici ne mogu spoznati. Ovo je značilo da je moguće djelovati vodeći se hipotezom: možemo djelovati kao da znamo istinu. Ovo je Ksenofanovo učenje ponovo oživio Karl Popper i ono je osnova Kritičkog racionalizma. Do 1950. godine bilo je dosta kontroverzije oko Ksenofana, uključujući i pitanje može li se on karakterizirati kao filozof ili ne. Današnje je filozofsko mišljenje da je Ksenofan bio jedan od najvažnijih predsokratovaca. Ranije se često smatrao Zenonovim učiteljem, Parmenidovim kolegom, i osnivačem Elejske škole, ali je današnje opće mišljenje različito.
Novi!!: Heziod i Ksenofan · Vidi više »
Kuća grčkih epigrama
Kuća grčkih epigrama (Casa degli Epigrammi Greci, V 1,18) rimska je rezidencija u drevnom gradu Pompeji koji je uništen erupcijom planine Vezuv 79.
Novi!!: Heziod i Kuća grčkih epigrama · Vidi više »
Kupid
Kupid naoružan lukom. Rimska kopija grčkog kipa, 2. stoljeće. Kapitolinski muzej.) Kupid (lat.:Cupido, "žudnja“) bio je u rimskoj mitologiji bog požude, erotske ljubavi, privlačnosti i naklonosti.
Novi!!: Heziod i Kupid · Vidi više »
Lernejska Hidra
Gustave Moreau: Heraklo i lernejska Hidra, 1876. Lernejska Hidra (Lernaía Hýdra) u grčkoj mitologiji stvorenje je sa zmijskim tijelom i mnogo zmijskih glava te otrovnim dahom; Tifonov i Ehidnin potomak, odgojila ju je Hera.
Novi!!: Heziod i Lernejska Hidra · Vidi više »
Leta
Leta (slijeva) pored Apolona koji ubija strijelama Titiju koji ju je htio silovati, 5. stoljeće pr. Kr. Leta (grč., Lêtố) u grčkoj mitologiji kći je Titana Keja i njegove žene Febe, majka Zeusove djece - Apolona i Artemide.
Novi!!: Heziod i Leta · Vidi više »
Liguri
Liguri (grč.:; lat.: Ligures, jednina Ligus ili Ligur) jesu antički narod koji je dao svoje ime talijanskoj pokrajini Liguriji koja se nekoć protezala od sjeverne Italije do južne Galije.
Novi!!: Heziod i Liguri · Vidi više »
Maja (mitologija)
amfore, 5. stoljeće pr. Kr., München Maja (grč., Maĩa) u grčkoj mitologiji najstarija je Plejada, jedna od sedam Atlantovih i Plejoninih kćeri.
Novi!!: Heziod i Maja (mitologija) · Vidi više »
Majdanpek
Majdanpek je grad u sjeveroistočnoj Srbiji, koji upravno pripada borskom okrugu.
Novi!!: Heziod i Majdanpek · Vidi više »
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Novi!!: Heziod i Makedonci · Vidi više »
Meduza (mitologija)
Arnold Böcklin: Meduza, 1878. Meduza (grč., Médoysa) u grčkoj mitologiji bila je jedna od Gorgona, čudovišna žena koja je ljude pretvarala u kamen.
Novi!!: Heziod i Meduza (mitologija) · Vidi više »
Meliboja
Meliboja (grč. Μελιβοια, Meliboia ili Μελιβοιη, Meliboiê; "slatka krava") ime je nekoliko osoba u grčkoj mitologiji.
Novi!!: Heziod i Meliboja · Vidi više »
Menetije
Menetije (grč., Menoítios) u grčkoj mitologiji Titan je, Japetov i Klimenin sin, bog naglog gnjeva.
Novi!!: Heziod i Menetije · Vidi više »
Metida (mitologija)
Metida ili Metis (grč., Mễtis) u grčkoj mitologiji Okeanova je i Tetijina kći, Titanida; prva Zeusova žena, Atenina majka.
Novi!!: Heziod i Metida (mitologija) · Vidi više »
Museion
Museion, Musaeum ili Museion u Aleksandriji (starogrčki: Μουσεῖον τῆς Ἀλεξανδρείας), koji je uključivao slavnu knjižnicu Aleksandrije, bio je ustanova koju je utemeljio Ptolemej I. Soter ili, još vjerojatnije, njegov sin Ptolemej II. Filadelf.
Novi!!: Heziod i Museion · Vidi više »
Muza
Muze (grč., Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti.
Novi!!: Heziod i Muza · Vidi više »
Nacionalni arheološki muzej u Napulju
Nacionalni arheološki muzej u Napulju (ponekad skraćeno MANN) je muzej u talijanskom gradu Napulju koji se smatra za jedan od najvažnijih arheoloških muzeja na svijetu, posebno za starorimske ostatke.
Novi!!: Heziod i Nacionalni arheološki muzej u Napulju · Vidi više »
Najade
Najade (grč., Naiádes) u grčkoj mitologiji bile su vodene nimfe koje su gospodarile nad potocima, izvorima, rijekama i fontanama.
Novi!!: Heziod i Najade · Vidi više »
Naraštaji ljudskog roda
Na početku Metamorfoza (1, 89-150) Ovidije opisuje kako su se nakon stvaranja svijeta izmijenila četiri vijeka (doba): zlatni, srebrni, brončani i željezni.
Novi!!: Heziod i Naraštaji ljudskog roda · Vidi više »
Nemejski lav
Nemejski lav, Louvre, 5. stoljeće pr. Kr. Nemejski lav (léon tēs Neméas) u grčkoj mitologiji bilo je stvorenje koje je živjelo u Nemeji.
Novi!!: Heziod i Nemejski lav · Vidi više »
Nikta
Nikta (Nýx) u grčkoj mitologiji boginja je noći i primordijalno božanstvo.
Novi!!: Heziod i Nikta · Vidi više »
Okean
Okean, Fontana di Trevi, Rim Okean ili Ocean (grč., Okeanós) u grčkoj mitologiji bog je mora i voda; Uranov i Gejin sin, Titan.
Novi!!: Heziod i Okean · Vidi više »
Orfej
Orfej, mramorna skulptura, Rimini, 3. stoljeće Orfej (grč., Orpheús) u grčkoj mitologiji glavni je zastupnik umjetnosti i pjesme te lire velika utjecaja na mitološku povijest Grčke.
Novi!!: Heziod i Orfej · Vidi više »
Ourea
Olimp, dom bogova u grčkoj mitologiji U grčkoj mitologiji, Ourea (grčki Ουρεα) bogovi su i personifikacije planina.
Novi!!: Heziod i Ourea · Vidi više »
Pakao (Dante)
Prva stranica izvornog izdanja ''Pakla'' s uvodom i prvim pjevanjem. Pakao ili izvorno Inferno, prvi je dio epskog spjeva Božanske komedije talijanskog pjesnika Dantea Alighierija.
Novi!!: Heziod i Pakao (Dante) · Vidi više »
Pandora (mitologija)
Nicolas Régnier: Pandora, s ćupom, a ne kutijom, poštujući izvorni mit, 1626. Pandora (grč., Pandốra) u grčkoj mitologiji prva je žena, koju je Zeus za kaznu Prometeju koji je ukrao vatru, dao ljudima, zajedno s kutijom svih zala.
Novi!!: Heziod i Pandora (mitologija) · Vidi više »
Pasifaja (mitologija)
kravom, freska iz Pompeja Pasifaja (grč., Pasipháē) u grčkoj mitologiji bila je Okeanida, Perzina i Helijeva kći, Minosova žena.
Novi!!: Heziod i Pasifaja (mitologija) · Vidi više »
Pegaz
Pegaz, Poznań Pegaz (grč.:, Pégasos) u grčkoj mitologiji bio je krilati konj, Posejdonov (u njegovoj ulozi boga konjâ) i Meduzin sin.
Novi!!: Heziod i Pegaz · Vidi više »
Perzefona
Dante Gabriel Rossetti: Prozerpina (Perzefona), 1874. Perzefona (grč., Persephónē) u grčkoj mitologiji prelijepa je kraljica Hada, što je postala protiv svoje volje, nakon što ju je oteo Had.
Novi!!: Heziod i Perzefona · Vidi više »
Pont (mitologija)
Pont (grč., Póntos) u grčkoj mitologiji primordijalno je božanstvo, bog mora, Gejin sin.
Novi!!: Heziod i Pont (mitologija) · Vidi više »
Povijest kartografije
Sredozemnog mora. Druga četvrtina 14. stoljeća. Povijest kartografije prikazuje početke i razvoj kartografije (grč. χάρτης chartis, "karta" + γράφειν graphein, "pisati"), znanosti o izradi, upotrebi i održavanju geografskih i srodnih karata.
Novi!!: Heziod i Povijest kartografije · Vidi više »
Povijest pčelarstva
stijeni. klinastom pismu. Sesostrisa I. (oko 1926. pr. Kr.). Pčele u dragulju Malije (Kreta, oko 1600. pr. Kr.) Pčelarstvo s pletenim košarama (pletara) prikazano u knjizi ''Tacuinum sanitatis casanatensis'' (14. stoljeće). Pčelari iz 1568. (Pieter Brueghel stariji). Prikaz pčelarstva iz 16. stoljeća. Pčelarska oprema oko 1820. drveta. Pletara. dimilicom (Langstroth-Rootova košnica ili LR košnica). Povijest pčelarstva započinje davno u prošlosti i postoje mnogobrojni dokazi koji govore da je pčelarstvo jedna od najstarijih grana poljoprivrede, mnogo starija od ratarstva i stočarstva, a naročito od voćarstva i povrtlarstva.
Novi!!: Heziod i Povijest pčelarstva · Vidi više »
Prometej (mitologija)
vatronoša, 1817. Prometej (grč. Προμηθεύς, Prometheús) u grčkoj mitologiji sin je Titana Japeta i Okeanide Klimene, Atlantov, Epimetejev i Menetijev brat; bog koji je ljudima dao vatru.
Novi!!: Heziod i Prometej (mitologija) · Vidi više »
Pseudo-Seneka
Bista Pseudo-Seneke pronađena u Vili papirusa u Herkulaneumu MANN 5616 Pseudo-Seneka je rimska brončana bista iz kasnog 1.
Novi!!: Heziod i Pseudo-Seneka · Vidi više »
Radna etika
Propagandni plakat SAD 1914. – 1918. Radna etika je skup stavova i ponašanja utemeljeni na vrijednosti rada.
Novi!!: Heziod i Radna etika · Vidi više »
Reja (mitologija)
Reja Reja ili Rea (grč., Rea) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida.
Novi!!: Heziod i Reja (mitologija) · Vidi više »
Ropstvo u staroj Grčkoj
Atike, oko 380. pr. n. e., (Glyptothek, München, Njemačka) Ropstvo u staroj Grčkoj bilo je uobičajena institucija kao i u drugim antičkim društvima.
Novi!!: Heziod i Ropstvo u staroj Grčkoj · Vidi više »
Satiri
Satir, amfora, 4. stoljeće pr. Kr. Satiri (grč., sátyros -, Sátyroi) u grčkoj mitologiji poluljudi su i poluživotinje koji opsjedaju šume i prate Pana ili Dioniza.
Novi!!: Heziod i Satiri · Vidi više »
Selena
Sebastiano Ricci: Selena i Endimion, 1713. Selena (grč., Selếnê) u grčkoj mitologiji božica je Mjeseca, ujedno i njegova personifikacija; kći Titana Hiperiona i Teje, Helijeva i Ejina sestra.
Novi!!: Heziod i Selena · Vidi više »
Seneka Mlađi
Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca, Córdoba, oko 4. pr. Kr. – Rim, 65.), poznat i kao Seneka Mlađi ili Seneka Filozof, bio je rimski filozof i književnik, glavni predstavnik modernoga, "novog stila", koji se u rimskoj književnosti razvio u vrijeme Neronove vladavine.
Novi!!: Heziod i Seneka Mlađi · Vidi više »
Sfinga
Kefrenovom piramidom Sfinga (grč., Sphigx) biće je s lavljim tijelom, a ovnovom, sokolovom, jastrebovom ili ljudskom glavom; postoji u egipatskoj i grčkoj mitologiji, a javlja se i u hinduizmu.
Novi!!: Heziod i Sfinga · Vidi više »
Simbolika zmije
Zmija ima vrlo složenu simboliku s obzirom na to da je ona jedan od svjetski najstarijih i najraširenijih mitoloških simbola.
Novi!!: Heziod i Simbolika zmije · Vidi više »
Skila
beotijske posude, 5. stoljeće pr. Kr., Louvre Skila ili Scila (grč., Skylla) u grčkoj mitologiji morska je neman, koja je na morskom tjesnacu vrebala brodove što bi prolazili i gutala ljude koji su u njima plovili.
Novi!!: Heziod i Skila · Vidi više »
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Novi!!: Heziod i Starogrčka književnost · Vidi više »
Stiks
Gustave Doré: Stiks, 1861. Stiks ili Stig (grč., Stýx) u grčkoj mitologiji ime je rijeke koja tvori granicu između zemlje i podzemnog svijeta - Hada.
Novi!!: Heziod i Stiks · Vidi više »
Stvaranje ljudi (grčka mitologija)
Atena i Prometej stvaraju ljude, reljef Stvaranje ljudi u grčkoj mitologiji je prikazano na više načina i u različitim mitovima.
Novi!!: Heziod i Stvaranje ljudi (grčka mitologija) · Vidi više »
Svjetska književnost
Svjetska književnost obuhvaća književnost svih naroda i nacija, premda se općenito često odnosi na književnost zapadnoeuropskog kulturnog kruga (nakon romantizma i Sjeverne Amerike).
Novi!!: Heziod i Svjetska književnost · Vidi više »
Talasa (mitologija)
Talasa ili Talata (grč., Thálassa) u grčkoj mitologiji personifikacija je Sredozemnog mora, primordijalno božanstvo, Eterova i Hemerina kći.
Novi!!: Heziod i Talasa (mitologija) · Vidi više »
Tanatos
Tanat (grč., Thánatos) ili Tanatos u grčkoj mitologiji bog je smrti, a ujedno i njezina personifikacija.
Novi!!: Heziod i Tanatos · Vidi više »
Tartar (bog)
Tartar (grč., Tártaros) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog podzemlja koji vlada istoimenim Tartarom, mjestom nižem od Hada - paklom.
Novi!!: Heziod i Tartar (bog) · Vidi više »
Tartar (pakao)
Tartar (grč., Tártaros) u grčkoj mitologiji ime je podzemnog svijeta - pakla - još niže smještenog od Hada.
Novi!!: Heziod i Tartar (pakao) · Vidi više »
Taumant
Taumant je grčki morski bog.
Novi!!: Heziod i Taumant · Vidi više »
Teja
Teja (grč., Theía;, Théa;, Aíthra) u grčkoj mitologiji je Titanida.
Novi!!: Heziod i Teja · Vidi više »
Temida
Atika, 3. stoljeće pr. Kr. Temida ili Temis (grč., Thémis), u grčkoj mitologiji Titanida, je i božica pravednosti, Gejina i Uranova kći, majka Suđenica i Hora.
Novi!!: Heziod i Temida · Vidi više »
Teogonija
Teogonija Heziodov je spjev u 1022 heksametra.
Novi!!: Heziod i Teogonija · Vidi više »
Tetija (mitologija)
Tetija, mozaik Tetija (grč., Têthýs) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida; boginja mora koja je bila Okeanova sestra i žena te je s njim imala tri tisuće kćeri zvanih Okeanide.
Novi!!: Heziod i Tetija (mitologija) · Vidi više »
Tifon
etruščanski mural Tifon (grč., Tiphôn; Tifonej,, Tiphôneús; Tifaon,, Typháôn; Tif,, Tiphos) u grčkoj mitologiji Gejin je i Tartarov sin koji je htio svrgnuti Zeusa, često smatran bogom oluje.
Novi!!: Heziod i Tifon · Vidi više »
Tihe
Mramorni kip Tihe. Rimska kopija izrađena prema grčkom izvorniku koji je u bronci 3. st. pr. Kr. izlio Eutihid. Galleria dei Candelabri u Vatikanu. Tihe (grč. Τύχη, hrvatski: "sreća", Τύχη Ἀγαθή, "dobra sreća") je starogrčka božica sreće, sretna slučaja i napretka grada, njegove sudbine.
Novi!!: Heziod i Tihe · Vidi više »
Titani
Cornelis van Haarlem: Pad Titana, 1588. Titani (grč., mn.) u grčkoj mitologiji mitološka su bića koja su vladala tijekom legendarnog zlatnog doba, prema Heziodu; Uranovi i Gejini sinovi.
Novi!!: Heziod i Titani · Vidi više »
Triton (mitologija)
Triton, rimski mozaik Triton (grč. Τρίτων, Tritôn) u grčkoj mitologiji bog je mora, Posejdonov i Amfitritin sin.
Novi!!: Heziod i Triton (mitologija) · Vidi više »
Uran (mitologija)
Giorgio Vasari: Kastriranje Urana, palača Vecchio, freska, 1560. Uran (grč., Ouranós) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog neba, Gejin muž i sin.
Novi!!: Heziod i Uran (mitologija) · Vidi više »
