Sadržaj
48 odnosi: Aleksandar I., papa, Asirska religija, Bogorodica (himan), Brevijar, Christian Bobin, Devīsūktam (Chandipatha), Dies Irae, Došašće, Dubravka (Gundulić), Efrem Sirijski, Erato, G.A.D., Gorući grm, Gospa Žalosna, Grčka mitologija, Gustav Mahler, Himna, Himna (razdvojba), Hinduizam, Isus, Ivan Damaščanski, Ivan Merz, John Henry Newman, Juraj Šižgorić, Karel Konrád, Köchelov katalog, Kraljica mira, Kurdi, Magnificat, Mevlud, Moj Isus, Navještaj rođenja Kristova, Non nobis, O dođi, Stvorče, Duše svet, O pjesničkom umijeću, Pjevajte Gospodu pjesmu novu, Psalmi, Silan Bog, Slava Bogu na visini, Solmizacija, Stala plačuć' tužna mati, Sveta Martina, Svjetska književnost, Telesfor, Tomás Luis de Victoria, Večernja molitva časoslova, Vjenčanje u pravoslavlju, Zdeněk Mácal.
Aleksandar I., papa
Aleksandar I., papa od oko 106. do oko 115.
Pogledaj Himan i Aleksandar I., papa
Asirska religija
Asirska religija srodna je i, često, isprepletena s religijama okolnih zemalja, a osobito s babilonskom religijom.
Pogledaj Himan i Asirska religija
Bogorodica (himan)
Poljsko-Litavske Unije pjevaju himan Bogorodica prije bitke. Bogorodica (polj.: Bogurodzica) najstariji je poljski himan.
Pogledaj Himan i Bogorodica (himan)
Brevijar
Brevijar iz 1440. godine. Brevijar (lat. breviarum, od brevis: kratak ili koncizan), časoslov, služba časova ili liturgija časova (liturgia horarum), također i Časoslov naroda Božjega, službena je dnevna molitva Katoličke Crkve, crkvena knjiga s tekstovima koje u određene časove tj.
Pogledaj Himan i Brevijar
Christian Bobin
Christian Bobin, francuski književnik.
Pogledaj Himan i Christian Bobin
Devīsūktam (Chandipatha)
Devīsūktam (दॆवीसूक्तम्) naziv je za jedan od najpoznatijih hinduističkih hvalospjeva.
Pogledaj Himan i Devīsūktam (Chandipatha)
Dies Irae
Sudnji dan, Hans Memling Dies iræ (»Dan gnjeva«) latinski je himan iz 13. stoljeća koji se pripisuje Tomi Ćelanskom, talijanskom franjevcu, jednom od dvanaest drugova sv. Franje Asiškog.
Pogledaj Himan i Dies Irae
Došašće
Adventski vijenac u prvoj nedjelji došašća Adventska zvijezda Došašće ili latinizam advent (lat. adventus.
Pogledaj Himan i Došašće
Dubravka (Gundulić)
Dubravka Ivana Gundulića, izdanje iz 1923. godine Dubravka je drama mitološko-pastoralnoga sadržaja i alegorijskoga značenja što ju je Ivan Gundulić napisao sredinom trećeg desetljeća 17. stoljeća.
Pogledaj Himan i Dubravka (Gundulić)
Efrem Sirijski
Sveti Efrem Sirijski (sv. Efrem Sirski, sv. Efrem Sirac; Nisibis, oko 306. – Edesa, 373.), sirijski đakon i kršćanski teolog iz 4.
Pogledaj Himan i Efrem Sirijski
Erato
Simon Vouet: Erato, 17. stoljeće Erato (grč., Eratô) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Himan i Erato
G.A.D.
G.A.D. je drugi studijski album punk rock sastava Hladno pivo.
Pogledaj Himan i G.A.D.
Gorući grm
Zakon. Gorući grm prikazan je uz njegove noge u lijevom kutu (Manastir sv. Katarine na Sinaju, oko 1050.) Gorući grm u Bibliji spominje se Knjizi Izlaska 3,1–6.
Pogledaj Himan i Gorući grm
Gospa Žalosna
Bartolomé Esteban Murillo, ''Žalosna'' (Dolorosa), 1665. ''Gospa koja omekšava okorjela srca'', ruska ikona, XIX. st. srce zabijenim sedmerim mačevima, Salamanca Gospa Žalosna (lat. Mater Dolorosa), Blažena Djevica Marija Žalosna ili Marija od sedam žalosti je kršćanska marijanska svetkovina koja se slavi 15.
Pogledaj Himan i Gospa Žalosna
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Pogledaj Himan i Grčka mitologija
Gustav Mahler
Gustav Mahler (Kaliště, 7. srpnja 1860. – Beč, 18. svibnja 1911.), austrijski skladatelj i dirigent židovskog podrijetla.
Pogledaj Himan i Gustav Mahler
Himna
Himna (grč. pjesma, hvalospjev) je reprezentativna pjesma, najčešće države, koja se pjeva ili svira u svečanim i službenim prilikama.
Pogledaj Himan i Himna
Himna (razdvojba)
* himna, svečana skladba.
Pogledaj Himan i Himna (razdvojba)
Hinduizam
Europi Hinduizam je drevna azijska religija čiji početci sežu iz razdoblja od 16. do 15. stoljeća prije Krista, koja je započela svoj razvoj u Indiji, gdje je i danas glavna religija.
Pogledaj Himan i Hinduizam
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Pogledaj Himan i Isus
Ivan Damaščanski
Sveti Ivan Damaščanski (grč. Ἰωάννης Δαμασκήνος, lat. Iohannes Damascenus; Damask, oko 675./676. – Mar Saba, 4. prosinca 749.), znameniti sirijski redovnik, svetac, crkveni naučitelj, crkveni otac, pjesnik i teolog.
Pogledaj Himan i Ivan Damaščanski
Ivan Merz
Blaženi Ivan Merz (Banja Luka, 16. prosinca 1896. – Zagreb, 10. svibnja 1928.), istaknuti laik u svjedočenju Evanđelja.
Pogledaj Himan i Ivan Merz
John Henry Newman
John Henry Newman (London, 21. veljače 1801. – Birmingham, 11. kolovoza 1890.), engleski kardinal, svetac, istaknuta osoba u religijskoj povijesti Engleske 19. stoljeća.
Pogledaj Himan i John Henry Newman
Juraj Šižgorić
Juraj Šižgorić (lat. Georgius Sisgoreus, Georgius Sisgoritus) (Šibenik, o. 1445. – Šibenik, 1509.), hrvatski je latinistički pjesnik iz šibenske plemićke obitelji Šižgorić.
Pogledaj Himan i Juraj Šižgorić
Karel Konrád
Karel Konrád (1842. – 1894.), češki katolički svećenik, crkveni glazbenik, skladatelj, dirigent i glazbeni povjesničar, predstavnik panslavističke ideje na području glazbene teorije.
Pogledaj Himan i Karel Konrád
Köchelov katalog
Köchelov katalog (njem. Köchel-Verzeichnis ili Köchelverzeichnis) je detaljni kronološko-tematski popis djela Wolfganga Amadeusa Mozarta koji je sastavio Ludwig Ritter von Köchel i objavio 1862.
Pogledaj Himan i Köchelov katalog
Kraljica mira
Kraljica mira (lat. Regina pacis), također i (Blažena Djevica) Marija Kraljica mira, naslov je Blažene Djevice Marije kojim se iskazuje njezino kraljevsko majčinstvo, majčinstvo Krista Kralja.
Pogledaj Himan i Kraljica mira
Kurdi
Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Himan i Kurdi
Magnificat
Marie Ellenrieder, ''Marija piše Magnificat'', 1833. (Staatliche Kunsthalle Karlsruhe) Veliča, lat. Magnificat, poznat i kao Marijina pjesma, Djevičina pjesma, Marijin hvalospjev (Hvalospjev Marijin, Hvalospjev Blažene Djevice Marije, lat. Canticum Beatae Mariae Virginis) i Oda Bogorodice (grč.
Pogledaj Himan i Magnificat
Mevlud
Mevlud (tur. mevlit ← mevlẉt ← arap. mäwlid) mèvlūd (pristupljeno 22. prosinca 2017.) je blagdan rođenja Poslanika Muhameda, za koga muslimani vjeruju da je Milost svim svjetovima.
Pogledaj Himan i Mevlud
Moj Isus
Darlene Zschech, autorica pjesme "Moj Isus" (eng. "Shout to the Lord") kršćanski je himan koji je 1993. napisala australska pjevačica i tekstopisac Darlene Zschech, a koji je objavila izdavačka kuća Hillsong Music Australia.
Pogledaj Himan i Moj Isus
Navještaj rođenja Kristova
Navještaj rođenja Kristova ili Božićni navještaj (lat. De Nativitatis Domini Nostri Iesu Christi Proclamatione) je himan koji se pjeva prije svete mise polnoćke na Božić u latinskom obredu Katoličke Crkve.
Pogledaj Himan i Navještaj rođenja Kristova
Non nobis
Non nobis je kratki latinski himan koji se koristi kao molitva zahvalnosti te izražavanja poniznosti.
Pogledaj Himan i Non nobis
O dođi, Stvorče, Duše svet
Početak himna O dođi, Stvorče, Duše svet (lat. Veni Creator Spiritus) – himan Duha Svetoga.
Pogledaj Himan i O dođi, Stvorče, Duše svet
O pjesničkom umijeću
grčkom, naslovnica iz 1837. Poetika ili O pjesničkom umijeću jedno je od najpoznatijih Aristotelovih djela koje u 26 glava govori o pjesništvu, analizira ga, svrstava i opisuje.
Pogledaj Himan i O pjesničkom umijeću
Pjevajte Gospodu pjesmu novu
Korice izdanja iz 2007. godine Pjevajte Gospodu pjesmu novu je hrvatska crkvena pjesmarica za liturgijsku glazbu.
Pogledaj Himan i Pjevajte Gospodu pjesmu novu
Psalmi
Sadržaj prvog psalma na hebrejskom jeziku Psalmi (he. Tehilim, תהילים, ili "molitve") predstavljaju jednu od knjiga Biblije, odnosno Starog zavjeta.
Pogledaj Himan i Psalmi
Silan Bog
"Silan Bog" (eng. "Awesome God") je poznata kršćanska pjesma koju je skladao američki tekstopisac Rich Mullins.
Pogledaj Himan i Silan Bog
Slava Bogu na visini
Anđeo s tekstom "Gloria in Excelsis Deo" Slava Bogu na visini (lat. "Gloria in Excelsis Deo") je kršćanski himan.
Pogledaj Himan i Slava Bogu na visini
Solmizacija
Solmizacija (eng. solfège, solmization) je način imenovanja tonova određenim slovima muzičke abecede glazbenih tonova, prilagođena pjevanju.
Pogledaj Himan i Solmizacija
Stala plačuć' tužna mati
Isusom na križu. Stala plačuć' tužna mati (lat. Stabat mater dolorosa) - katolički himan posvećen Djevici Mariji.
Pogledaj Himan i Stala plačuć' tužna mati
Sveta Martina
Sveta Martina, poznata i kao sv.
Pogledaj Himan i Sveta Martina
Svjetska književnost
Svjetska književnost obuhvaća književnost svih naroda i nacija, premda se općenito često odnosi na književnost zapadnoeuropskog kulturnog kruga (nakon romantizma i Sjeverne Amerike).
Pogledaj Himan i Svjetska književnost
Telesfor
Telesfor, papa od oko 126. do oko 137.
Pogledaj Himan i Telesfor
Tomás Luis de Victoria
Tomás Luis de Victoria Tomás Luis de Victoria (Ávila, oko 1548. – Madrid, 1611.), španjolski skladatelj, orguljaš, pjevač i kapelnik.
Pogledaj Himan i Tomás Luis de Victoria
Večernja molitva časoslova
Benediktinci mole Večernju molitvu časoslova. Večernja molitva časoslova je molitva u vrijeme zalaska sunca u pravoslavnoj, katoličkoj, anglikanskoj i luteranskoj liturgiji kanonskih sati.
Pogledaj Himan i Večernja molitva časoslova
Vjenčanje u pravoslavlju
Nikolaja II. i Aleksandre Feodorovne 1894. Vjenčanje u pravoslavlju je poznato kao "krunidba".
Pogledaj Himan i Vjenčanje u pravoslavlju
Zdeněk Mácal
Zdeněk Mácal (Brno, 8. siječnja 1936.) češki je dirigent.
Pogledaj Himan i Zdeněk Mácal