Brže od pregledniku!
35 odnosi: Adonis, Anno Domini, Antiopa, Apologetika, Asklepije, Šest razdoblja svijeta, Čistilište, Fedra, Grgur iz Nareka, Imola, Ispovijed, Isusova braća, Kalist I., Klement I., Koncelebrirana misa, Marcion, Meduza (mitologija), Milenijalizam, Novacijan, protupapa, Opći rimski kalendar, Origen, Perun, Planetologija, Poncijan, Popis nadnevaka za koje je predviđen kraj svijeta, Popis papa, Protupapa, Sabelianizam, Sankt Pölten, Starogrčka književnost, Tezej, Viktor I., Zefirin, Zell am See, 13. kolovoza.
Adonis
Adonis Adonis ili Adon (grč., Adônis) u grčkoj mitologiji bog je žita, smrti i ponovnog rođenja.
Novi!!: Hipolit Rimski i Adonis · Vidi više »
Anno Domini
Giorgioneovo "Rođenje" Isusa Krista, pretpostavljeni početak ere računanja Uskrsa. Anno Domini (latinski: "godine Gospodnje, ljeta Gospodnjega", skraćeno u AD ili A.D., oznaka je pod kojom su se brojile, i još se broje, godine u julijanskom i gregorijanskom kalendaru. Puniji izraz mogao je glasiti Anno Domini Nostri Iesu (Jesu) Christi ("U godini našeg Gospodina Isusa Krista"). Kalendarska era koja se ovim broji počiva na tradicionalno izračunatoj godini Isusovog začeća i rođenja. Prije Krista je oznaka za godine prije Kristovog rođenja (na engleskom Before Christ – BC ili B.C.). Rabi se i kratica pr. n. e. (prije nove ere). Sustav Anno Domini nastao je 525., ali u zapadnoj Europi u uporabu ulazi lagano, tek od 8. stoljeća. Prema Katoličkoj enciklopediji, čak su i pape nastavile isprave datirati po vladarskim godinama. Do masovnije uporabe u Europi dolazi postupno, od 11. do 14. stoljeća.Gerard, 1908 Portugal je posljednja zapadnoeuropska zemlja koja je prihvatila sustav, i to 1422. U pravoslavnim zemljama era ulazi u uporabu od 15. stoljeća u grčkom svijetu, a masovnije od 18. stoljeća, počevši od Rusije, gdje je Petar Veliki 1700. izveo kalendarsku reformu. Brojenje godina po A.D. sustavu (ili po alternativnoj oznaci opće (naše, nove) ere) najrašireniji je sustav brojenja na svijetu, uključujući brojenje desetljeća, stoljeća i tisućljeća. To je de facto standard, koji koriste međunarodne agencije poput Ujedinjenih naroda i Univerzalne poštanske unije. Njegova prevlast je posljedica europske kolonizacije drugih kontinenata od 15. stoljeća, pri čemu se širio i gregorijanski kalendar.
Novi!!: Hipolit Rimski i Anno Domini · Vidi više »
Antiopa
Jean-Baptiste Marie Pierre: Zeus u liku satira i Antiopa Antiopa (grč. Αντιόπεα) u grčkoj mitologiji je jedna od tri velike sestre kraljice Amazonki.
Novi!!: Hipolit Rimski i Antiopa · Vidi više »
Apologetika
Apologetika (grčki ἀπολογία, hrvatski: "govoreći u obranu", "obrana") je grana teologije.
Novi!!: Hipolit Rimski i Apologetika · Vidi više »
Asklepije
4. st. pr. Kr. Asklepije (grč. Ἀσκληπιός, Asklēpiós; lat. Aesculapius) u grčkoj mitologiji bog je liječništva, sin Apolona i nimfe Koronide.
Novi!!: Hipolit Rimski i Asklepije · Vidi više »
Šest razdoblja svijeta
Kužni dijagram šest razdoblja svijeta. Španjolski iluminirani rukopis. Britanska knjižnica. Šest razdoblja svijeta (lat.: sex aetates mundi) ili sedam razdoblja svijeta (lat.: septem aetates mundi) kršćanska je povijesna periodizacija koju je prvi put jasno definirao sveti Augustin oko 400.
Novi!!: Hipolit Rimski i Šest razdoblja svijeta · Vidi više »
Čistilište
»Alegorija Čistilišta« (Giovanni Bellini, Firenca, Galleria degli Uffizi.) Čistilište (latinski: purgatorium) je naziv za čišćenje duše nakon smrti, s ciljem postizanja svetosti potrebne za ulazak u raj.
Novi!!: Hipolit Rimski i Čistilište · Vidi više »
Fedra
Fedra (grč., Phaídra) u grčkoj mitologiji kći je Minosa i Pasifaje, a žena junaka Tezeja koji je bio kralj Atene.
Novi!!: Hipolit Rimski i Fedra · Vidi više »
Grgur iz Nareka
Grgur iz Nareka (Reshtuniq, 951. – Narekavank, 1003. ili 1011.), armenski pjesnik, filozof, teolog, predstavnik ranoarmenskoga preporoda, mistik i svetac.
Novi!!: Hipolit Rimski i Grgur iz Nareka · Vidi više »
Imola
Imola (Iômla na lokalnom dijalektu), grad i općina u pokrajini Bologni, smješten na rijeci Santerno, u regiji Emilia-Romagna na sjeveru Italije.
Novi!!: Hipolit Rimski i Imola · Vidi više »
Ispovijed
Giuseppe Molteni: Ispovijed, 1838. Ispovijed ili pomirenje jedan je od sedam svetih sakramenata kod katolika i pravoslavaca.
Novi!!: Hipolit Rimski i Ispovijed · Vidi više »
Isusova braća
Prema Bibliji, Isus Krist je imao četvoricu braće i barem dvije sestre.
Novi!!: Hipolit Rimski i Isusova braća · Vidi više »
Kalist I.
Kalist I., papa od 217. do 222.
Novi!!: Hipolit Rimski i Kalist I. · Vidi više »
Klement I.
Klement I., papa od 92. do 98. Naziva se još i Klement Rimski jer je bio Rimljanin židovskog podrijetla, a ubraja se među apostolske oce.
Novi!!: Hipolit Rimski i Klement I. · Vidi više »
Koncelebrirana misa
Koncelebrirana misa Koncelebrirana misa u Jeruzalemu Koncelebrirana misa, koncelebracija ili suslavlje (lat. con - zajedno + celebrare - slaviti) predstavlja zajedničko misno slavlje euharistijske liturgije nekoliko biskupa ili svećenika, najčešće svečana misna slavlja o župnim ili (nad)biskupijskim, crkvenim, svetačkim i marijanskim blagdanima, spomendanima i slavljima.
Novi!!: Hipolit Rimski i Koncelebrirana misa · Vidi više »
Marcion
Marcion, Marcion iz Sinopa, Marcion iz Sinope (stgrč. Μαρκίωνα Σινώπης, Markion, Sinop oko 85. – 160.), ranokršćanski biskup i bogoslov iz 2. stoljeća, koji je isticao nespojivost Novoga i Staroga zavjeta, odnosno Isusovog učenja i judaizma.
Novi!!: Hipolit Rimski i Marcion · Vidi više »
Meduza (mitologija)
Arnold Böcklin: Meduza, 1878. Meduza (grč., Médoysa) u grčkoj mitologiji bila je jedna od Gorgona, čudovišna žena koja je ljude pretvarala u kamen.
Novi!!: Hipolit Rimski i Meduza (mitologija) · Vidi više »
Milenijalizam
Četiri jahača apokalipse Milenijalizam (od tisućljeća, latinski za "tisuću godina") ili χιλιασμό (iz grčkog ekvivalenta) je vjerovanje, koje su promicale neke kršćanske denominacije, da će na Zemlju doći zlatno doba ili raj u kojem će "Krist vladati" sljedećih 1.000 godina prije Sudnjega dana i budućeg vječnog svijeta ("Dolazećeg svijeta" Novog Neba i Nove Zemlje; Raja na zemlji).
Novi!!: Hipolit Rimski i Milenijalizam · Vidi više »
Novacijan, protupapa
Protupapa Novacijan, katolički protupapa od 251. do 258. godine.
Novi!!: Hipolit Rimski i Novacijan, protupapa · Vidi više »
Opći rimski kalendar
Opći rimski kalendar popis je blagdana koji se slave tijekom liturgijske godine u najrasprostranjenijem, Rimskom obredu Katoličke crkve.
Novi!!: Hipolit Rimski i Opći rimski kalendar · Vidi više »
Origen
Origen (grč. Ὠριγένης; Aleksandrija, 185. – Tir?, 253.), ugledni učitelj i veliki propovjednik, reformator aleksandrijske škole, iznimno utjecajan i plodonosan pisac 3. stoljeća, protivnik gnostičkih hereza.
Novi!!: Hipolit Rimski i Origen · Vidi više »
Perun
Žrnovnica, 8. stoljeće Perun je u slavenskoj mitologiji bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova.
Novi!!: Hipolit Rimski i Perun · Vidi više »
Planetologija
Planetologija je znanost o planetima, mjesecima i planetarnim sustavima, posebice onome u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Hipolit Rimski i Planetologija · Vidi više »
Poncijan
Poncijan, papa od 21. srpnja 230. do 28. rujna 235.
Novi!!: Hipolit Rimski i Poncijan · Vidi više »
Popis nadnevaka za koje je predviđen kraj svijeta
Bez opisa.
Novi!!: Hipolit Rimski i Popis nadnevaka za koje je predviđen kraj svijeta · Vidi više »
Popis papa
Papinski grb Benedikta XVI. Ovaj popis papa sadrži imena i godine pontifikata papa, kronološkim redoslijedom.
Novi!!: Hipolit Rimski i Popis papa · Vidi više »
Protupapa
Protupapa je osoba koja tvrdi da je papa kao suparnik već postojećem papi i koji u tome ima relevantnog uspjeha (od 14. stoljeća često uz podršku određenog broja kardinala).
Novi!!: Hipolit Rimski i Protupapa · Vidi više »
Sabelianizam
Sabelianizam je kršćanska hereza koja je bila razvijenija i manje naivna forma modalističkog monarhijanizma (vidi monarhijanizam); dobila je ime po Sabeliju (217. – 220.), koji je vjerojatno bio prezbiter u Rimu.
Novi!!: Hipolit Rimski i Sabelianizam · Vidi više »
Sankt Pölten
Sankt Pölten ili St.
Novi!!: Hipolit Rimski i Sankt Pölten · Vidi više »
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Novi!!: Hipolit Rimski i Starogrčka književnost · Vidi više »
Tezej
Tezej i žena, 5. stoljeće pr. Kr. Tezej (grč., Thêseús) u grčkoj mitologiji legendarni je atenski kralj; Etrin i Posejdonov/Egejov sin.
Novi!!: Hipolit Rimski i Tezej · Vidi više »
Viktor I.
Viktor I., papa od 189. do 199.
Novi!!: Hipolit Rimski i Viktor I. · Vidi više »
Zefirin
Zefirin, papa od 199. do 20. prosinca 217. Naslijedio je Viktora I., a Zefirina je naslijedio njegov glavni savjetnik Kalist I. Ponekad se spominje i kao Severin ili Geferin.
Novi!!: Hipolit Rimski i Zefirin · Vidi više »
Zell am See
Zell am See (bav. Zöi am See), grad u austrijskoj saveznog državi Salzburg od 9.949 stanovnika.
Novi!!: Hipolit Rimski i Zell am See · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Hipolit Rimski i 13. kolovoza · Vidi više »
