Sadržaj
239 odnosi: Adalbert Adam Barić, Ademaga Mešić, Alan Horić, Albert Haler, Aleksej Borisov, Alenka Mirković-Nađ, Ana Katarina Zrinski, Andrija Ilić, Andrija Kovačević, Anica Bošković, Ante Kadić, Ante Sekulić, Ante Selak, Anton Wurster, Antun Šimčik, Antun Bonifačić, Antun Pinterović, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, Artur Bagdasarov, Asaf Duraković, Atentat u Narodnoj skupštini 1928., August Cesarec, Augustin Stipčević, Ave (časopis), Šport u Hrvatskoj, Živan Bezić, Žuti pokret, Bar (grad), Berislav Fabek, Berislav Kalfić, Bitka za Vukovar, Blaž Jurišić, Bože Vukušić, Božena Begović, Božena Kralj (novinarka), Božidar Novak (novinar), Bogdan Radica, Boris Široki, Boris Dežulović, Boris Maruna, Botanika, Branimir Anzulović, Branimir Jelić, Branimir Livadić, Branimir Turković, Branko Benzon, Branko Kadić, Branko Marić, Bruno Raspudić, Bunjevci, ... Proširite indeks (189 više) »
Adalbert Adam Barić
Adalbert Adam Barić (negdje i kao Adam Adalbert Barić, Barits, Barics Bela) (Novi Sad, 1742. – Beč, 10. prosinca 1813.) bio je hrvatski pravnik, sveučilišni profesor i spisatelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Adalbert Adam Barić
Ademaga Mešić
Ademaga Mešić (Tešanj, BiH, 25. ožujka 1868. – zatvorska bolnica u Popovači, 5. srpnja 1945.Hasanbegović, Zlatko. Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939.
Pogledaj Hrvatska revija i Ademaga Mešić
Alan Horić
Alan Horić (Kulen Vakuf, 3. siječnja 1923.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Alan Horić
Albert Haler
Albert Haler (ili Haller) (Vrgorac, 3. kolovoza 1883. – Kamnica kraj Maribora, 18. svibnja 1945.) bio je hrvatski estetičar, esejist, književni kritičar i književni povjesničar.
Pogledaj Hrvatska revija i Albert Haler
Aleksej Borisov
Aleksej Borisov (Šliserburg, Rusija, 1894. – Zagreb, 29. lipnja 1945.), bio je pravoslavni svećenik.
Pogledaj Hrvatska revija i Aleksej Borisov
Alenka Mirković-Nađ
Alenka Mirković-Nađ (Vukovar, 1964.), hrvatska je književnica, prevoditeljica i novinarka.
Pogledaj Hrvatska revija i Alenka Mirković-Nađ
Ana Katarina Zrinski
Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.
Pogledaj Hrvatska revija i Ana Katarina Zrinski
Andrija Ilić
Andrija Ilić (Vis, 6. travnja 1917.) -), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, prevoditelj i jezikoslovacŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5.
Pogledaj Hrvatska revija i Andrija Ilić
Andrija Kovačević
Andrija Kovačević (Domankuš, 16. siječnja 1879. – Zagreb, 17. prosinca 1946.), bio je hrvatski pravnik, književnik i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Andrija Kovačević
Anica Bošković
Anica Bošković (Dubrovnik, 3. studenog 1714. – Dubrovnik, 13. kolovoza 1804.) je bila hrvatska književnica.
Pogledaj Hrvatska revija i Anica Bošković
Ante Kadić
Branko Kadić (Krug, Dolnja Poljica, 4. travnja 1919. - Buenos Aires, 3. srpnja 1991.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, esejist, kulturni povjesničar i književni kritičar, jedan od najboljih poznavatelja hrvatske emigrantske pisane riječiŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5.
Pogledaj Hrvatska revija i Ante Kadić
Ante Sekulić
Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.
Pogledaj Hrvatska revija i Ante Sekulić
Ante Selak
Dr.
Pogledaj Hrvatska revija i Ante Selak
Anton Wurster
Prof.
Pogledaj Hrvatska revija i Anton Wurster
Antun Šimčik
Anutun Šimčik (Zářičí u Chyropyně kod Kroměříža, 27. siječnja 1893. – Zagreb, 27. rujna 1970.) bio je hrvatski filolog, arhivist, knjižničar, leksikograf, jezikoslovac, slavističar, kroatist, latinist, romanist, prevoditelj, etnograf, novinar i književnik češkog podrijetla.
Pogledaj Hrvatska revija i Antun Šimčik
Antun Bonifačić
Dr Antun Bonifačić (Punat, otok Krk, Hrvatska, 8. listopada 1901. – Chicago, SAD, 24. travnja 1986.), hrvatski političar, emigrantski novinar i političar.
Pogledaj Hrvatska revija i Antun Bonifačić
Antun Pinterović
Antun Pinterović (Zagreb, 5. ožujka 1940. 5. svibnja 2009.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, psihoanalitičar.
Pogledaj Hrvatska revija i Antun Pinterović
Arkiv za povjestnicu jugoslavensku
Arkiv za povëstnicu jugoslavensku, prvi je hrvatski povijesni časopis.
Pogledaj Hrvatska revija i Arkiv za povjestnicu jugoslavensku
Artur Bagdasarov
Artur Rafaelovič Bagdasarov, rus.
Pogledaj Hrvatska revija i Artur Bagdasarov
Asaf Duraković
Asaf Duraković (Stolac, Bosna i Hercegovina, 16. svibnja 1940. – Washington, D.C., Sjedinjene Američke Države, 16. prosinca 2020.) bio je hrvatski, kanadski i američki liječnik medicine (specijalist radiologije i nuklearne medicine), doktor veterinarske medicine, doktor znanosti, profesor medicine, hrvatski pjesnik, derviš halvetijevskog reda, šeih sufi esejist i publicist rodom iz Hercegovine.
Pogledaj Hrvatska revija i Asaf Duraković
Atentat u Narodnoj skupštini 1928.
Atentat u Narodnoj skupštini 1928., dogodio se 20. lipnja 1928. godine kada je u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu izvršen atentat na zastupnike Hrvatske seljačke stranke, Ivana Pernara, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu, Stjepana Radića i Pavla Radića.
Pogledaj Hrvatska revija i Atentat u Narodnoj skupštini 1928.
August Cesarec
August Cesarec (Zagreb, 4. prosinca 1893. − zagrebačka Dotrščina 17. srpnja 1941.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i politički djelatnik.
Pogledaj Hrvatska revija i August Cesarec
Augustin Stipčević
Augustin Stipčević (Kotor, 28. srpnja 1912. – 9. ožujka 1999.) bio je hrvatski književnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Augustin Stipčević
Ave (časopis)
Ave je bio hrvatski emigrantski list.
Pogledaj Hrvatska revija i Ave (časopis)
Šport u Hrvatskoj
Dom sportova u Zagrebu Čakovcu Hrvatska je specifična po tome što s obzirom na broj stanovnika i veličinu države postiže značajne športske rezultate.
Pogledaj Hrvatska revija i Šport u Hrvatskoj
Živan Bezić
Don Živan Bezić (Grohote, Šolta, 18. svibnja 1921. – Split, 17. rujna 2007.) bio je profesor splitskog Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.
Pogledaj Hrvatska revija i Živan Bezić
Žuti pokret
Žuti pokret je bio reformistički pokret nižeg svećenstva u Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatska revija i Žuti pokret
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Pogledaj Hrvatska revija i Bar (grad)
Berislav Fabek
Berislav Fabek (Bjelovar, 16. kolovoza 1931.), hrvatski domovinski i iseljenički karikaturist, scenarist crtanih, nastavnih i reklamnih filmova, crtač stripa i književnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Berislav Fabek
Berislav Kalfić
Fra Berislav Kalfić, krsnim imenom Anto (Vijaka Donja, Vareš, 18. siječnja 1927. – Vijaka, 10. travnja 2012.), hrv.bh.
Pogledaj Hrvatska revija i Berislav Kalfić
Bitka za Vukovar
Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.
Pogledaj Hrvatska revija i Bitka za Vukovar
Blaž Jurišić
Blaž Jurišić (Vrgada, 15. siječnja 1891. – 10. veljače 1974.), bio je hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika.
Pogledaj Hrvatska revija i Blaž Jurišić
Bože Vukušić
Bože Vukušić (Šestanovac, 10. travnja 1962.), je hrvatski emigrant, povratnik i publicist.
Pogledaj Hrvatska revija i Bože Vukušić
Božena Begović
Božena Begović (Split, 18. ožujka 1901. – Zagreb, 10. lipnja 1966.) hrvatska glumica, kazališna djelatnica, književnica, prevoditeljica.
Pogledaj Hrvatska revija i Božena Begović
Božena Kralj (novinarka)
Božena Kralj (1881. ?) je bila hrvatska gimnazijska profesorica, novinarka i urednica u nekoliko tuzemnih časopisa (Luč i dr.) u razdoblju između dvaju svjetskih ratova.
Pogledaj Hrvatska revija i Božena Kralj (novinarka)
Božidar Novak (novinar)
Božidar (Božo) Novak (Hvar, 18. svibnja 1925. – 26. lipnja 2013.) je hrvatski novinar, feljtonist, publicist i kroničar hrvatskog novinarstva, saborski zastupnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Božidar Novak (novinar)
Bogdan Radica
Bogdan Radica (Split, 26. kolovoza 1904. – New York, 5. prosinca 1993.), hrvatski povjesničar (sveučilišni profesor), publicist, diplomat, književnik i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Bogdan Radica
Boris Široki
Boris Široki, hrvatski kulturni djelatnik u iseljeništvu.
Pogledaj Hrvatska revija i Boris Široki
Boris Dežulović
Boris Dežulović (Split, 20. studenoga 1964.) hrvatski novinar i pisac.
Pogledaj Hrvatska revija i Boris Dežulović
Boris Maruna
Boris Maruna (Podprag, južni Velebit, 13. travnja 1940.Šimun Šito Ćorić,, (arhivirano na 5. prosinca 2012.), pristupljeno 16. travnja 2019. – Zagreb, 14. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, esejist i prevoditelj s engleskog i španjolskog jezika na hrvatski jezik.
Pogledaj Hrvatska revija i Boris Maruna
Botanika
Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.
Pogledaj Hrvatska revija i Botanika
Branimir Anzulović
Branimir Anzulović (Zagreb, 26. travnja 1926. – Virginia, SAD, 2. studenoga 2001.), bio je hrvatsko-američki kulturni povjesničar.
Pogledaj Hrvatska revija i Branimir Anzulović
Branimir Jelić
Branimir Branko Jelić (Donji Dolac kraj Omiša, 28. veljače 1905. – Berlin, 31. svibnja 1972.) bio je hrvatski političar, liječnik i publicist.
Pogledaj Hrvatska revija i Branimir Jelić
Branimir Livadić
Branimir Wiesner Livadić (Samobor, 30. rujna 1871. – Zagreb, 30. srpnja 1949.), hrvatski književnik, novelist, pjesnik, putopisac, esejist i kritičar.
Pogledaj Hrvatska revija i Branimir Livadić
Branimir Turković
Prof.
Pogledaj Hrvatska revija i Branimir Turković
Branko Benzon
Branko Benzon (Postira, Brač, 29. kolovoza 1903. Caracas, Venezuela, rujna 1970.), hrvatski liječnik kardiolog, političar i diplomat.
Pogledaj Hrvatska revija i Branko Benzon
Branko Kadić
Branko Kadić (Krug, Dolnja Poljica, 4. travnja 1919. - Buenos Aires, 3. srpnja 1991.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, književni kritičar, esejist, prevoditelj i diplomatŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 15.
Pogledaj Hrvatska revija i Branko Kadić
Branko Marić
Fra Branko Marić je bio hrvatski muzikolog.
Pogledaj Hrvatska revija i Branko Marić
Bruno Raspudić
Fra Bruno Raspudić, hrvatski kulturni djelatnik u iseljeništvu.
Pogledaj Hrvatska revija i Bruno Raspudić
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Pogledaj Hrvatska revija i Bunjevci
Christopher Clark
Frankfurtskom sajmu knjiga 2013. Sir Christopher Munro Clark (Sydney, 14. ožujka 1960.), australski je povjesničar koji živi u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Pogledaj Hrvatska revija i Christopher Clark
Crkva Gospe od Škrpjela
Crkva Gospe od Škrpjela je rimokatolička zavjetna crkva i svetište na otoku Gospe od Škrpjela.
Pogledaj Hrvatska revija i Crkva Gospe od Škrpjela
Crkva Uskrsnuća Isusova u Subotici
Crkva Uskrsnuća Isusova je katolička crkva u Subotici.
Pogledaj Hrvatska revija i Crkva Uskrsnuća Isusova u Subotici
Dalmatinski skup
Dalmatinski skup je bilo društvo koje je okupljalo hrvatske intelektualce iz Trsta i okolice ("društva koje drži »na okupu našu inteligenciju ovoga grada«").
Pogledaj Hrvatska revija i Dalmatinski skup
Damir Pešorda
Damir Pešorda (Grude, Hercegovina, 4. siječnja 1961.) je hrvatski književnik, novinar, prevoditelj i profesor, rodom iz BiH.
Pogledaj Hrvatska revija i Damir Pešorda
Džafer Kulenović
Dr.
Pogledaj Hrvatska revija i Džafer Kulenović
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika).
Pogledaj Hrvatska revija i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Dimitrije Mrihin
Dimitrije Mrihin (Meško, Donska oblast, 1898. – Zagreb, 29. lipnja 1945.), bio je pravoslavni svećenik.
Pogledaj Hrvatska revija i Dimitrije Mrihin
Dinko Šuljak
Nedjeljko Dinko Šuljak (Zadar, 17. siječnja 1915. Sacramento, SAD, 16. siječnja 1985.) je bio hrvatski publicist i političar, sudionik antifašističke borbe.
Pogledaj Hrvatska revija i Dinko Šuljak
Dinko Zavorović
Dinko Zavorović (Šibenik, 1540. – 1608.), hrvatski je povjesničar i vojna osoba.
Pogledaj Hrvatska revija i Dinko Zavorović
Dino Milinović
Dino Milinović (Zagreb, 14. listopada 1959.) hrvatski je povjesničar umjetnosti i književnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Dino Milinović
Dobriša Cesarić
Dobriša (Dobroslav)Cesarić, Dobriša. Izabrana djela, prir. Vinko Brešić, 2. dopunjeno izd., Zagreb: Matica hrvatska, 2008.,, str. 31., str. 192. Cesarić (Požega, 10. siječnja 1902. – Zagreb, 18. prosinca 1980.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Dobriša Cesarić
Dragutin Tadijanović
Dragutin Tadijanović, znan i po pseudonimu Margan Tadeon (Rastušje, kod Sl. Broda, 4. studenoga 1905. – Zagreb, 27. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a, predsjednik Društva književnika Hrvatske, predložen za Nobelovu nagradu, počasni građanin grada Zagreba.
Pogledaj Hrvatska revija i Dragutin Tadijanović
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Pogledaj Hrvatska revija i Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Družtvo za povestnicu jugoslavensku
Rudolfa Valdeca Družtvo za povestnicu jugoslavensku prvo je hrvatsko arheološko društvo.
Pogledaj Hrvatska revija i Družtvo za povestnicu jugoslavensku
Dušan Žanko
Dušan Žanko (Trilj, 10. studenoga 1904. – Caracas, 23. siječnja 1980.), bio je hrvatski profesor, kulturni djelatnik, književni i kazališni kritičar, pjesnik, publicist, diplomat i intendant Hrvatskog narodnog kazališta.
Pogledaj Hrvatska revija i Dušan Žanko
Dušica Radočaj
Dušica Radočaj (Rogoznica, Šibenik, 20. srpnja 1933. – Pula, 27. travnja 2021.), bila je hrvatska domovinska i iseljenička književnicaŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012.) Pristupljeno 11.
Pogledaj Hrvatska revija i Dušica Radočaj
Duško Ševerdija
Duško Ševerdija (Zaton (Šibenik), 12. svibnja 1921.), hrvatski domovinski i iseljenički poduzetnik i književnikŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012.) Pristupljeno 8.
Pogledaj Hrvatska revija i Duško Ševerdija
Duško Jelavić
Duško Jelavić (Veliki Prolog, 1923.) je hrvatski liječnik i politički emigrant u Madridu.
Pogledaj Hrvatska revija i Duško Jelavić
Duško Kalebić
Duško Kalebić, alias Lelio Janin (Milna, Brač, 30. lipnja 1921.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, urednik i kiparŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 15. ožujka 2019.
Pogledaj Hrvatska revija i Duško Kalebić
Dubravka Brezak Stamać
Dubravka Brezak Stamać (Vinkovci, 22. rujna 1966.), hrvatska znanstvenica, književnica i političarka.
Pogledaj Hrvatska revija i Dubravka Brezak Stamać
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Pogledaj Hrvatska revija i Egipat
Ernest Radetić
Ernest Radetić (Baderna, 13. ožujka 1899. – Zagreb, 6. listopada 1980.), hrvatski književnik, publicist i javni djelatnik, klerikalni, desno orijentiran hrvatski rodoljub Vladimir Lončarević: KNJIŽEVNIK I PUBLICIST ERNEST RADETIĆ Zaboravljeni katolik antifašist, 25/2019, 26.
Pogledaj Hrvatska revija i Ernest Radetić
Eugen Dido Kvaternik
Eugen "Dido" Kvaternik (Zagreb, 29. ožujka 1910. – Rio Cuarto, 10. ožujka 1962.)Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr.
Pogledaj Hrvatska revija i Eugen Dido Kvaternik
Ferid Karihman
Ferid Karihman (Vlasenica, BiH, 14. studenoga 1930.) je bio hrvatski emigrantski esejist, publicist, kroničar i pjesnik iz BiH.
Pogledaj Hrvatska revija i Ferid Karihman
Franjo Hijacint Eterović
Franjo Hijacint Eterović (Pučišća, 4. listopada 1913. – Chicago, 1981.) je bio hrvatski enciklopedist, pisac, putopisac, kulturni djelatnik i filozof iz redova dominikanaca.
Pogledaj Hrvatska revija i Franjo Hijacint Eterović
Franjo Nevistić
Franjo Nevistić (Šujica, Tomislavgrad, BiH, 2. srpnja 1913. – Buenos Aires, Argentina, 13. lipnja 1984.), bio je hrvatski esejist i novinar.
Pogledaj Hrvatska revija i Franjo Nevistić
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Pogledaj Hrvatska revija i Frano Supilo
Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata
Habsburška Monarhija, s povijesnom ulogom sprečavanja turske invazije u srce Europe u XVI. i XVII. stoljeću, s dvjestogodišnjom “misijom” održavanja državne zajednice srednjoeuropskih i podunavskih zemalja kao potencijalne jezgre za šire europsko okupljanje, ušla je bezglavo u I.
Pogledaj Hrvatska revija i Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata
Germogen Maksimov
Germogen (rođen Grigorij Ivanovič Maksimov; stanjica Nagavska, Vtoroj Donskoj Orkrug, Oblast Vojska Donskogo, 10. siječnja 1861. – Zagreb, 30. lipnja 1945.), bio je mitropolit zagrebački.
Pogledaj Hrvatska revija i Germogen Maksimov
Gesta regum Chroatorum
Gesta regum Chroatorum (hr. Djela hrvatskih kraljeva), bili kronike, zapisnici povelja i anali hrvatskih kraljeva za koje se pretpostavlja da su postojali u doba "narodnih" vladara, a koji nisu sačuvani.
Pogledaj Hrvatska revija i Gesta regum Chroatorum
Gojko Borić
Gojko Borić (Podgora, 29. rujna 1932.), hrvatski je novinar, publicist i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Gojko Borić
Gopčević
Gopčević je bila jedna od istaknutih hrvatskih brodovlasničkih obitelji iz Kotora, poslije istaknuta u Trstu.
Pogledaj Hrvatska revija i Gopčević
Grgo Vuković
Dr.
Pogledaj Hrvatska revija i Grgo Vuković
HAŠK Mladost Sveučilišta u Zagrebu
Hrvatski akademski športski klubovi Mladost Sveučilišta u Zagrebu (HAŠK Mladost), športsko je društvo iz Zagreba.
Pogledaj Hrvatska revija i HAŠK Mladost Sveučilišta u Zagrebu
Hrvati u Španjolskoj
Hrvati u Španjolskoj Hrvati i Španjolci srodni su narodi, makar različitih izvora, podrijetla.
Pogledaj Hrvatska revija i Hrvati u Španjolskoj
Hrvati u Francuskoj
Hrvati u Francuskoj: hrvatska dijaspora u Francuskoj predstavlja dio hrvatske dijaspore u svijetu.
Pogledaj Hrvatska revija i Hrvati u Francuskoj
Hrvatska štedionica u Trstu
Hrvatska štedionica u Trstu (talijanski: Cassa di risparmio croata di Trieste) bila je financijska ustanova Hrvata u Trstu koje je djelovala za vrijeme Austro-Ugarske i poslije u Italiji.
Pogledaj Hrvatska revija i Hrvatska štedionica u Trstu
Hrvatska šutnja
40. godišnjice Hrvatskoga proljeća. Hrvatska šutnja je izraz koji se odnosi na potiskivanje hrvatskog nacionalnog identiteta u SFRJ već poslije 1948.
Pogledaj Hrvatska revija i Hrvatska šutnja
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Pogledaj Hrvatska revija i Hrvatska književnost
Hrvatska pučka stranka (1919.)
Hrvatska pučka stranka (HPS) bila je klerikalno i pučki usmjerena politička stranka koja je djelovala u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini u parlamentarnom razdoblju postojanja Kraljevstva i Kraljevine SHS, a okupljala je mahom svećenike i katoličke intelektualce.
Pogledaj Hrvatska revija i Hrvatska pučka stranka (1919.)
Hrvatski gospodarski glasnik
Hrvatski tjednik (HGG) je bio hrvatski list za gospodarsko-politička pitanja.
Pogledaj Hrvatska revija i Hrvatski gospodarski glasnik
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Pogledaj Hrvatska revija i Hrvatski narodni preporod
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Pogledaj Hrvatska revija i Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatska revija i Hrvatsko proljeće
Hrvoje Lorković
Hrvoje Lorković (Zagreb, 12. studenoga 1930.) - (Split, 11. svibnja 2018.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik i fiziolog.
Pogledaj Hrvatska revija i Hrvoje Lorković
Hrvoslav Ban
Kristijan Hrvoslav Ban (Stobi, Makedonija, 13. kolovoza 1924. – Humac (Ljubuški, BiH), BiH, 23. travnja 2000.), hrvatski prozaist i dramski pisac.
Pogledaj Hrvatska revija i Hrvoslav Ban
Husnija Hrustanović
Husnija Hrustanović (Gacko, 5. svibnja 1922. – London, 19. ožujka 1997.), hrvatski književnik, publicist i novinar.
Pogledaj Hrvatska revija i Husnija Hrustanović
Iva Čuvalo
Iva Čuvalo (Zagreb, 16. studenoga 1970.) je hrvatska pjesnikinja.
Pogledaj Hrvatska revija i Iva Čuvalo
Ivan Babić (časnik)
Ivan Babić (Sveti Ivan Žabno, 15. prosinca 1904. – Torremolinos, Španjolska, 6. lipnja 1982.), bio je časnik u Jugoslavenskoj vojsci, Hrvatskome domobranstvu i inženjer, poznat po ulozi u neuspjelom puču Lorković-Vokić.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivan Babić (časnik)
Ivan Degrel
Ivan Degrel (Županja, 17. svibnja 1909. – Florencio Varela kraj Buenos Airesa, 27. svibnja 1976.), hrvatski novinar, skladatelj, zborovođa, publicist i politički komentator iz Županje.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivan Degrel
Ivan Guberina
Ivan Guberina (Šibenik, 14. studenoga 1897. – Zagreb, 30. lipnja 1945.), hrvatski svećenik, teolog, povjesničar i političar.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivan Guberina
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivan Meštrović
Ivan Pandžić
Ivan Pandžić je hrvatski književni kritičar.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivan Pandžić
Ivan Raos
Ivan Raos Ivan Raos (Medov Dolac, 1. siječnja 1921. – Split, 8. srpnja 1987.), hrvatski književnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivan Raos
Ivan Zajc
Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivan Zajc
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivana Brlić-Mažuranić
Ivo Bojanić (televizijski novinar)
Ivo Bojanić (Vrisnik, Hvar, 17. travnja 1928. – Zagreb, 17. svibnja 2016.) bio je hrvatski novinar i političar, najistaknutiji hrvatski proljećar u medijima.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivo Bojanić (televizijski novinar)
Ivo Hühn
Ivo Hühn (Zagreb, 4. studenoga 1901. Buenos Aires, 14. prosinca 1985.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, diplomat i pravnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivo Hühn
Ivo Hergešić
Ivo pl.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivo Hergešić
Ivo Korsky
Dr Ivo Korsky (Osijek, 22. veljače 1918. – Buenos Aires, 12. prosinca 2004.) je hrvatski politički pisac i političar.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivo Korsky
Ivo Kozarčanin
Ivo Kozarčanin (Hrvatska Dubica, 14. listopada 1911. – Zagreb 4. veljače 1941.), bio je hrvatski pjesnik, prozaik, književni kritičar.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivo Kozarčanin
Ivo Lendić
Ivo Lendić (Janjina, 4. lipnja 1908. – Iguazu, 1. travnja 1982.), bio je hrvatski emigrantski novinar, kršćanski intelektualac, hrvatski književnik i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivo Lendić
Ivo Omrčanin
Ivo Omrčanin (Podgrađe, 1. listopada 1913. – 2002.), bio je hrvatski emigrantski povjesničar, istraživač i teolog.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivo Omrčanin
Ivo Pilar
Ivo Pilar (Zagreb, 19. lipnja 1874. – Zagreb, 3. rujna 1933.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, sociolog, publicist, filozofski pisac i pravaški političar, smatra se utemeljiteljem hrvatske geopolitike.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivo Pilar
Jadransko pitanje
Potpisivanje Rapalskog ugovora Jadransko pitanje ili Jadranski problem, naziv za skup pitanja u međunarodnoj diplomaciji kojima se nastojala riješiti sudbina istočne obale Jadranskog mora po završetku Prvog svjetskog rata 1918. godine.
Pogledaj Hrvatska revija i Jadransko pitanje
Jagoda Marović Sinti
Jagoda Marović-Sinti (Mravince, 1937.) je hrvatska slikarica i pjesnikinja.
Pogledaj Hrvatska revija i Jagoda Marović Sinti
Jerko Skračić
Jerko (Jerolim) Skračić (Murter, 13. svibnja 1918. – ?, 1945. ili 1947.), hrvatski književnik i novinar.
Pogledaj Hrvatska revija i Jerko Skračić
Jevgenij Paščenko
Jevgenij Paščenko (ukr. Євге́н Микола́йович Па́щенко, Evgen Mykolajovič Paščenko) (Vorkuta, Rusija, 9. rujna 1950. – Zagreb, 8. svibnja 2021.) ukrajinski filolog, povjesničar, ukrajinist i diplomat.
Pogledaj Hrvatska revija i Jevgenij Paščenko
Joco Cvijanović
Joco Cvijanović (Gornji Miholjac, 18. kolovoza 1888. – Zagreb, 30. lipnja 1945.), bio je operni pjevač i svećenik Hrvatske pravoslavne crkve.
Pogledaj Hrvatska revija i Joco Cvijanović
Josip Torbar (ml.)
Josip Torbar, mlađi (Zagreb, 14. lipnja 1922. – Zagreb, 6. srpnja 2013.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Pogledaj Hrvatska revija i Josip Torbar (ml.)
Jozo Kljaković
Jozo Kljaković (Solin, 10. ožujka 1889. – Zagreb, 1. listopada 1969.), bio je hrvatski slikar, pisac, ilustrator i karikaturist, jedan od najznačajnijih majstora hrvatskoga slikarstva 20. stoljeća.
Pogledaj Hrvatska revija i Jozo Kljaković
Juan Octavio Prenz
Juan Octavio Prenz (La Plata, 1932.) je argentinski književnik, povjesničar književnosti i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Juan Octavio Prenz
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Pogledaj Hrvatska revija i Jugoslaveni
Jugoslavenska ujedinjena (nacionalistička) omladina
Jugoslavenska ujedinjena (nacionalistička) omladina ušla je u projekt južnoslavenskog ujedinjenja istodobno kad i Jugoslavenski odbor djelujući kao i on u inozemstvu.
Pogledaj Hrvatska revija i Jugoslavenska ujedinjena (nacionalistička) omladina
Jugoslavenski odbor
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr.
Pogledaj Hrvatska revija i Jugoslavenski odbor
Juraj Krnjević
Juraj Krnjević (Ivanić-Grad, 19. veljače 1895. – London, 9. siječnja 1988.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Juraj Krnjević
Juraj Paršić
Juraj (Jure, Zore) Paršić (Sveta Nedjelja (Hvar), 12. svibnja 1911. - Glonn blizu Münchena, 19. svibnja 1991.), hrvatski dominikanac, katolički svećenik, protivnik ustaških zločina, Do danas nije utvrđen istinit broj ubijenih u logoru Jasenovac za vrijeme NDH! politički uznik, žrtva jugokomunističkih progona Tin Kolumbić u GK od 11.07.2010., Sjećenje na neobičnog svećenika - 9.
Pogledaj Hrvatska revija i Juraj Paršić
Jure Prpić
Jure Prpić (Đala, Banat, 16. studenoga 1920. 23. travnja 2009.),(eng.) Darko Žubrinić, Ante Čuvalo/cuvalo.net:, Croatia.org.
Pogledaj Hrvatska revija i Jure Prpić
Kapski dikobraz
Kapski dikobraz (Hystrix africaeaustralis) je pripadnik porodice Hystricidae, a živi u subsaharskoj Africi.
Pogledaj Hrvatska revija i Kapski dikobraz
Karlo Balić
Fra Karlo Balić (Katuni, 6. prosinca 1899. – Rim, 15. travnja 1977.), hrvatski franjevac, filozof, teolog, mariolog i medievalist.
Pogledaj Hrvatska revija i Karlo Balić
Karlo Mirth
Karlo Mirth (Otočac, 15. srpnja 1917. – Farmington, Connecticut, 21. prosinca 2013.), bio je hrvatski publicist, urednik, poliglot, izdavač i esejist, jedna je od vodećih intelektualnih osobnosti hrvatske dijaspore na sjevernoameričkome kontinentu u drugoj polovici 20. stoljeća.
Pogledaj Hrvatska revija i Karlo Mirth
Katarina Pejaković
Katarina Pejaković (Dalj, 29. ožujka 1953.) je hrvatska domovinska i iseljenička književnica iz BiHŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012.) Pristupljeno 6.
Pogledaj Hrvatska revija i Katarina Pejaković
Kazimir Kovačić
Kazimir Kovačić (Pula, 24. svibnja 1914. – 20. kolovoza 2016.), hrvatski iseljenički poduzetnik i hrvatski politički emigrant.
Pogledaj Hrvatska revija i Kazimir Kovačić
Kazimir Vrljičak
Kazimir Vrljičak (špa. Casimiro Vrljicak) (Kaštel Novi, 1914. – 21. studenoga 2000. In memoriam, Studia Croatica Nº 144, pristupljeno 31. ožujka 2011.) je bio hrvatski odvjetnik,(špa.) Karlo Budor: Las relaciones diplomáticas hispano-croatas en el siglo XX, str.
Pogledaj Hrvatska revija i Kazimir Vrljičak
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Pogledaj Hrvatska revija i Kraljevina Crna Gora
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Pogledaj Hrvatska revija i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Krsto Spalatin
Krsto Spalatin (Ston, 15. listopada 1909. – Sarasota, Florida, 16. prosinca 1994.),Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996.,, str.
Pogledaj Hrvatska revija i Krsto Spalatin
Kruno Krstić
Kruno Krstić (Arbanasi kod Zadra, 13. studenoga 1905. – Zagreb, 6. prosinca 1987.), bio je hrvatski jezikoslovac, filozof, psiholog, enciklopedist, prevoditelj i kritik.
Pogledaj Hrvatska revija i Kruno Krstić
Krunoslav Draganović
Krunoslav Stjepan Draganović (Matići kod Orašja, 30. listopada 1903. - Sarajevo, 3. srpnja 1983.), bio je hrvatski povjesničar, svećenik, politički emigrant.
Pogledaj Hrvatska revija i Krunoslav Draganović
Lana Derkač
Lana Derkač (Požega, 1969.) je hrvatska književnica.
Pogledaj Hrvatska revija i Lana Derkač
Luka Brajnović
Luka Brajnović (Kotor, Crna Gora, 13. siječnja 1919. – Pamplona, Španjolska, 8. veljače 2001.), bio je hrvatski pjesnik, književnik i novinar koji je od nakon Drugoga svjetskog rata do smrti, 2001.
Pogledaj Hrvatska revija i Luka Brajnović
Luka Fertilio Nikolić
Luka Fertilio Nikolić (Nerežišća, 22. veljače Šimun Šito Ćorić, 60 hrvatskih emigrantskih pisaca1903.—30. lipnja 1985.) Jerko Ljubetić: Lenka, Nerudin "val od kristala" je hrvatski emigrantski i čileanski novinar, sveučilišni profesor, prevoditelj, diplomat, pjesnik, kulturni djelatnik i književnik hrvatskog podrijetla.
Pogledaj Hrvatska revija i Luka Fertilio Nikolić
Luka Vladimirović
Luka Vladimirović (Vladinac/Sladinac, danas Baćina-Ploče ili Perka,Pripremili D.V. i S.Š.. Fra Luka Vladmirović i Neretva. Prvi neretvanski intelektualac europskog formata. Hrvatsko slovo, str. 16.-17., petak, 2. studenoga 2007. 16. travnja 1718. - Zaostrog, 8. listopada Fra Milan Šetka: fra Lukine »LIKARIJE RAZLIČITE« 1788.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački pisac, povjesničar, teolog, pjesnik, autor ljekaruše i svećenik iz reda franjevaca.
Pogledaj Hrvatska revija i Luka Vladimirović
Malkica Dugeč
Malkica Dugeč (Zavidovići, BiH, 3. lipnja 1936.), hrvatska je književnica i kulturna djelatnica iz BiH.
Pogledaj Hrvatska revija i Malkica Dugeč
Mandica Dulčić
Prof.
Pogledaj Hrvatska revija i Mandica Dulčić
Mara Švel-Gamiršek
Mara Švel-Gamiršek, znana i kao Mara Schwell, (Srijemska Mitrovica, 3. siječnja 1900. – Zagreb, 7. prosinca 1975.) bila je hrvatska književnica.
Pogledaj Hrvatska revija i Mara Švel-Gamiršek
Marija Crvelin
Marija Crvelin (Split, 1923. – Zagreb, 2013.), hrvatska pjesnikinja i kolumnistica Marija Crvelin (pristupljeno 30. travnja 2019.).
Pogledaj Hrvatska revija i Marija Crvelin
Marija Fabek
Marija Fabek (Moravice, Gorski kotar, 8. rujna 1937.), hrvatska domovinska i iseljenička književnica.
Pogledaj Hrvatska revija i Marija Fabek
Marija Radić
Marija Radić (rodnim imenom Marie Dvořáková; Prag, 27. kolovoza 1874. – Zagreb, 17. lipnja 1954.) bila je češko-hrvatska učiteljica, knjižničarka, publicistkinja i nakladnica.
Pogledaj Hrvatska revija i Marija Radić
Marin Bego
Marin Bego (Split, 16. studenoga 1881. — Zagreb, 24. rujna 1960.) je bio hrvatski pripovjedač, romanopisac, novelist i putopisac.
Pogledaj Hrvatska revija i Marin Bego
Marko Čović
Marko Čović (Subotica, 17. prosinca 1915. – Sao Paolo, Brazil, 12. travnja 1983.)Lazar Merković: Na današnji dan.
Pogledaj Hrvatska revija i Marko Čović
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Pogledaj Hrvatska revija i Matica hrvatska
Matija Zmajević
Matija Zmajević Matija Zmajević (Perast, 6. siječnja 1680. – Tavrov na Donu, Rusija, 18. kolovoza 1735.), bio je hrvatski pomorac, Bokelj, admiral pomorske flote Carske Rusije.
Pogledaj Hrvatska revija i Matija Zmajević
Mihovil Pavlek Miškina
Mihovil Pavlek – Miškina (Đelekovec kod Koprivnice, 24. rujna 1887. – logor Jasenovac ili logor Stara Gradiška, 30. lipnja 1942.), bio je hrvatski književnik, političar, član Hrvatske seljačke stranke.
Pogledaj Hrvatska revija i Mihovil Pavlek Miškina
Milan Kašanin
Dr.
Pogledaj Hrvatska revija i Milan Kašanin
Milivoj Zenić
Milivoj Zenić (Šibenik, 14. kolovoza 1953. – Šibenik, 20. studenoga 2011.) je bio hrvatski knjižničar i kulturni povjesničar.
Pogledaj Hrvatska revija i Milivoj Zenić
Miloš Obrknežević
Miloš Obrknežević (Beograd, 1910.Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., ISBN 953-160-107-0, str. 389.-390. – ?), bio je pravnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Miloš Obrknežević
Milutin Cihlar Nehajev
Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 25. studenoga 1880. – Zagreb, 7. travnja 1931.), bio je hrvatski književnik (novelist, romanopisac, dramatičar, prevoditelj, publicist, esejist, kritičar), novinar, svestrano obrazovan intelektualac.
Pogledaj Hrvatska revija i Milutin Cihlar Nehajev
Mirko Stjepan Čović
Mirko Stjepan Čović (Tučepi, 26. prosinca 1908. – Beč, 8. svibnja 1980.), hrvatski katolički svećenik iz reda franjevaca, slavenski filolog, misionar, djelatnik u socijalnoj skrbi i iseljenički književnik i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Mirko Stjepan Čović
Mirko Vidović
Mirko Vidović (Bila kraj Livna, 31. prosinca 1940. Valence, Francuska, 13. listopada 2016.), bio je hrvatski književnik i kipar iz Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Hrvatska revija i Mirko Vidović
Mirsad Bakšić
Mirsad Bakšić (Trebinje, 9. kolovoza 1936. – Zagreb, 6. srpnja 2012.), bio je hrvatski pravnik, umirovljeni brigadir HV-a i bivši vojni tužitelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Mirsad Bakšić
Mladen Žigrović
Dr Mladen Žigrović (Zagreb, 15. siječnja 1917. – Beckenham, London, 28. rujna 1986.) je bio hrvatski esejist i novinar.
Pogledaj Hrvatska revija i Mladen Žigrović
Mladen Schwartz
Mladen Schwartz (Zagreb, 17. travnja 1947. – Zagreb, 14. rujna 2017.), bio je hrvatski političar, filozof i publicist.
Pogledaj Hrvatska revija i Mladen Schwartz
Naco Zelić
Naco Zelić (Subotica, 5. listopada 1930.). je hrvatski književnik, pravnik, diplomat i publicist iz Vojvodine i skupljač hrvatske usmene narodne baštine iz Bačke.
Pogledaj Hrvatska revija i Naco Zelić
Nataša Bašić
Nataša Bašić (Bašić-Kosić) (Trogir, 15. travnja 1956.), hrvatska je jezikoslovka, urednica u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže i povjesničarka hrvatskoga jezika i pravopisa.
Pogledaj Hrvatska revija i Nataša Bašić
Neda Prpić Gamiršek
Neda Prpić Gamiršek, (Zagreb, 27. kolovoza 1915. – Zagreb, 28. listopada 2015.),, 4.
Pogledaj Hrvatska revija i Neda Prpić Gamiršek
Nedjeljka Luetić-Tijan
Nedjeljka Luetić-Tijan (Gradac kraj Makarske, 1916. – Madrid, 2002.) je bila hrvatska kulturna djelatnica u iseljeništvu.
Pogledaj Hrvatska revija i Nedjeljka Luetić-Tijan
Nikola Šubić Zrinjski (opera)
Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca zacijelo je najpopularnije hrvatsko glazbeno-scensko djelo.
Pogledaj Hrvatska revija i Nikola Šubić Zrinjski (opera)
Nives Opačić
Nives Opačić (Vukovar, 1944., pristupljeno 20. svibnja 2015.), hrvatska je jezikoslovka, znanstvenica, filologinja i književnica.
Pogledaj Hrvatska revija i Nives Opačić
Nova Hrvatska
Nova Hrvatska, bio je hrvatski emigrantski list.
Pogledaj Hrvatska revija i Nova Hrvatska
Olinko Delorko
Olinko Delorko (30. siječnja 1910., Split – 18. veljače 2000., Zagreb) hrvatski je književnik, proučavatelj usmene književnosti i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Olinko Delorko
Opsada Sigeta
Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.
Pogledaj Hrvatska revija i Opsada Sigeta
Pavao Tijan
Pavao Tijan (Senj, 15. lipnja 1908. – Madrid, 2. srpnja 1997.) je bio hrvatski enciklopedist.
Pogledaj Hrvatska revija i Pavao Tijan
Pavle Kalinić
Pavle Kalinić (Zadar, 6. lipnja 1959.) hrvatski je publicist, književnik i političar.
Pogledaj Hrvatska revija i Pavle Kalinić
Pero Pavlović
Pero Pavlović (Gradac, Neum, 20. ožujka 1952.) hrvatski je pjesnik iz Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Hrvatska revija i Pero Pavlović
Pero Tutavac Bilić
Pero Tutavac Bilić (ponekad Petar Tutavac, Dančanje, 9. srpnja 1913. – Buenos Aires (Bonezajer), 9. listopada 1985.), hrvatski publicist, pisac, prevoditelj i jezikoslovac.
Pogledaj Hrvatska revija i Pero Tutavac Bilić
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Pogledaj Hrvatska revija i Petar Krešimir IV.
Petar Lazić
Petar Lazić (Barlete pokraj Ličkog Osika, 1892., - Zagreb, 29. lipnja 1945.), bio je predsjednikom pravoslavne crkvene općine u Zagrebu za vrijeme NDH.
Pogledaj Hrvatska revija i Petar Lazić
Petar Lorini
Petar Lorini (Sali, 1850. 1921.) je bio učitelj i visoki lokalni državni dužnosnik u gospodarstvu.
Pogledaj Hrvatska revija i Petar Lorini
Petar Maruna
Petar (Pedro) Maruna (Podprag ispod Velebita, 1938. – Aranjuez, Madrid, 23. kolovoza 2016.) bio je hrvatsko-španjolski slikar i grafičar.
Pogledaj Hrvatska revija i Petar Maruna
Radovan Latković
Radovan Latković (Daruvar, 13. travnja 1917. – Buenos Aires, 27. travnja 2004.),, Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža hrvatski publicist.
Pogledaj Hrvatska revija i Radovan Latković
Rajmund Kupareo
Spomenik Rajmundu Kupareu u Vrboskoj Spomen-ploča Rajmund Kupareo (krsnim imenom Luka) (Vrboska, Hrvatska 16. studenog 1914. – Zagreb, 6. lipnja 1996.) bio je hrvatski svećenik, sveučilišni profesor, pjesnik, teološki pisac, esejist, skladatelj, prevoditelj, nakladnik i redovnik dominikanac.
Pogledaj Hrvatska revija i Rajmund Kupareo
Ratimir Kalmeta
Ratimir Kalmeta (Obrovac, 22. lipnja 1916. − Rijeka, 24. kolovoza 2005.), hrvatski zemljopisac, pedagog, izumitelj, publicist i jezikoslovac.
Pogledaj Hrvatska revija i Ratimir Kalmeta
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Pogledaj Hrvatska revija i Ruđer Bošković
Salih Alić
Salih Alić (Bijeljina, 30. rujna 1906. – Zagreb, 11. ožujka 1982.) bio je hrvatski Udruga pjesnik i novinar.
Pogledaj Hrvatska revija i Salih Alić
Serafim Kupčevski
Serafim Kupčevski (Adjigola pokraj Odese, 28. rujna 1894. – Zagreb, 29. lipnja 1945.), bio je pravoslavni svećenik.
Pogledaj Hrvatska revija i Serafim Kupčevski
Sida Košutić
Sida Košutić (Radoboj, 20. ožujka 1902. – Zagreb, 13. svibnja 1965.), bila je hrvatska pjesnikinja i urednica.
Pogledaj Hrvatska revija i Sida Košutić
Silvije Strahimir Kranjčević
Silvije Strahimir Kranjčević (Senj, 17. veljače 1865. – Sarajevo, 29. listopada 1908.), bio je hrvatski pjesnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Silvije Strahimir Kranjčević
Sladinac
Sladinac je ilirsko gradinsko naselje.
Pogledaj Hrvatska revija i Sladinac
Spiridon Gopčević (brodovlasnik)
Spiridon Gopčević (1807. 1861.) je bio brodovlasnik i trgovac iz Trsta, jedan od najpoznatijih i gospodarski najuspješnijih Hrvata u tom gradu.
Pogledaj Hrvatska revija i Spiridon Gopčević (brodovlasnik)
Spiridon Mifka
Spiridon Mifka (Samobor, 9. travnja 1902. – Zagreb, 29. lipnja 1945.), bio je sarajevski episkop.
Pogledaj Hrvatska revija i Spiridon Mifka
Sporazum Pavelić-Stojadinović
Sporazum Pavelić—Stojadinović je bio dogovor između poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, Ante Pavelića (1889. – 1959.), i srpskog političara iz Kraljevine Jugoslavije, doktora Milana Stojadinovića (1888. – 1961.). Nacrt Sporazuma je sastavio Milan Stojadinović, te je on predviđao rušenje komunističkog režima u Jugoslaviji i stvaranje nezavisnih država, Slovenije, Hrvatske i Srbije, a prema nekim tvrdnjama potpisan je u kolovozu 1954.
Pogledaj Hrvatska revija i Sporazum Pavelić-Stojadinović
Spremnost (Zagreb)
Spremnost je bio tjedno glasilo tadašnjeg Ustaškog pokreta iz Zagreba, koji je pisao o svemu; politici, ratu, gospodarstvu i kulturi.
Pogledaj Hrvatska revija i Spremnost (Zagreb)
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatska revija i Srbi u Hrvatskoj
Srećko Karaman
Srećko Karaman (Jesenice, 16. veljače 1909. – Buenos Aires, 21. siječnja 1964.), pisac katoličkoga nadahnuća, kulturni i društveni djelatnik, pravnik, hrvatski pjesnik i politički emigrant, hrvatski domovinski i iseljenički književnik,Šimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5.
Pogledaj Hrvatska revija i Srećko Karaman
Srpanjska kriza
Prvom svjetskom ratu. Srpanjska kriza (njemački: Julikrise) naziv je za diplomatsku krizu koja je trajala od 28. lipnja do 8. kolovoza 1914. godine.
Pogledaj Hrvatska revija i Srpanjska kriza
Stanko Vujica
Stanko Vujica (Busovača, 27. studenoga 1909. – London, Kanada, 5. rujna 1976.), bio je hrvatski filozof.
Pogledaj Hrvatska revija i Stanko Vujica
Stjepan Crnota
''Izgon trgovaca iz hrama'', ca. 1535.; ulje na platnu Stjepan Crnota (Stefano Cernotto, Rab, ? (kraj 15. st.) - Venecija, 1548.), renesansni slikar iz Hrvatske koji je djelovao u Veneciji.
Pogledaj Hrvatska revija i Stjepan Crnota
Stjepan Hrastovec
Stjepan Hrastovec (Kućan Gornji kod Varaždina, 10. prosinca 1909.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik i novinar.
Pogledaj Hrvatska revija i Stjepan Hrastovec
Stjepan Najman
Stjepan Najman (Valpovo, 19. kolovoza 1954.), hrvatski enigmat, publicist i proučavatelj zavičajne povijesti (Valpovština).
Pogledaj Hrvatska revija i Stjepan Najman
Sveti Martin
Sveti Martin (Savaria, 316. – Candes, 8. studenog 397.), katolički svetac, biskup grada Toursa, prvi svetac koji nije bio mučenik, a ima svoj liturgijski blagdan, prvi svetac zaštitnik Francuske.
Pogledaj Hrvatska revija i Sveti Martin
Svetozar Borojević
Svetozar Borojević od Bojne (njem. Svetozar Boroević von Bojna) (Umetić, kod Kostajnice, 2. prosinca 1856. – Klagenfurt, 23. svibnja 1920.), bio je feldmaršal Oružanih snaga Austro-Ugarske.
Pogledaj Hrvatska revija i Svetozar Borojević
Svibanjska deklaracija
Svibanjska deklaracija, poznata i kao Bečka ili Majska, programatska je izjava narodnih zastupnika Jugoslavenskog kluba u Carevinskom vijeću, parlamentu austrijskog dijela Austro-Ugarske.
Pogledaj Hrvatska revija i Svibanjska deklaracija
Tias Mortigjija
Matija Memorandum skupine hrvatskih intelektualaca, Lavamünd, Austrija, 29.
Pogledaj Hrvatska revija i Tias Mortigjija
Tihomil Rađa
Tihomil Rađa (Sinj, 2. ožujka 1928. Sion, 19. ožujka 2002.) - hrvatski novinar, publicist, ekonomist, književni kritičar i političar.
Pogledaj Hrvatska revija i Tihomil Rađa
Tomislav Žigmanov
Tomislav Žigmanov (Tavankut, 12. svibnja 1967.Hrvatsko slovo, Razgovor: Tomislav Žigmanov, književnik, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (razgovor vodio Krešimir Bušić), str. 3.,4., 9., 28. listopada 2011.) je hrvatski književnik i publicist iz Vojvodine.
Pogledaj Hrvatska revija i Tomislav Žigmanov
Tomo Marković
Tomo Marković (Livno, 26. veljače 1894. ‒ Caracas, 6. veljače 1970.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, etnolog i etnograf.
Pogledaj Hrvatska revija i Tomo Marković
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Pogledaj Hrvatska revija i Trst
Tvrtko Meštrović
Tvrtko Meštrović, (Zagreb, 5. svibnja 1925. – Zagreb, 23. rujna 1961.), bio je hrvatski novinar, kipar i pjesnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Tvrtko Meštrović
U agoniji
U agoniji je drama Miroslava Krleže u dva ili tri čina objavljena 1928. godine u Hrvatskoj reviji, a premijerno izvedena 14.
Pogledaj Hrvatska revija i U agoniji
U ovom strašnom času
U ovom strašnom času antologija je hrvatske ratne lirike.
Pogledaj Hrvatska revija i U ovom strašnom času
Umberto Saba
Umberto Saba (pravo prezime Poli), (Trst, 9. ožujka 1883. – Gorizia, 25. kolovoza 1957.), talijanski pjesnik poznat po svojim jednostavnim, lirskim autobiografskim pjesmama.
Pogledaj Hrvatska revija i Umberto Saba
Vatroslav Murvar
Vatroslav Murvar, (Mostar, 21. ožujka 1920. – Brookfield, 12. lipnja 1997.),, preuzeto 26.
Pogledaj Hrvatska revija i Vatroslav Murvar
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Pogledaj Hrvatska revija i Velika Srbija
Veljko Ćurin
Veljko Ćurin (Gdinj, 17. studenoga 1925. -), hrvatski emigrantski književnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Veljko Ćurin
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Pogledaj Hrvatska revija i Vijenac (časopis)
Viktor Vida
Viktor Vida (Kotor, 2. listopada 1913. – Buenos Aires, 25. rujna 1960.) bio je hrvatski književnik i iseljenik.
Pogledaj Hrvatska revija i Viktor Vida
Vilajet Hrvati
Vilajet Hrvati, osmanska upravna jedinica na području današnje Republike Hrvatske.
Pogledaj Hrvatska revija i Vilajet Hrvati
Vinko Grubišić
Vinko Grubišić (Posuški Gradac, Posušje, 5. travnja 1943.) je hrvatski književnik, antologičar i jezikoslovac iz BiH.
Pogledaj Hrvatska revija i Vinko Grubišić
Vinko Kos
Vinko Kos (Vučetinec, Sveti Juraj na Bregu, 10. srpnja 1914. – u blizini Celovca (Klagenfurta), svibanj 1945.), hrvatski književnik, pjesnik i pisac za djecu.
Pogledaj Hrvatska revija i Vinko Kos
Vinko Nikolić
Vinko Nikolić (Šibenik, 2. ožujka 1912. – Šibenik, 12. srpnja 1997.) bio je član ustaškog pokreta, hrvatski emigrantski pisac, pjesnik, publicist, književni kritičar i novinar.
Pogledaj Hrvatska revija i Vinko Nikolić
Vjenceslav Čižek
Vjenceslav Čižek (Đenovići, Herceg Novi, 28. veljače 1929. – Dortmund, 25. studenoga 2000.), bio je hrvatski pjesnik, publicist i filozof.
Pogledaj Hrvatska revija i Vjenceslav Čižek
Vladimir Becić
Vladimir Becić (Brod na Savi, 1. lipnja 1886. – Zagreb, 24. svibnja 1954.), hrvatski slikar.
Pogledaj Hrvatska revija i Vladimir Becić
Vladimir Jagarić
Vladimir Jagarić (Zagreb, 29. kolovoza 1925. – Zagreb, 26. srpnja 2011.) je bio hrvatski glumac i redatelj dječjih predstava i priredaba, istaknuti planinar, pisac i veliki ljubitelj Žumberka, njegove prirodne i kulturne baštine, jedan od najplodnijih hrvatskih planinarskih pisaca.
Pogledaj Hrvatska revija i Vladimir Jagarić
Vladimir Kirin
Vladimir Kirin (Zagreb, 31. svibnja 1894. – Zagreb, 5. listopada 1963.) hrvatski slikar i grafičar.
Pogledaj Hrvatska revija i Vladimir Kirin
Vladimir Vince
Vladimir Vince (Đakovo, 15. prosinca 1923. – Guadalupe, 6. ožujka 1968.), hrvatski doktor prava, diplomat i rimokatolički svećenik Olga Brajnović: Prvi Hrvati članovi Prelature Opusa Dei, 24.
Pogledaj Hrvatska revija i Vladimir Vince
Vojmil Rabadan
Vojmil Rabadan (Split, 31. srpnja 1909. – Zagreb, 5. siječnja 1988.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj i redatelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Vojmil Rabadan
Vrbske žrtve
Vrbske žrtve je događaj u Brodu (danas Slavonskom Brodu) koji se dogodio 20. veljače 1935. godine kada su hrvatski seljaci iz Gornje Vrbe i Ruščice prosvjedujući protiv velikosrpskog terora dočekani ispred Gradskog groblja od jugoslavenske žandarmerije, te tamo prebijeni i mučki ubijeni.
Pogledaj Hrvatska revija i Vrbske žrtve
Zagrebačka rezolucija
U proljeće 1918., kao rezultat sastanka skupine političara održanoga u Zagrebu, objavljena je Zagrebačka rezolucija, koja se zauzimala za stvaranje zajedničke političke organizacije, kojoj bi zadaća bila stvaranje neovisne, demokratski uređene južnoslavenske države, zasnovane na priznanju »državnopravnih kontinuiteta historičko-političkih teritorija«.
Pogledaj Hrvatska revija i Zagrebačka rezolucija
Zagrebački plenarij
Zagrebački plenarij, također i Zagrebački bjelokosni plenarij i Bjelokosni plenarij, čine četiri bjelokosne pločice s reljefima pričvršćene u barokni srebrni okvir, čiji se izvornik čuva u Riznici zagrebačke katedrale.
Pogledaj Hrvatska revija i Zagrebački plenarij
Zajednica Hrvata (Trst)
Zajednica Hrvata (tal. Communita croata) je društvo koje je okuplja Hrvate u Trstu.
Pogledaj Hrvatska revija i Zajednica Hrvata (Trst)
Zdravko Dučmelić
Zdravko Dučmelić (Vinkovci, 1923. – Buenos Aires, 1989.). U rodnom gradu završava srednju školu te na kraju rata bježi u Italiju.
Pogledaj Hrvatska revija i Zdravko Dučmelić
Zdravko Sančević
Zdravko Sančević (Teslić, 20. siječnja 1931. – Caracas, 21. rujna 2021.), bio je hrvatski pisac, časnik i diplomat podrijetlom iz Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Hrvatska revija i Zdravko Sančević
Zgrada kina Zvezda u Subotici
Zgrada kina Zvezda je građevina u Subotici.
Pogledaj Hrvatska revija i Zgrada kina Zvezda u Subotici
Zlata Ivezić
Zlata Ivezić (Slavonski Brod) je hrvatska književnica.
Pogledaj Hrvatska revija i Zlata Ivezić
Zvonimir Katalenić
Zvonimir Katalenić (Našice, 6. studenoga 1920. El Bolson, Argentina, 2. listopada 1978.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik i slikarŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 24. ožujka 2019.
Pogledaj Hrvatska revija i Zvonimir Katalenić
96. pješačka pukovnija
96.
Pogledaj Hrvatska revija i 96. pješačka pukovnija
, Christopher Clark, Crkva Gospe od Škrpjela, Crkva Uskrsnuća Isusova u Subotici, Dalmatinski skup, Damir Pešorda, Džafer Kulenović, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Dimitrije Mrihin, Dinko Šuljak, Dinko Zavorović, Dino Milinović, Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Družtvo za povestnicu jugoslavensku, Dušan Žanko, Dušica Radočaj, Duško Ševerdija, Duško Jelavić, Duško Kalebić, Dubravka Brezak Stamać, Egipat, Ernest Radetić, Eugen Dido Kvaternik, Ferid Karihman, Franjo Hijacint Eterović, Franjo Nevistić, Frano Supilo, Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata, Germogen Maksimov, Gesta regum Chroatorum, Gojko Borić, Gopčević, Grgo Vuković, HAŠK Mladost Sveučilišta u Zagrebu, Hrvati u Španjolskoj, Hrvati u Francuskoj, Hrvatska štedionica u Trstu, Hrvatska šutnja, Hrvatska književnost, Hrvatska pučka stranka (1919.), Hrvatski gospodarski glasnik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko proljeće, Hrvoje Lorković, Hrvoslav Ban, Husnija Hrustanović, Iva Čuvalo, Ivan Babić (časnik), Ivan Degrel, Ivan Guberina, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Meštrović, Ivan Pandžić, Ivan Raos, Ivan Zajc, Ivana Brlić-Mažuranić, Ivo Bojanić (televizijski novinar), Ivo Hühn, Ivo Hergešić, Ivo Korsky, Ivo Kozarčanin, Ivo Lendić, Ivo Omrčanin, Ivo Pilar, Jadransko pitanje, Jagoda Marović Sinti, Jerko Skračić, Jevgenij Paščenko, Joco Cvijanović, Josip Torbar (ml.), Jozo Kljaković, Juan Octavio Prenz, Jugoslaveni, Jugoslavenska ujedinjena (nacionalistička) omladina, Jugoslavenski odbor, Juraj Krnjević, Juraj Paršić, Jure Prpić, Kapski dikobraz, Karlo Balić, Karlo Mirth, Katarina Pejaković, Kazimir Kovačić, Kazimir Vrljičak, Kraljevina Crna Gora, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Krsto Spalatin, Kruno Krstić, Krunoslav Draganović, Lana Derkač, Luka Brajnović, Luka Fertilio Nikolić, Luka Vladimirović, Malkica Dugeč, Mandica Dulčić, Mara Švel-Gamiršek, Marija Crvelin, Marija Fabek, Marija Radić, Marin Bego, Marko Čović, Matica hrvatska, Matija Zmajević, Mihovil Pavlek Miškina, Milan Kašanin, Milivoj Zenić, Miloš Obrknežević, Milutin Cihlar Nehajev, Mirko Stjepan Čović, Mirko Vidović, Mirsad Bakšić, Mladen Žigrović, Mladen Schwartz, Naco Zelić, Nataša Bašić, Neda Prpić Gamiršek, Nedjeljka Luetić-Tijan, Nikola Šubić Zrinjski (opera), Nives Opačić, Nova Hrvatska, Olinko Delorko, Opsada Sigeta, Pavao Tijan, Pavle Kalinić, Pero Pavlović, Pero Tutavac Bilić, Petar Krešimir IV., Petar Lazić, Petar Lorini, Petar Maruna, Radovan Latković, Rajmund Kupareo, Ratimir Kalmeta, Ruđer Bošković, Salih Alić, Serafim Kupčevski, Sida Košutić, Silvije Strahimir Kranjčević, Sladinac, Spiridon Gopčević (brodovlasnik), Spiridon Mifka, Sporazum Pavelić-Stojadinović, Spremnost (Zagreb), Srbi u Hrvatskoj, Srećko Karaman, Srpanjska kriza, Stanko Vujica, Stjepan Crnota, Stjepan Hrastovec, Stjepan Najman, Sveti Martin, Svetozar Borojević, Svibanjska deklaracija, Tias Mortigjija, Tihomil Rađa, Tomislav Žigmanov, Tomo Marković, Trst, Tvrtko Meštrović, U agoniji, U ovom strašnom času, Umberto Saba, Vatroslav Murvar, Velika Srbija, Veljko Ćurin, Vijenac (časopis), Viktor Vida, Vilajet Hrvati, Vinko Grubišić, Vinko Kos, Vinko Nikolić, Vjenceslav Čižek, Vladimir Becić, Vladimir Jagarić, Vladimir Kirin, Vladimir Vince, Vojmil Rabadan, Vrbske žrtve, Zagrebačka rezolucija, Zagrebački plenarij, Zajednica Hrvata (Trst), Zdravko Dučmelić, Zdravko Sančević, Zgrada kina Zvezda u Subotici, Zlata Ivezić, Zvonimir Katalenić, 96. pješačka pukovnija.