Brže od pregledniku!
91 odnosi: Anđelko Runjić, Ankica Tuđman, Antihrvatstvo, Antun Milović, Balvan-revolucija, Bitka za Pakrac ožujka 1991., Bitka za Vukovar, Božićni Ustav, Boris Buzančić, Celestin Sardelić, Dan državnosti (Hrvatska), Domovinski rat, Dragutin Dimitrović, Europska zelena lista, Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Gramatika hrvatskoga jezika, Hrvatska, Hrvatska demokratska stranka, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska kršćanska demokratska stranka, Hrvatska povijest, Hrvatska pravoslavna Crkva, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska stranka, Hrvatska stranka prava, Hrvatske ceste, Hrvatski blok, Hrvatski blok (1990.), Hrvatski demokratski blok, Hrvatski lokalni izbori 1990., Hrvatski nacionalizam, Ivo Latin, Izgredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda, Jadranko Crnić, Janko Bobetko, Josip Bratulić, Josip Manolić, Josip Pankretić, Josip Reihl-Kir, Katoličanstvo u Hrvata, Koalicija narodnog sporazuma, Kronologija Domovinskog rata: travanj 1990., Kronologija Domovinskog rata: veljača 1990., Lokalni izbori u Banovini Hrvatskoj 1940., Mario Kapulica, Martin Špegelj, Mato Artuković, Mišo Kovač, ..., Milivoj Kujundžić, Minska polja u Hrvatskoj, Mirko Kunić, Mitnica (Vukovar), Mladen Žuvela, Mladen Markač, Narodna zaštita (RH), Otočki demokratski forum, Parlamentarni izbori u Hrvatskoj, Popis hrvatskih predsjednika, Povijest neovisne Hrvatske, Predsjednik Republike Hrvatske, Prvi saziv Hrvatskog sabora, Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države, Raspad SFRJ, Referendum o hrvatskoj samostalnosti, Revolucija, Riječ hrvatska, Rijeka, Slavko Degoricija, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijaldemokratska stranka Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička stranka Hrvatske, Srećko Bijelić, Srpska autonomna oblast, Srpska demokratska stranka (Hrvatska), Stanko Stojčević, Stjepan Sulimanac, Svarun, Tihomir Majić, Tomislav Duka (svećenik), Torčec, Vladimir Veselica, Vukovar, Zagrebačka sinagoga, Zajednica utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman", Zelena akcija, Zvonimir Marković, 22. travnja. Proširite indeks (41 više) »
Anđelko Runjić
Anđelko Runjić je bivši hrvatski političar.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Anđelko Runjić · Vidi više »
Ankica Tuđman
Ankica Tuđman (desno) 1997. godine. Ankica Tuđman (djevojački: Žumbar; Zagreb, 24. srpnja 1926. – Zagreb, 6. listopada 2022.) bila je supruga Franje Tuđmana, prvoga hrvatskog predsjednika, ujedno time i prva hrvatska prva dama.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Ankica Tuđman · Vidi više »
Antihrvatstvo
Postrojavanje četnika na Peristilu u Splitu 1920.-ih godina. Velikosrpska ideja je svoje pobornike uspijevala između dva svjetska rata naći diljem Hrvatske - pa i među etničkim Hrvatima, od kojih se nemali broj kasnije borio u četničkim postrojbama tijekom Drugog svjetskog rata. Antihrvatstvo ili protuhrvatstvo je termin koji opisuje nastojanja usmjerena protiv interesa i samog opstanka hrvatskog naroda i države, često poričući smislenost postojanja hrvatskog naroda, samobitnost njegovog jezika i povijesti i pravo na svoju državu.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Antihrvatstvo · Vidi više »
Antun Milović
Antun Milović (Vrpolje kraj Slavonskoga Broda, 22. prosinca 1934. – Slavonski Brod, 11. prosinca 2008.) hrvatski političar i gospodarstvenik.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Antun Milović · Vidi više »
Balvan-revolucija
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Balvan-revolucija · Vidi više »
Bitka za Pakrac ožujka 1991.
Bitkom za Pakrac je oružani sukob između hrvatske policije i srpskih pobunjenika, kojega neki smatraju krajem Balvan revolucije i početkom Domovinskog rata.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Bitka za Pakrac ožujka 1991. · Vidi više »
Bitka za Vukovar
Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Bitka za Vukovar · Vidi više »
Božićni Ustav
Ovaj članak govori o povijesnom događaju donošenja Ustava Republike Hrvatske, 22.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Božićni Ustav · Vidi više »
Boris Buzančić
Boris Buzančić (Bjelovar, 13. ožujka 1929. – 9. listopada 2014.) bio je hrvatski glumac i političar (HDZ), prvi gradonačelnik Zagreba nakon osamostaljenja Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Boris Buzančić · Vidi više »
Celestin Sardelić
Celestin Sardelić (Zagreb, 26. studenoga 1944. – Prižba, 16. kolovoza 2009.) In memoriam Celestin Sardelić, 17.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Celestin Sardelić · Vidi više »
Dan državnosti (Hrvatska)
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Dan državnosti (Hrvatska) · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Domovinski rat · Vidi više »
Dragutin Dimitrović
Dragutin Dimitrović (Zagreb, 2. srpnja 1949.Hrvatski leksikon A-K, natuknica Dragutin Dimitrović, Naklada leksikon, Zagreb, 1996. - 24. ožujka 2012.) je bivši hrvatski političar.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Dragutin Dimitrović · Vidi više »
Europska zelena lista
Evropska zelena lista (Europska zelena lista, EZL), koalicija političkih i izvanpolitičkih organizacija.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Europska zelena lista · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Franjo Tuđman · Vidi više »
Gojko Šušak
Gojko Šušak (Široki Brijeg, 16. ožujka 1945. – Zagreb, 3. svibnja 1998.), bio je hrvatski političar i ministar obrane Republike Hrvatske od 1991.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Gojko Šušak · Vidi više »
Gramatika hrvatskoga jezika
Gramatika hrvatskoga jezika u širem smislu uključuje skup normi u hrvatskome standardnom jeziku (pravogovorne, pravopisne, gramatičke i leksičke) koje se odnose na pisanje, govor, riječi, njihovo značenje i odnose među njima te tako dalje.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Gramatika hrvatskoga jezika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska stranka
Hrvatska demokratska stranka bila je stranka centra koja je djelovala u Hrvatskoj 1990-ih godina.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska demokratska stranka · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska kršćanska demokratska stranka
Hrvatska kršćanska demokratska stranka (HKDS) bila je demokršćanska politička stranka, koja je djelovala u Hrvatskoj od 1990. do 2009. godine.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska kršćanska demokratska stranka · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska pravoslavna Crkva
Grb Hrvatske pravoslavne Crkve. Hrvatska pravoslavna Crkva bila je pravoslavna Crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ograničene autokefalnosti.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka
Hrvatska stranka je naziv za desno orijentiranu hrvatsku nacionalnu političku stranku koja je početkom 1990-ih djelovala u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka prava
Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatska stranka prava · Vidi više »
Hrvatske ceste
Hrvatske ceste d.o.o. (HC) je tvrtka koja se bavi upravljanjem, građenjem i održavanjem državnih cesta.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatske ceste · Vidi više »
Hrvatski blok
*Hrvatski blok (1921.), naziv za skup hrvatskih političkih stranaka predvođenih Stjepanom Radićem, osnovan 1921. godine.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatski blok · Vidi više »
Hrvatski blok (1990.)
Hrvatski blok je naziv za savez sklopljen početkom 1990.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatski blok (1990.) · Vidi više »
Hrvatski demokratski blok
Hrvatski demokratski blok naziv je za neformalnu koaliciju triju političkih stranaka: Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske stranke i Hrvatske stranke prava, koju je u proljeće 1990. inicirao dr.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatski demokratski blok · Vidi više »
Hrvatski lokalni izbori 1990.
Izbori za skupštine općina u tadašnjoj SR Hrvatskoj su održani 22. travnja i 6. svibnja 1990. godine, istovremeno s prvim višestranačkim izborima za Sabor.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatski lokalni izbori 1990. · Vidi više »
Hrvatski nacionalizam
grbom s prvim bijelim poljem danas je jedan od simbola hrvatskih nacionalista Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Hrvatski nacionalizam · Vidi više »
Ivo Latin
Ivo Latin (Ozalj, 1929. – Zagreb, 2. ožujka 2002.) bio je predsjednik Sabora i predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Ivo Latin · Vidi više »
Izgredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda
Zvonimir Boban udara milicajca Izgredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda zbog kojih utakmica nije odigrana između zagrebačkog Dinama i beogradske Crvene zvezde 13.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Izgredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda · Vidi više »
Jadranko Crnić
Jadranko Crnić (Zagreb, 25. ožujka 1928. – Zagreb, 4. travnja 2008.), bio je hrvatski pravnik, predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Jadranko Crnić · Vidi više »
Janko Bobetko
Janko Bobetko (Crnac pokraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.) bio je general Hrvatske vojske i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 1992. do 1995. godine.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Janko Bobetko · Vidi više »
Josip Bratulić
Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Josip Bratulić · Vidi više »
Josip Manolić
Josip Manolić (Kalinovac kraj Đurđevca, 22. ožujka 1920.), hrvatski (prije jugoslavenski) političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a prvi u Republici Hrvatskoj, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Josip Manolić · Vidi više »
Josip Pankretić
Josip Pankretić (Gaj, Vrbovec, 15. siječnja 1933. - Zagreb, 10. siječnja 1998.),Josip Pankretić, Glejte jednu stvar: govori u Hrvatskom saboru 1990.-1996., urednici: Josip Pandurić i Nino Škrabe, Disput, 2000., ISBN 953-6770-03-2, str.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Josip Pankretić · Vidi više »
Josip Reihl-Kir
Josip Reihl-Kir (Sirač, 25. srpnja 1955. – Tenja, 1. srpnja 1991.), zapovjednik osječke policije, ubijen iz zasjede 1991.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Josip Reihl-Kir · Vidi više »
Katoličanstvo u Hrvata
Katedrala sv. Duje u Splitu, najstarija katedrala na svijetu.http://www.glas-koncila.hr/index.php?option.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Katoličanstvo u Hrvata · Vidi više »
Koalicija narodnog sporazuma
Koalicija narodnog sporazuma (KNS) bila je koalicija uglavnom umjerenih nacionalnih političkih stranaka u Hrvatskoj, oformljena prije prvih višestranačkih izbora 1990. godine.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Koalicija narodnog sporazuma · Vidi više »
Kronologija Domovinskog rata: travanj 1990.
1.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Kronologija Domovinskog rata: travanj 1990. · Vidi više »
Kronologija Domovinskog rata: veljača 1990.
4.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Kronologija Domovinskog rata: veljača 1990. · Vidi više »
Lokalni izbori u Banovini Hrvatskoj 1940.
Hrvatski lokalni izbori u Banovini Hrvatskoj 1940., održani su u 625 općinâ Banovine Hrvatske 19. svibnja 1940. godine, a u 33 općine 26. svibnja i 2. lipnja.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Lokalni izbori u Banovini Hrvatskoj 1940. · Vidi više »
Mario Kapulica
Mario Kapulica (Zagreb, 5. ožujka 1969.) hrvatski je političar i poduzetnik.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Mario Kapulica · Vidi više »
Martin Špegelj
Martin Špegelj (Stari Gradac, 11. studenog 1927. – Zagreb, 11. svibnja 2014.), hrvatski partizan, general JNA s visokim funkcijama, zatim kratko drugi ministar obrane Republike Hrvatske (do kompromitiranja tzv. Špegeljevim vrpcama po kojima je ostao zapamćen).
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Martin Špegelj · Vidi više »
Mato Artuković
Mato Artuković (Kuljenovci kraj Dervente, BiH, 24. prosinca 1954.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Mato Artuković · Vidi više »
Mišo Kovač
Mate Mišo Kovač (Šibenik, 16. srpnja 1941.), hrvatski je pjevač zabavne glazbe.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Mišo Kovač · Vidi više »
Milivoj Kujundžić
Milivoj Kujundžić (općina Preko, otok Ugljan, Primorska banovina, Kraljevina SHS, 11.veljače 1928. - Zagreb, Republika Hrvatska, 9. kolovoza 2001.), bio je hrvatski političar, pravnik, sudionik narodnooslobodilačke borbe i bivši djelatnik Udbe (1947. - 1963.).Radelić Zdenko, Obavještajni centri, Ozna i Udba u Hrvatskoj (1942.-1954.) - Kadrovi, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2019., str.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Milivoj Kujundžić · Vidi više »
Minska polja u Hrvatskoj
website.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Minska polja u Hrvatskoj · Vidi više »
Mirko Kunić
Mirko Kunić (1952. – 2016.) je bio pričuvni satnik Hrvatske vojske, službenik Ministarstva Obrane Republike Hrvatske za poslove novačenja, prvi zapovjednik odreda Narodne zaštite i odreda Domobranstva bivše Općine Đurđevac, dragovoljac Domovinskog rata, jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice na području bivše Općine Đurđevac i dugogodišnji predsjednik ogranka HDZ-a Šemovci, a po zvanju komercijalista-trgovac.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Mirko Kunić · Vidi više »
Mitnica (Vukovar)
Spomen-park „Dudik“, buktinje (nakon obnove) Mitnica je gradska četvrt u sastavu Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Mitnica (Vukovar) · Vidi više »
Mladen Žuvela
Mladen Žuvela (Korčula, 20. srpnja 1936.), hrvatski visoki sudski dužnosnik u Hrvatskoj za vrijeme Jugoslavije te visoki sudski dužnosnik u neovisnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Mladen Žuvela · Vidi više »
Mladen Markač
Mladen Markač (Đurđevac, 8. svibnja 1955.) bivši je zapovjednik specijalnih redarstvenih jedinica MUP-a Republike Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Mladen Markač · Vidi više »
Narodna zaštita (RH)
Narodna zaštita je bila jedinstveni, organizirani oblik otpora, preteča HV-a.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Narodna zaštita (RH) · Vidi više »
Otočki demokratski forum
Otočki demokratski forum je politička stranka koja je 1990. godine djelovala u Hrvatskoj, odnosno na Kvarnerskim otocima.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Otočki demokratski forum · Vidi više »
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj, odnosno Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor kako im je službeni naziv, održavaju se, u pravilu svake četiri godine, koliko traje mandat zastupnicima u Hrvatskom saboru.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Parlamentarni izbori u Hrvatskoj · Vidi više »
Popis hrvatskih predsjednika
Ovo je popis predsjednika Republike Hrvatske: (*) U skladu s ustavnim promjenama usvojenima 9.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Popis hrvatskih predsjednika · Vidi više »
Povijest neovisne Hrvatske
Hrvatske Poslije Titove smrti 1980. godine vlast u bivšoj državi preuzelo je kolektivno tijelo (Predsjedništvo), koje niti je imalo interesa niti spremnosti održavati Jugoslaviju na životu predugo, jer Predsjedništvo se sastojalo od predstavnika svih tadašnjih socijalističkih republika, koji su svi gledali svoje interese, a ne interese neke zajedničke (nekad jedinstvene) države.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Povijest neovisne Hrvatske · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Prvi saziv Hrvatskog sabora
Prvi saziv Sabora Republike Hrvatske konstituiran je 30. svibnja 1990. u Zagrebu nakon prvih višestranačkih izbora održanih u travnju i svibnju.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Prvi saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države
Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države (kratica: RUSED) je politička stranka osnovana nakon gotovo jednogodišnjeg ilegalnog djelovanja na tzv.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Raspad SFRJ · Vidi više »
Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Plakat s natpisom »Referendum za Hrvatsku 19. svibnja 1991.« Pravokutnik u sredini s natpisom »ZA« simbolizira plavi birački listić na kojem se nalazilo referendumsko pitanje o neovisnosti Hrvatske. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasovali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Referendum o hrvatskoj samostalnosti · Vidi više »
Revolucija
Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Revolucija · Vidi više »
Riječ hrvatska
Riječ hrvatska je osmi album Ive Fabijana iz 1989. godine.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Riječ hrvatska · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Rijeka · Vidi više »
Slavko Degoricija
Slavko Degoricija (Kompolje kod Otočca, 18. travnja 1931. – Zagreb, 20. studenoga 2021.) učitelj, profesor povijesti, hrvatski političar.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Slavko Degoricija · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Socijaldemokratska stranka Hrvatske
Socijaldemokratska stranka Hrvatske – SDSH (također Hrvatska socijaldemokratska stranka), kasnije poznata i pod nazivom Socijaldemokrati Hrvatske (SDH), je bila samostalna i demokratska politička organizacija koja je djelovala u Republici Hrvatskoj do travnja 1994. Smatrala se za stranku lijevoga centra.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Socijalistička stranka Hrvatske
Socijalistička stranka Hrvatske ili Socijalistički savez Hrvatske - Savez socijalista Hrvatske (SSH) bivša je politička stranka lijeve orijentacije koja je djelovala u Hrvatskoj ranih 1990-ih.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijalistička stranka Hrvatske · Vidi više »
Srećko Bijelić
Srećko Bijelić (Bribir, 18. prosinca 1930. - Zagreb, 22. rujna 2004.) je bio hrvatski političar i hrvatski proljećar, istinski velikan zajednice Srba u Hrvatskoj koji je "kao Srbin svojoj je hrvatskoj domovini pokazao da je moguć suživot raznih nacionalnosti".
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Srećko Bijelić · Vidi više »
Srpska autonomna oblast
Srpska autonomna oblast (skraćeno SAO) je naziv za samoproglašene teritorijalno-političke tvorevine osnivane na području Hrvatske i BiH 1990. i 1991. tijekom raspada SFRJ, u funkciji širenja Srbije.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Srpska autonomna oblast · Vidi više »
Srpska demokratska stranka (Hrvatska)
Srpska demokratska stranka (SDS), bivša nacionalistička separatistička politička stranka hrvatskih Srba koja je 1990-ih djelovala na hrvatskom ozemlju.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Srpska demokratska stranka (Hrvatska) · Vidi više »
Stanko Stojčević
Stanko Stojčević (Miljanovac, Daruvar, 27. listopada 1929. – Zagreb, 24. siječnja 2009.), hrvatski političar iz redova srpske nacionalnosti.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Stanko Stojčević · Vidi više »
Stjepan Sulimanac
Stjepan Sulimanec Štefina (Turnašica, Pitomača, 27. 7. 1915. – Turnašica, Pitomača, 19. 5. 1994.), hrvatski političar i pisac Odrastao je u siromašnoj seljačkoj obitelji.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Stjepan Sulimanac · Vidi više »
Svarun
Svarun, ekološka i mirovna inicijativa (»radna grupa«).
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Svarun · Vidi više »
Tihomir Majić
Tihomir Majić (Sinj, 7. prosinca 1958.) hrvatski je liječnik i političar, suosnivač političke stranke Pravedna Hrvatska.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Tihomir Majić · Vidi više »
Tomislav Duka (svećenik)
Fra Tomislav Pavao Duka (Igrane, pokraj Makarske, 2. siječnja 1932.- Zagreb, 2. studenoga 2007.) hrvatski franjevac, političar Šakić, Vlado i Dobrovšak, Ljiljana: Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2020., str.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Tomislav Duka (svećenik) · Vidi više »
Torčec
Torčec je selo u Podravini, općina Drnje.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Torčec · Vidi više »
Vladimir Veselica
Vladimir Veselica (Glavice kod Sinja, 23. siječnja 1938. 11. prosinca 2013.), bio je hrvatski političar i ekonomist, poznati hrvatski proljećar.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Vladimir Veselica · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Vukovar · Vidi više »
Zagrebačka sinagoga
Zagrebačka sinagoga bila je glavno mjesto bogoslužja zagrebačke židovske zajednice u modernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Zagrebačka sinagoga · Vidi više »
Zajednica utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman"
Zajednica utemeljitelja HDZ-a "Dr.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Zajednica utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman" · Vidi više »
Zelena akcija
Zelena akcija (ZA), nevladina, nestranačka, neprofitna i dobrovoljna udruga građana i građanki za zaštitu okoliša.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Zelena akcija · Vidi više »
Zvonimir Marković
Zvonimir Marković (Kučine, 17.rujna 1927. – 28. prosinca 2018.) bio je hrvatski političar i diplomat.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Zvonimir Marković · Vidi više »
22. travnja
22.
Novi!!: Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i 22. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Izbori u Hrvatskoj 1990., Prvi višestranački izbori u Hrvatskoj.
