Sadržaj
32 odnosi: Šaranje tikvica, Banovina Slavonija, Biograd na Moru, Brozović, Crkva rođenja Blažene Djevice Marije u Novigradu, Dizdar, Dugi turski rat, Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić, Genetičko podrijetlo Hrvata, Gotička kuća u Bolu, Habsburško-turski rat 1663. – 1664., Habsburško-turski rat 1716. – 1718., Habsburško-turski rat 1788. – 1791., Habsburško-turski ratovi, Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu, Ivan Marojević, Ive Mažuran, Josip Šišković, Judita (Marko Marulić), Kula na Krbanu, Mato Delimanić, Migracije Hrvata pred Turcima, Petar Berislavić, Rupe (Skradin), Srbi u Hrvatskoj, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Tomo Mihaljević, Tvrđava Sisak, Utvrda Komogovina, Vojnić, Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog, 31. srpnja.
Šaranje tikvica
Dvije šarene tikvice, ''tukvanji'', djelo narodnog umjetnika Vinka Babića iz Gradišta. Šaranje tikvica hrvatsko je tradicijsko narodno umijeće ukrašavanja tikvica na području Slavonije koje na osebujan način sjedinjuje pučko rezbarstvo i likovnost.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Šaranje tikvica
Banovina Slavonija
Sjevernohrvatske županije Hrvatske banovine i plemićki posjedi početkom 14. stoljeća Doseljenjem Hrvata, u području Panonske nizine je stvorena Panonska Hrvatska, međutim istu su početkom 10.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Banovina Slavonija
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Biograd na Moru
Brozović
BROZOVIĆ (Brosovich Brosowitsch Brozović Prosowitsch) je prezime nastalo od rodonačelnikova osobnoga svetačkog imena Broz (Ambroz, Ambrozije).
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Brozović
Crkva rođenja Blažene Djevice Marije u Novigradu
Crkva rođenja Blažene Djevice Marije nalazi se u Novigradu Zadarskom.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Crkva rođenja Blažene Djevice Marije u Novigradu
Dizdar
Prikaz turskog ratnika iz 16. stoljeća (autor Melchior Lorck) Dizdar (tur.: dizdar; perz.: kale muhafizi), naziv za kaštelana, odnosno zapovjednika tvrđave, u Turskom Carstvu.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Dizdar
Dugi turski rat
Dugi turski rat, oružani sukob između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je trajao između 1593. i 1606. godine, a rezultirao je sklapanjem Žitvanskog mira.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Dugi turski rat
Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić
Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić (turski: Köprülü Fazıl Ahmed Paşa; Veles, 1635. - Carigrad, 3. studenog 1676.), veliki vezir Osmanskoga Carstva, član plemićke obitelji Ćuprilić, albanskog podrijetla, koja je tijekom postojanja te države dala ukupno šest velikih vezira, najviših državnih dužnosnika, rangom odmah do sultana.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić
Genetičko podrijetlo Hrvata
Dosadašnja istraživanja genetičkog podrijetla i rezultati genetičkih analiza omogućuju tumačenje genetičkog podrijetla Hrvata.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Genetičko podrijetlo Hrvata
Gotička kuća u Bolu
Gotički ljetnikovac u Bolu na Braču nalazi se na adresi Račić 2.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Gotička kuća u Bolu
Habsburško-turski rat 1663. – 1664.
Habsburško-turski rat (1663. – 1664.) ili Četvrti habsburško-turski rat bio je kratki rat između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Habsburško-turski rat 1663. – 1664.
Habsburško-turski rat 1716. – 1718.
Habsburško-turski rat 1716.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Habsburško-turski rat 1716. – 1718.
Habsburško-turski rat 1788. – 1791.
Habsburško-turski rat 1788.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Habsburško-turski rat 1788. – 1791.
Habsburško-turski ratovi
Habsburško-turski ratovi, zvani još i Habsburško-osmanski, Austro-turski, Austrijsko-turski ili Austrijsko-osmanski ratovi, višestoljetni je niz periodičnih kontinuiranih oružanih sukoba, koji su se s razmjerno velikim intenzitetom i duljim ili kraćim prekidima vodili između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva u drugoj polovici 2.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Habsburško-turski ratovi
Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu
Hrvatski konjanik Hrvatski konjanik oko 1620., Vojno-povijesni muzej u Beču Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu sudjelovali su kao pješaci i laki konjanici te su glasili za vrlo cijenjene plaćenike u carskoj, bavarskoj, španjolskoj, danskoj i francuskoj vojsci.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu
Ivan Marojević
Ivan Marojević (pisan i kao Maroević, a u stranim izvorima Johann Freiherr von Maroevich), (Novi kod Gospića, Kraljevina Hrvatska u sastavu Habsburške Monarhije, 1772. – Beč, Austrijsko Carstvo, 13. ožujka 1831.) hrvatski plemić i časnik u službi Habsburške vojske, s činom pukovnika.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Ivan Marojević
Ive Mažuran
Ive Mažuran (Brušane, 23. studenoga 1928. Zagreb, 16. prosinca 2016.),, preuzeto 21.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Ive Mažuran
Josip Šišković
Vojnik pješačke pukovnije Šišković, nazvane po generalu Šiškoviću Grob Josipa Šiškovića nalazi se u katedrali sv. Vida u Pragu Josip Šišković (u stranim izvorima József Siskovics, Josef Siskowitz, Joseph Siskovich i dr.), (Segedin, Kraljevina Ugarska u sastavu Habsburške Monarhije, 2.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Josip Šišković
Judita (Marko Marulić)
Judita je najznamenitije djelo Marka Marulića i prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Judita (Marko Marulić)
Kula na Krbanu
Kula na brijegu Krbanu nalazi se na području Grada Trogira.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Kula na Krbanu
Mato Delimanić
Mato Delimanić (Delimanović) (? — nakon 1607.), hrvatski protuturski ratnik.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Mato Delimanić
Migracije Hrvata pred Turcima
Migracije Hrvata za vrijeme i poslije Turskih ratova Promjene u hr. dijalektima radi Turskih ratova, pojava novih dijalekata i utjecaj na stare Za vrijeme višestoljetnih hrvatsko-turskih ratova (15-17. stoljeće) mnogi krajevi su opustjeli, a mnogi ljudi promijenili mjesto boravišta.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Migracije Hrvata pred Turcima
Petar Berislavić
Ivana Meštrovića iz 1933. godine. Petar Berislavić (mađ. Beriszló; Trogir, 1475. – Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.) bio je hrvatski ban, vesprimski biskup, kardinal i vojskovođa iz roda Berislavića Trogirskih.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Petar Berislavić
Rupe (Skradin)
Rupe su naselje u sastavu Grada Skradina, u Šibensko-kninskoj županiji.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Rupe (Skradin)
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Srbi u Hrvatskoj
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Tomo Mihaljević
Tomo Mihaljević (? — nakon 1607.), hrvatski protuturski ratnik.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Tomo Mihaljević
Tvrđava Sisak
Tvrđava Sisak ili Stari grad Sisak je nizinska fortifikacija na jugoistočnom rubu grada Siska u Sisačko-moslavačkoj županiji, Republika Hrvatska.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Tvrđava Sisak
Utvrda Komogovina
Utvrda Komogovina bila je srednjovjekovna utvrda izgrađena na istoimenom posjedu čije se ime pojavljuje 1334.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Utvrda Komogovina
Vojnić
Vojnić je općina u Hrvatskoj u Karlovačkoj županiji, 4.764 st.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Vojnić
Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog
Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog, pohod velike vojne postrojbe Habsburške Monarhije i njezinih saveznika pod zapovjedništvom hrvatskoga bana Nikole Zrinskog Čakovečkog na od Turskog Carstva okupirano područje južne Ugarske u vrijeme zime početkom 1664.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog
31. srpnja
31.
Pogledaj Hrvatsko-osmanski ratovi i 31. srpnja
Također poznat kao Hrvatsko-turski ratovi.