Brže od pregledniku!
35 odnosi: Šarengradska ada, Željko Ražnatović, Borovo, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Domovinski rat, Franjo Tuđman, Grb Republike Srpske Krajine, Harrisonovo cvijeće, Hrvatska kuna, Ilok, Ivica Vrkić, Klima Hrvatske, Komarnik, Kozarac (Čeminac), Mirko Marković (političar), Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Nacionalizacija, Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske, Operacija Grom (HV), Operacija Oluja, Podunavlje (razdvojba), Popis osnovnih hrvatskih tema, Rijeka, Srpsko narodno vijeće, Uloga obavještajne zajednice u nastanku Republike Hrvatske, UNTAES, Vlak mira, Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Zajedničko vijeće općina, Zastava Republike Srpske Krajine, Zastava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, 1. ŽNL Vukovarsko-srijemska, 1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1997./98., 1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1998./99..
Šarengradska ada
Položaj otoka Šarengradska ada je hrvatski riječni otok na Dunavu, na dijelu gdje ova rijeka čini granicu s Vojvodinom, odnosno sa Srbijom.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Šarengradska ada · Vidi više »
Željko Ražnatović
Željko Ražnatović (nadimak Arkan) (Brežice, 17. travnja 1952. – Beograd, 15. siječnja 2000.) bio je srpski kriminalac, ratni zločinac i ratni profiter.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Željko Ražnatović · Vidi više »
Borovo
Rijeka Dunav u Borovu, pogled prema Vukovaru Borovo (srp. ćir. Борово; mađ. Boró; njem. Worow), također poznato kao Borovo Selo (kako bi se razlikovalo od prigradskog naselja Borovo Naselje koje je do 1980. godine također bilo dio katastarske općine Borovo), je selo i općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji u istočnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Borovo · Vidi više »
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Dan sjećanja ili službeno Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se 18.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Domovinski rat · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Franjo Tuđman · Vidi više »
Grb Republike Srpske Krajine
Grb RSK prema Ustavu iz 1991. Prvi grb Grb Republike Srpske Krajine je grb koji je bio korišten tijekom Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine na okupiranom području Republike Hrvatske pod kontrolom srpskih pobunjenika, kao "državno obilježje" samoproglašene Republike Srpske Krajine.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Grb Republike Srpske Krajine · Vidi više »
Harrisonovo cvijeće
Harrisonovo cvijeće (eng. Harrison's Flowers), francuska je ratna drama iz 2000.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Harrisonovo cvijeće · Vidi više »
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Hrvatska kuna · Vidi više »
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Ilok · Vidi više »
Ivica Vrkić
Ivica Vrkić (Moslavački Krčenik kod Donjeg Miholjca, 10. siječnja 1947.) je poznati hrvatski proljećar.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Ivica Vrkić · Vidi više »
Klima Hrvatske
Na klimu u Hrvatskoj utječe više čimbenika.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Klima Hrvatske · Vidi više »
Komarnik
Prozor s komarnikom. Komarnik (rjeđe komarnica) je zaštitna sitasta mrežica protiv komaraca, muha i ostalih kukaca koja se rasprostire na vanjske strane prozora, vrata i inih otvora ili ulaza, a najčešće se izrađuje od tila, poliestera, PVC-a i sličnih otpornih umjetnih materijala.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Komarnik · Vidi više »
Kozarac (Čeminac)
Crkva svetog Emerika u Kozarcu Kozarac (mađ. Keskend, njem. Geisdorf, srp. Kозарац) naselje je u općini Čeminac, u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Kozarac (Čeminac) · Vidi više »
Mirko Marković (političar)
Mirko Marković (Grahovljani kod Pakraca, 1. svibnja 1960.), srednjoškolski profesor povijesti i zemljopisa.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Mirko Marković (političar) · Vidi više »
Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja
Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Vidi više »
Nacionalizacija
Nacionalizacija ili izvlaštenje je čin kojim država oduzima privatno vlasništvo nekretnina ili poslova (zemljište, zgrade, tvrtke) ili npr.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Nacionalizacija · Vidi više »
Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske
Odlikovanja i medalje Republike Hrvatske Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske dodjeljuju se hrvatskim i stranim državljanima i pravnim osobama te postrojbama i drugim ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske · Vidi više »
Operacija Grom (HV)
Operacija Grom (radni naziv Vukovarska golubica) bila je planirana vojno-redarstvena operacija HV-a početkom studenog 1995. i polovicom 1996. godine.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Operacija Grom (HV) · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Operacija Oluja · Vidi više »
Podunavlje (razdvojba)
Ime (toponim) Podunavlje može se odnositi na.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Podunavlje (razdvojba) · Vidi više »
Popis osnovnih hrvatskih tema
Zemljopisni položaj Hrvatske Karta Hrvatske Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, zemljopisno smještena na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Popis osnovnih hrvatskih tema · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Rijeka · Vidi više »
Srpsko narodno vijeće
Srpsko narodno vijeće (srpski: Српско народно вијеће, engleski: Serb National Council), skraćeno SNV, izabrano je političko, savjetodavno i koordinacijsko tijelo sa sjedištem u Zagrebu koje djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Srpsko narodno vijeće · Vidi više »
Uloga obavještajne zajednice u nastanku Republike Hrvatske
Spomenik poginulim policajcima PU PG u Domovinskom ratu Spomen ploča Zdeslavu Turiću, djelatniku SZUP-a MUP-a poginulom u Domovinskom ratu u sklopu Jedinice za posebne namjene MUP-a i MORH-a Obavještajna zajednica Republike Hrvatske ostvarila je vrlo značajan doprionos za očuvanje i neovisnost Republike Hrvatske, u Domovinskom ratu, kada je Hrvatska bila izložena jakim stranim obavještajnim djelovanjima.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Uloga obavještajne zajednice u nastanku Republike Hrvatske · Vidi više »
UNTAES
Prijelazna uprava UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem poznatija po engleskoj skraćenici UNTAES (od eng. UN Transitional Administration in Eastern Slavonia, Baranja and Western Sirmium) bila je privremena mirovna administracija za područje hrvatskog Podunavlja koja je omogućila mirno okončanje Domovinskog rata na istoku Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i UNTAES · Vidi više »
Vlak mira
Vlak mira je naziv za željezničku kompoziciju od 21 vagona kojom se 8. lipnja 1997. godine, tijekom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, Hrvatska simbolično vratila u Vukovar, u hrvatsko Podunavlje, na svoje istočne granice.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Vlak mira · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Vukovar · Vidi više »
Vukovarsko-srijemska županija
Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »
Zajedničko vijeće općina
Zajedničko vijeće općina (srp. ćir. Заједничко веће општина), izabrano je sui generis tijelo koje usklađuje interese srpske etničke zajednice u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, koordinira prava i daje inicijative i prijedloge prema institucijama vlasti.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Zajedničko vijeće općina · Vidi više »
Zastava Republike Srpske Krajine
Zastava RSK prema Ustavu iz 1991. Alternativna zastava s početka rata Zastava s grbom u sredini Zastava s grbom na plavom štitu Ratna zastava s ukrštenim mačevima Zastava Republike Srpske Krajine je zastava koja je bila korištena tijekom Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine na okupiranom području Republike Hrvatske pod kontrolom srpskih pobunjenika, kao "državno obilježje" samoproglašene Republike Srpske Krajine.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Zastava Republike Srpske Krajine · Vidi više »
Zastava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj
Zastava na zgradi općine u Borovu. Zastava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (srpski: Застава српске националне мањине у Републици Хрватској) je službena narodna zastava pripadnika srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i Zastava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj · Vidi više »
1. ŽNL Vukovarsko-srijemska
1.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i 1. ŽNL Vukovarsko-srijemska · Vidi više »
1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1997./98.
1. ŽNL Vukovarsko-srijemsku je u sezoni 1997./98.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i 1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1997./98. · Vidi više »
1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1998./99.
1. ŽNL Vukovarsko-srijemsku je u sezoni 1998./99.
Novi!!: Hrvatsko Podunavlje i 1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1998./99. · Vidi više »
