Brže od pregledniku!
23 odnosi: Alžirska reprezentacija u hokeju na ledu, Aleksandr Ovečkin, Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu, Champions Hockey League, Estonija, Hokej na ledu, Hokej na ledu na ZOI 2010. – muškarci, Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu, IIHF Federation Cup, IIHF Superkup, Jevgenij Malkin, Kup Europe u hokeju na ledu, Kup europskih prvaka (hokej na ledu), Latvija, Latvijska reprezentacija u hokeju na ledu, Liga prvaka (hokej na ledu), Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu, Marijo Budja, National Hockey League, Povijest hokeja na ledu u Hrvatskoj, Slovačka, SP u hokeju na ledu Divizije II, SP u hokeju na ledu Divizije III.
Alžirska reprezentacija u hokeju na ledu
Alžirska reprezentacija u hokeju na ledu predstavlja državu Alžir u športu hokeju na ledu.
Novi!!: IIHF i Alžirska reprezentacija u hokeju na ledu · Vidi više »
Aleksandr Ovečkin
Aleksandr Mihajlovič Ovečkin (rus: Александр Михайлович Овечкин; Moskva, 17. rujna 1985.) ruski je profesionalni hokejaš na ledu.
Novi!!: IIHF i Aleksandr Ovečkin · Vidi više »
Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu
Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu po ljestvici IIHF-a iz siječnja 2006.
Novi!!: IIHF i Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu · Vidi više »
Champions Hockey League
Champions Hockey League (hrv. Liga prvaka u hokeju na ledu) je međunarodno europsko klupsko natjecanje u hokeju na ledu koje je započelo u sezoni 2014./15.
Novi!!: IIHF i Champions Hockey League · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: IIHF i Estonija · Vidi više »
Hokej na ledu
Igrač s pakom Hokej na ledu jedan je od najdinamičnijih zimskih sportova.
Novi!!: IIHF i Hokej na ledu · Vidi više »
Hokej na ledu na ZOI 2010. – muškarci
Turnir u hokeju na ledu za muškarce na Zimskim olimpijskim igrama 2010. u Vancouveru održao se od 16. veljače do 28. veljače 2010. Na turniru je sudjelovalo 12 momčadi koje su bile raspoređene u 3 skupine.
Novi!!: IIHF i Hokej na ledu na ZOI 2010. – muškarci · Vidi više »
Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu
Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu predstavlja državu Hrvatsku u športu hokeju na ledu.
Novi!!: IIHF i Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu · Vidi više »
IIHF Federation Cup
Federation Cup je bilo međunarodno klupsko natjecanje u hokeju na ledu igrano 1994.
Novi!!: IIHF i IIHF Federation Cup · Vidi više »
IIHF Superkup
IIHF Superkup (eng. IIHF Super Cup) je bilo natjecanje u hokeju na ledu za klubove koje je organizirala Međunarodna federacija u hokeju na ledu (IIHF) između 1997.
Novi!!: IIHF i IIHF Superkup · Vidi više »
Jevgenij Malkin
Jevgenij Malkin, ili Evgenij Malkin (ruski: Евгений Влади́мирович Малкин; Magnitogorsk, 31. srpnja 1986.) ruski je profesionalni hokejaš na ledu.
Novi!!: IIHF i Jevgenij Malkin · Vidi više »
Kup Europe u hokeju na ledu
Kup Europe u hokeju na ledu (eng. European Cup) jebilo prvo natjecanje koje je okuplalo najjače europske klubevu u hokeju na ledu.
Novi!!: IIHF i Kup Europe u hokeju na ledu · Vidi više »
Kup europskih prvaka (hokej na ledu)
Kup europskih prvaka (eng. European Champions Cup, Super Six) je europsko klupsko natjecanje u hokeju na ledu, koje se održavalo između 2005.
Novi!!: IIHF i Kup europskih prvaka (hokej na ledu) · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: IIHF i Latvija · Vidi više »
Latvijska reprezentacija u hokeju na ledu
Latvijska reprezentacija u hokeju na ledu predstavlja državu Latviju u športu hokeju na ledu.
Novi!!: IIHF i Latvijska reprezentacija u hokeju na ledu · Vidi više »
Liga prvaka (hokej na ledu)
Liga prvaka (eng. Champions Hockey League) u hokeju na ledu ili Hokejaška liga prvaka je europsko klupsko natjecanja.
Novi!!: IIHF i Liga prvaka (hokej na ledu) · Vidi više »
Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu
Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu predstavlja državu Mađarsku u sportu hokej na ledu.
Novi!!: IIHF i Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu · Vidi više »
Marijo Budja
Marijo Budja (Zagreb, 27. ožujka 1981.) je bivši hrvatski reprezentativac hokeja na ledu i trener Hrvatske ženske reprezentacije hokeja na ledu.
Novi!!: IIHF i Marijo Budja · Vidi više »
National Hockey League
National Hockey League (NHL) ili Ligue nationale de hockey (LNH) profesionalno je hokejaško natjecanje koje obuhvaća 24 američkih i 7 kanadskih klubova.
Novi!!: IIHF i National Hockey League · Vidi više »
Povijest hokeja na ledu u Hrvatskoj
Hokejaško klizalište. Godine 2005. Hrvatski savez hokeja na ledu proslavio je 70 godina neprekidnog djelovanja.
Novi!!: IIHF i Povijest hokeja na ledu u Hrvatskoj · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: IIHF i Slovačka · Vidi više »
SP u hokeju na ledu Divizije II
SP u hokeju na ledu Divizije II je godišnje natjecanje u športu hokeju na ledu kojeg organizira Međunarodna federacija u hokeju na ledu.
Novi!!: IIHF i SP u hokeju na ledu Divizije II · Vidi više »
SP u hokeju na ledu Divizije III
SP u hokeju na ledu Divizije III je godišnje natjecanje u športu hokeju na ledu kojeg organizira Međunarodna federacija u hokeju na ledu.
Novi!!: IIHF i SP u hokeju na ledu Divizije III · Vidi više »
