Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Istočni Slaveni

Indeks Istočni Slaveni

Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.

62 odnosi: Askold, veliki knez Kijeva, Černihiv, Bjelorusi, Bjelorusija, Država Mokselj ili otkrivanje Velikorusije (knjiga), Efrosinija Polocka, Europska Rusija, Hersones, Igor I., veliki knez Kijeva, Kijev, Kijevo-pečerska lavra, Kijevska Rus', Kikimora, Knez, Kozaci, Križari, Lapta, Marija Burmaka, Maslenica (blagdan), Moldavija (pokrajina), Mora (mitologija), Morana (mitologija), Moskva, Murom, Narod, Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta, Nitranska kneževina, Olga Kijevska, Paljaščuci, Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš, Pečenezi, Pjesma o Igorovom pohodu, Pokrštavanje Kijevske Rusi, Poljaci, Poljani (istočni), Povijest Bjelorusije, Povijest Ukrajine, Povolška Bugarska, Religija u Ukrajini, Roman Serbin, Rusi, Rusifikacija, Rusini, Ruska imena, Ruska kuhinja, Ruska pravda, Serhij Plohij, Slaveni, Slavenska mitologija, Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata, ..., Staroruski (termin), Turizam u Ukrajini, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva, Ukrajinska glazba, Ukrajinska književnost, Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije, Varjazi, Veliki Novgorod, Vladimir I., veliki knez Kijeva, Vodenjak (mitologija). Proširite indeks (12 više) »

Askold, veliki knez Kijeva

Kijevske Rusi u vrijeme kijevskog kneza Askolda Askold, Askoljd (rus./ukr. Аскольд); (prema Nikonovskom ljetopisu poznatiji kao Oskold); je srednjovjekovni kijevski knez, vladar stare «Rusi» (od termina: «Rus'ka zemlja» - «Rus'») na prostorima današnje središnje Ukrajine, točnije Kijevske i Černigovske oblasti.

Novi!!: Istočni Slaveni i Askold, veliki knez Kijeva · Vidi više »

Černihiv

Černihiv ili Černigov (ukrajinski: Чернігів, ruski: Чернигов) grad je u sjevernoj Ukrajini.

Novi!!: Istočni Slaveni i Černihiv · Vidi više »

Bjelorusi

Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.

Novi!!: Istočni Slaveni i Bjelorusi · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: Istočni Slaveni i Bjelorusija · Vidi više »

Država Mokselj ili otkrivanje Velikorusije (knjiga)

Naslovnica povijesne knjige Država Mokselj ili otkrivanje Velikorusije (2006.) «Država Mokselj ili otkrivanje Velikorusije» je knjiga koju je 2006.

Novi!!: Istočni Slaveni i Država Mokselj ili otkrivanje Velikorusije (knjiga) · Vidi više »

Efrosinija Polocka

Efrosinija Polocka Sveta Efrosinija Polocka (* 1110. – † Jeruzalem 1173.) bila je kneginja iz bjeloruskog grada Polocka, kćer poločkog kneza Vseslava.

Novi!!: Istočni Slaveni i Efrosinija Polocka · Vidi više »

Europska Rusija

Europska Rusija Europska Rusija odnosi se na zapadni dio Ruske Federacije, koji se nalazi na europskom kontinentu i pokriva površinu od 3,960,000 km ² ili oko 40 posto same Europe.

Novi!!: Istočni Slaveni i Europska Rusija · Vidi više »

Hersones

Hersones (grčki: Χερσόνησος; latinski: Chersonesus; bizantski: Χερσών; staroslavenski: Корсунь - Korsun; ukrajinski/ruski: Херсонес - Hersones) grad je na poluotoku Krimu; bivša grčka kolonija stara više od 2500 godina.

Novi!!: Istočni Slaveni i Hersones · Vidi više »

Igor I., veliki knez Kijeva

Knez Igor (prvi slijeva), ilustracija iz Radzivill kronike Igor I. (o. 877. – 945.), kijevski veliki knez (912. – 945.), Rjurikov sin iz dinastije Rjurikoviča.

Novi!!: Istočni Slaveni i Igor I., veliki knez Kijeva · Vidi više »

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: Istočni Slaveni i Kijev · Vidi više »

Kijevo-pečerska lavra

Kijevo-pečerska lavra (ukr. Києво-Печерська лавра) je najstarije pravoslavno svetište Istočnih Slavena osnovano 1051.

Novi!!: Istočni Slaveni i Kijevo-pečerska lavra · Vidi više »

Kijevska Rus'

Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.

Novi!!: Istočni Slaveni i Kijevska Rus' · Vidi više »

Kikimora

KikimoraKikimora je legendarni istočnoslavenski zao kućni duh koji se pojavljuje u liku malene žene.

Novi!!: Istočni Slaveni i Kikimora · Vidi više »

Knez

Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.

Novi!!: Istočni Slaveni i Knez · Vidi više »

Kozaci

'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.

Novi!!: Istočni Slaveni i Kozaci · Vidi više »

Križari

Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.

Novi!!: Istočni Slaveni i Križari · Vidi više »

Lapta

Lapta (ruski: лапта́) je ekipni sport, podrijetlom iz Rusije, u kojemu se loptica udara s palicom, slično kao u kriketu, bejzbolu, softballu i pesäpallu.

Novi!!: Istočni Slaveni i Lapta · Vidi više »

Marija Burmaka

Marija Burmaka (ukr. Марія Бурмака); rođena 17.

Novi!!: Istočni Slaveni i Marija Burmaka · Vidi više »

Maslenica (blagdan)

Boris Kustodijev: Maslenica milosrđa Maslenica (ruski: Масленица, ukrajinski: Масниця, bjeloruski: Масьленіца) je vjerski i tradicijski blagdan istočnih Slavena.

Novi!!: Istočni Slaveni i Maslenica (blagdan) · Vidi više »

Moldavija (pokrajina)

Stjepana III. Moldavskog Položaj Kneževine Moldavije i susjednih regija, 16./17. st. Moldavija (moldavski jezik: Moldova, stariji naziv: Moldavska) je povijesno slavensko-romanska regija, nakon 14.

Novi!!: Istočni Slaveni i Moldavija (pokrajina) · Vidi više »

Mora (mitologija)

''Noćna mora'', slika Johna Henryja Fuselija, ulje na platnu, 18. stoljeće Mora je zlokobno mitološko biće koje napada ljude u snu, poznato u slavenskoj, ali i u drugim europskim mitologijama.

Novi!!: Istočni Slaveni i Mora (mitologija) · Vidi više »

Morana (mitologija)

Boginjafact Morana Morana (Morana, Morena, Marana, Marena, Mora, Mara, Maržana) U slavenskoj mitologiji, ime Morane je u vezi praindijske riječi "mara" što znači silom umrijeti.

Novi!!: Istočni Slaveni i Morana (mitologija) · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Istočni Slaveni i Moskva · Vidi više »

Murom

Oke Murom (ruski: Муром; stari nordijski: Moramar) je povijesni gradić u Vladimirskoj oblasti u Rusiji, koji se smjestio duž lijeve obale rijeke Oke, nekih 300 km istočno od Moskve, na.

Novi!!: Istočni Slaveni i Murom · Vidi više »

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Novi!!: Istočni Slaveni i Narod · Vidi više »

Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta

Narode danas možemo podijeliti na nekoliko velikih etnolingvističkih porodica.

Novi!!: Istočni Slaveni i Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta · Vidi više »

Nitranska kneževina

250px 250px Spomenik knezu Pribini u Nitri Nitranska kneževina (slk. Nitrianske kniežatstvo, Nitriansko, Nitrava) bila je slavenska država nastala u 8.

Novi!!: Istočni Slaveni i Nitranska kneževina · Vidi više »

Olga Kijevska

Olga Kijevska ili Olga Prekrasna (starocrkvenoslavenski: Ольга; Pskov, nakon krštenja Helena) (?, oko 890. – Kijev, 11. srpnja 969.), kijevska kneginja od 945. do oko 963. kao regentkinja svome sinu Svjatoslavu.

Novi!!: Istočni Slaveni i Olga Kijevska · Vidi više »

Paljaščuci

Poleščuci (Paljaščuci, Paljaščuci; bjeloruski: Палешукі, Palešuki; ruski: Полещуки, Poleščuki), malena istočnoslavenska etnička zajednica koja govori bjeloruskim dijalektom.

Novi!!: Istočni Slaveni i Paljaščuci · Vidi više »

Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš

Ukrajinski književnik Pantelejmon Kuliš (1819. – 1897.) Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš (ukr. Пантелеймон Олександрович Куліш); (Voroniž, 7. kolovoz 1819. - Motronivka, 14. veljača 1897.); je ukrajinski pisac, pjesnik, povjesničar, folklorist, etnograf, prevoditelj, književni kritičar, redaktor i izdavač.

Novi!!: Istočni Slaveni i Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš · Vidi više »

Pečenezi

Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.

Novi!!: Istočni Slaveni i Pečenezi · Vidi više »

Pjesma o Igorovom pohodu

Sovjetska poštanska marka povodom 800-te godišnjice bitke, 1985. Epsko srednjovjekovno djelo Pjesma o Igorovom pohodu (staroslavenski: Слово о плъку Игоревѣ - Slovo o plŭku Igorevě, ukrajinski: Слово о полку Ігоревім - Slovo o polku Ihorevim, ruski: Слово о полку Игореве - Slovo o polku Igoreve) je nastalo najkasnije 1187. kao odraz poraza novgorodskog kneza Igora u borbi s Polovcima (nomadskim narodom tursko-mongolskoga porijekla, kod nas poznatoga pod imenom Kumani).

Novi!!: Istočni Slaveni i Pjesma o Igorovom pohodu · Vidi više »

Pokrštavanje Kijevske Rusi

''Krštenje Kijevljana'', slika Klavdija Lebedeva Pokrštavanje Rusije (ruski: Крещение Руси) je izraz kojim se opisuje proglašenje kršćanstva državnom religijom u Kijevskoj Rusi krajem 10.

Novi!!: Istočni Slaveni i Pokrštavanje Kijevske Rusi · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Istočni Slaveni i Poljaci · Vidi više »

Poljani (istočni)

Poljani (ukr. Поляни), istočnoslavensko pleme koje je od 5.

Novi!!: Istočni Slaveni i Poljani (istočni) · Vidi više »

Povijest Bjelorusije

desno desno Povijest Bjelorusije je povijest prostora današnje Republike Bjelorusije i naroda Bjelorusa od prapovijesti do danas.

Novi!!: Istočni Slaveni i Povijest Bjelorusije · Vidi više »

Povijest Ukrajine

Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Istočni Slaveni i Povijest Ukrajine · Vidi više »

Povolška Bugarska

Povolška ili Volška Bugarska (ruski: Волжская Булгария), odnosno Volško-Kamska Bugarska (ruski: Волжско-Камская Булгария) ili Itilska Bugarska (čuvaški: Атӑлçи́ Пӑлха́р, tatarski: Идел Болгар) bila je srednjovjekovna protobugarska država koja je od 7. do 13. stoljeća postojala oko ušća rijeke Kame i oko Volge u današnjoj Rusiji.

Novi!!: Istočni Slaveni i Povolška Bugarska · Vidi više »

Religija u Ukrajini

Katedrala sv. Mihajla u Kijevu sagrađena je u 12. stoljeću. Religija u Ukrajini ima veliko značenje.

Novi!!: Istočni Slaveni i Religija u Ukrajini · Vidi više »

Roman Serbin

Roman Serbyn (ukr. Роман Сербин); (Ukrajina, Viktoriv, 1939.); kanadsko-ukrajinski povjesničar, politolog, profesor, znanstveni stručnjak za povijest Istočnih Slavena.

Novi!!: Istočni Slaveni i Roman Serbin · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Istočni Slaveni i Rusi · Vidi više »

Rusifikacija

Rusifikacija uglavnom označava prisilno usvajanje ruskog jezika i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički Rusi.

Novi!!: Istočni Slaveni i Rusifikacija · Vidi više »

Rusini

Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.

Novi!!: Istočni Slaveni i Rusini · Vidi više »

Ruska imena

Antroponimijski sustav Rusa u mnogome je sličan općem europskom.

Novi!!: Istočni Slaveni i Ruska imena · Vidi više »

Ruska kuhinja

Ruska kuhinja (rus. ру́сская ку́хня) - tradicionalna kuhinja ruskog naroda.

Novi!!: Istočni Slaveni i Ruska kuhinja · Vidi više »

Ruska pravda

Ruska pravda ili Kijevska pravda najstarija je zbirka staroruskih zakona.

Novi!!: Istočni Slaveni i Ruska pravda · Vidi više »

Serhij Plohij

Serhij Plohij 2015. Serhij Plohij (eng. Serhii Plokhy); je ukrajinsko-kanadski povjesničar, međunarodno priznati stručnjak za znanost povijesti, suradnik nekoliko priznatih svjetskih sveučilišta i trenutno znanstvenik na Kanadskom institutu za Ukrajinske studije.

Novi!!: Istočni Slaveni i Serhij Plohij · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Istočni Slaveni i Slaveni · Vidi više »

Slavenska mitologija

Slavenska mitologija je starovjerje slavenskih naroda koje se razvijalo kroz otprilike 3000 godina.

Novi!!: Istočni Slaveni i Slavenska mitologija · Vidi više »

Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata

Slavenska teorija smatra, da su svi današnji jezični Slaveni, pa tako i Hrvati, u dalekoj prošlosti živjeli zajedno kao jedan pranarod istočno od Uralskog gorja.

Novi!!: Istočni Slaveni i Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata · Vidi više »

Staroruski (termin)

Opisni termin »staroruski« je pojam kojim se označava kulturno i političko povijesno razdoblje istočnih Slavena prije raspada države Kijevske Rusi u 13.

Novi!!: Istočni Slaveni i Staroruski (termin) · Vidi više »

Turizam u Ukrajini

Katedrala Svetog Mihaela iz 12. stoljeća, Kijev Tvrđava Kamjanec-Podiljskij iz 11. stoljeća, zapadna Ukrajina volinjske pisanice, zapadna Ukrajina Buky, središnja Ukrajina Jezero Sinevir, karpatska Ukrajina Tradicionalno ukrajinsko jelo Boršč Tradicionalni ukrajinski restoran u gradu Lavovu (Ljvivu), zapadna Ukrajina Lastavičje gnijezdo, Krim, Ukrajina Ukrajina predstavlja najveću europsku državu, smještenu u istočnom dijelu europskog kontinenta.

Novi!!: Istočni Slaveni i Turizam u Ukrajini · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Istočni Slaveni i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Novi!!: Istočni Slaveni i Ukrajinci · Vidi više »

Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva

Ukrajinska autokefalna (neovisna) pravoslavna Crkva (ukr. Українська автокефальна православна церква); je jedna od tri velike pravoslavne Crkve u Ukrajini.

Novi!!: Istočni Slaveni i Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva · Vidi više »

Ukrajinska glazba

Ukrajinska nacionalna opera «Taras Ševčenko» u Kijevu banduru Isječak iz kozačkog narodnog plesa Hopak Sovjetska poštanska marka s ukrajinskim nacionalnim instrumentima Ukrajinska pjevačica Ruslana (2007.) Ukrajinska glazba (ukr. Українська музика) smatra se jednom od najutjecajnijih kvalitetnih glazba u svijetu unatoč tome što u javnosti ima nešto manju prepoznatljivost.

Novi!!: Istočni Slaveni i Ukrajinska glazba · Vidi više »

Ukrajinska književnost

Ukrajinska književnost je književnost pisana na staroukrajinskom odnosno suvremenom ukrajinskome jeziku.

Novi!!: Istočni Slaveni i Ukrajinska književnost · Vidi više »

Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije

Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije ili skraćeno UPC-MP; često predstavljana kao Ukrajinska pravoslavna Crkva; (ukr. Українська Православна Церква); je jedna od tri pravoslavne Crkve u Ukrajini koja ima vlastitu autonomiju u sklopu Ruske pravoslavne Crkve.

Novi!!: Istočni Slaveni i Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije · Vidi više »

Varjazi

Ključni trgovački putevi Vikinga Putevi Varjaga i formiranje države u 9. stoljeću Pojam Varjazi (non. Væringjar, grk. Βάραγγοι / Varangoi, ukr./rus. варяги / varyagi / varyahy) podrazumijeva se kao naziv za srednjovjekovne germanske osvajače Vikinge na prostorima istočne Europe odnosno Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i Bizanta.

Novi!!: Istočni Slaveni i Varjazi · Vidi više »

Veliki Novgorod

Veliki Novgorod (ruski: Великий Новгород, u prijevodu: "Veliki novi grad") je jedan od najstarijih ruskih gradova i administrativno središte Novgorodske oblasti.

Novi!!: Istočni Slaveni i Veliki Novgorod · Vidi više »

Vladimir I., veliki knez Kijeva

Krštenje Vladimira Velikog, autor: Viktor Vasnecov (1848.) Vladimir I. ili Vladimir Svjatoslavič Veliki ili Vladimir Sveti (Budjatyči kraj Novolynska ili Budutino kraj Pskova, oko 958. – Berestovo kraj Kijeva, 15. srpnja 1015.); staroruski i ujedno kijevski knez Kijevske Rusi koji je službeno prihvatio kršćanstvo u gradu Hersonesu 988.

Novi!!: Istočni Slaveni i Vladimir I., veliki knez Kijeva · Vidi više »

Vodenjak (mitologija)

Vodenjak je u slavenskoj mitologiji muški vodeni duh ili demon koji boravi u dubokim vodama, virovima rijeka, na ušćima rijeka, pored vodenica, u jezerima, močvarama itd.

Novi!!: Istočni Slaveni i Vodenjak (mitologija) · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »