Brže od pregledniku!
37 odnosi: Apsorpcijski koeficijent, Boja, Bruno Rossi, Donna Strickland, Dugovalno zračenje, Dugovalno zračenje Zemlje, Gama-čestica, Gérard Mourou, Horst Ludwig Störmer, Jakost, Kozmičke zrake, Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje, Kvant, Kvantna mehanika, Kvantni brojevi, Lambert-Beerov zakon, Luminiscencija, Optička debljina, Ozračenje, Ozračenost, Radiometar, Radiometrija, Radiometrijski učinak, Raspršeno Sunčevo zračenje, Rendgenske zrake, Sinkrotronsko zračenje, Sparina, Spektrometrija, Svjetlost, Tok zračenja, Toplinsko zračenje, Ultrakratki optički pulsevi velike snage, Uvod u kvantnu mehaniku, Victor Franz Hess, Vidljivost, Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja, Zračenje crnog tijela.
Apsorpcijski koeficijent
otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Optička debljina i optička masa atmosfere. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. Apsorpcijski koeficijent, koeficijent apsorpcije, upojnost ili apsorbancija (oznaka α) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje svojstvo optičkoga sredstva da apsorbira elektromagnetske valove.
Novi!!: Jakost zračenja i Apsorpcijski koeficijent · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Jakost zračenja i Boja · Vidi više »
Bruno Rossi
nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. rendgenskog zračenja. Bruno Rossi, punim imenom Bruno Benedetto Rossi (Venecija, 13. travnja 1905. – Cambridge, Massachusetts, 21. studenog 1993.), američki fizičar talijanskoga podrijetla.
Novi!!: Jakost zračenja i Bruno Rossi · Vidi više »
Donna Strickland
iznimno kratki optički pulsevi velike snage. Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). valne duljine (plava boja) izlaze prve. Donna Strickland ili Donna Theo Strickland (Guelph, Ontario, 27. svibnja 1959.), kanadska fizičarka.
Novi!!: Jakost zračenja i Donna Strickland · Vidi više »
Dugovalno zračenje
stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. dugovalnog zračenja Zemlje od 2003. do 2010. Dugovalno zračenje je dio infracrvenoga zračenja valne duljine veće od 3 μm.
Novi!!: Jakost zračenja i Dugovalno zračenje · Vidi više »
Dugovalno zračenje Zemlje
stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. dugovalnog zračenja Zemlje od 2003. do 2010. Ugljikov dioksid i vodena para selektivno apsorbiraju infracrveno zračenje u području od 5 do 7 μm i valove duljine od 17 μm, a uopće ne apsorbiraju zračenje u području od 8,5 do 12 μm za koje je atmosfera potpuno propusna. Dugovalno zračenje Zemlje ili dugovalno toplinsko zračenje Zemlje je dio infracrvenoga zračenja valne duljine od 4 do 50 μm, koje nastaje apsorpcijom (upijanjem) Sunčeva kratkovalnog zračenja iz Sunčeve svjetlosti.
Novi!!: Jakost zračenja i Dugovalno zračenje Zemlje · Vidi više »
Gama-čestica
atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.
Novi!!: Jakost zračenja i Gama-čestica · Vidi više »
Gérard Mourou
iznimno kratki optički pulsevi velike snage. Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). valne duljine (plava boja) izlaze prve. Gérard Mourou ili Gérard Albert Mourou (Albertville, 22. lipnja 1944.), francuski fizičar.
Novi!!: Jakost zračenja i Gérard Mourou · Vidi više »
Horst Ludwig Störmer
nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. električno i magnetsko polje su obrnuto, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. električnog vodiča. Horst Ludwig Stormer (Frankfurt, 6. travnja 1949.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.
Novi!!: Jakost zračenja i Horst Ludwig Störmer · Vidi više »
Jakost
Jakost ili intenzitet (njem. Intensität, od lat. intensus: napregnut: općenito znači snaga, jakost, jačina, žestina; stupanj jačine djelovanja ili učinka) je mjera učinka fizikalnog djelovanja, dio je naziva mnogih fizikalnih veličina.
Novi!!: Jakost zračenja i Jakost · Vidi više »
Kozmičke zrake
video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.
Novi!!: Jakost zračenja i Kozmičke zrake · Vidi više »
Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje
umjetnih satelita Echo 1 i Telstar. umjetnim satelitom COBE. anizotropnosti pozadinskog zračenja snimljena umjetnim satelitom WMAP. Umjetni satelit '''COBE''' (eng. ''Cosmic Background Explorer Satellite''). Pozadinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje cijele nebeske sfere, koje se sastoji od zračenja nerazlučenih zvijezda i galaktika, te od zračenja međuzvjezdanog i međugalaktičkoga plina.
Novi!!: Jakost zračenja i Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje · Vidi više »
Kvant
valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.
Novi!!: Jakost zračenja i Kvant · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Jakost zračenja i Kvantna mehanika · Vidi više »
Kvantni brojevi
ultraljubičastu katastrofu". Zbroj svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. Energetska shema atomskog orbitalnog modela. broj elektrona po ljuskama. srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Periodni sustav elemenata. Kvantni broj je broj koji opisuje kvantnomehaničko stacionarno stanje subatomskih čestica, elektrona u atomu i nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.
Novi!!: Jakost zračenja i Kvantni brojevi · Vidi više »
Lambert-Beerov zakon
otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Optička debljina i optička masa atmosfere. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. Lambert-Beerov zakon (ponekad i Lambert-Beer-Bougertov zakon) je zakon o apsorpciji monokromatske svjetlosti u obojenim otopinama, po kojem količina svjetlosti koja se apsorbira u obojenom sloju otopine ovisi o debljini tog sloja (Lambertov zakon) i o množinskoj koncentraciji otopljene obojene tvari (Beerov zakon; prema njemačkom fizičaru Augustu Beeru, 1825. – 1863.). Na tom se zakonu temelje kolorimetrijske i spektrofotometrijske metode u analitičkoj kemiji.
Novi!!: Jakost zračenja i Lambert-Beerov zakon · Vidi više »
Luminiscencija
Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''. lat. ''Lampyris noctiluca''). kemoluminiscencije. fluorescenciju nekih tvari. Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 1 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 4 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Polarna svjetlost je također radioluminiscencija. ultraljubičastom zračenju. elektronskih stanja o udaljenosti ''R'' među atomima molekula za osnovna i pobuđena stanja. nm pomaka. Svjetleće diode. ultraljubičastim zračenjem. Europi. Fluorescentni zaslon koji se koristio u videorekorderima. Fluorescentne morske ribe. Luminiscencija (engl. luminescence: svijetljenje, svjetlucanje) je emisija elektromagnetskoga zračenja (pretežito svjetlosti, ali i ultraljubičastog i infracrvenoga zračenja) koje nije pobuđeno toplinskim (termičkim) procesom i povišenom temperaturom tvari, nego je posljedica primanja energije u nekom drugom obliku.
Novi!!: Jakost zračenja i Luminiscencija · Vidi više »
Optička debljina
Optička debljina i optička masa atmosfere. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. oblake. Optička debljina (točnije rečeno optička debljina atmosfere) je broj koji pokazuje kroz koliko puta veću debljinu Zemljine atmosfere moraju proći Sunčeve zrake kad padaju koso nego kad padaju okomito na površinu Zemlje.
Novi!!: Jakost zračenja i Optička debljina · Vidi više »
Ozračenje
Crookesov radiometar u radu. Ozračenje ili iradijancija (oznaka E) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje koliko je neka ploha ozračena elektromagnetskim zračenjem.
Novi!!: Jakost zračenja i Ozračenje · Vidi više »
Ozračenost
Crookesov radiometar u radu. Ozračenost ili ekspozicija (oznaka H) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje djelovanje elektromagnetskog zračenja na neku plohu.
Novi!!: Jakost zračenja i Ozračenost · Vidi više »
Radiometar
Crookesov radiometar u radu. Radiometar je aparat ili mjerni instrument koji energiju toplinskog zračenja pretvara u mehaničku energiju kretanja.
Novi!!: Jakost zračenja i Radiometar · Vidi više »
Radiometrija
Crookesov radiometar u radu. Fotometar. Radiometrija je grana optike koja se bavi mjerenjem svojstavaelektromagnetskih valova.
Novi!!: Jakost zračenja i Radiometrija · Vidi više »
Radiometrijski učinak
Crookesov radiometar u radu. Radiometrijski učinak ili radiometrijski efekt je pojava pokretanja tijela obješenog u razrijeđenome plinu (vakuum) kada se obasja svjetlošću.
Novi!!: Jakost zračenja i Radiometrijski učinak · Vidi više »
Raspršeno Sunčevo zračenje
stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. raspršivanje svjetlosti na razne strane. Sunca kod zalaska. Slika prikazuje veći udio raspršene plave svjetlosti u odnosu na crvenu svjetlost. Raspršeno Sunčevo zračenje ili difuzno Sunčevo zračenje nastaje raspršenjem Sunčevoga zračenja u Zemljinoj atmosferi i do tla dopire iz svih smjerova neba.
Novi!!: Jakost zračenja i Raspršeno Sunčevo zračenje · Vidi više »
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.
Novi!!: Jakost zračenja i Rendgenske zrake · Vidi više »
Sinkrotronsko zračenje
maglice nastaje zbog sinkrotronskog zračenja. Messier 87: plavo svjetlo mlaza koji izlazi iz svijetle jezgre nastaje zbog sinhrotronskog zračenja. atomske jezgre. Sinkrotronsko zračenje nastaje iz zakretnog magneta u sinkrotronu. Shema sinkrotrona SOLEIL u Parizu. reflektira iz kristala terbija u ''Synchrotron Radiation Source'' u Daresburyju, 1990. Način rada ondulatora: 1: magneti, 2: snop elektrona koji ulazi s gornje lijeve strane, 3: sinkrotronsko zračenje koje izlazi u donju desnu stranu. Sinkrotronsko zračenje su polarizirani elektromagnetski valovi cijeloga kontinuiranog spektra valnih duljina koje emitiraju električki nabijene čestice kada se brzinom bliskom brzini svjetlosti gibaju okomito na smjer magnetskoga polja.
Novi!!: Jakost zračenja i Sinkrotronsko zračenje · Vidi više »
Sparina
tropskoj šumi. bocom. atmosferu. atmosferu. Sparina, omara, omorina ili zapara je vrijeme s visokim temperaturama i velikom relativnom vlažnošću zraka.
Novi!!: Jakost zračenja i Sparina · Vidi više »
Spektrometrija
valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Spektrometar. alkohola. Spektrometrija je grana analitičke kemije koja se isprva temeljila samo na mjerenjima međudjelovanja (interakcije) elektromagnetskoga zračenja s česticama (atomima i molekulama) tvari, a danas je proširena i na izbijanje manjih čestica iz početnih.
Novi!!: Jakost zračenja i Spektrometrija · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Jakost zračenja i Svjetlost · Vidi više »
Tok zračenja
Crookesov radiometar u radu. Tok zračenja ili radijacijski fluks (oznaka Ф) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje snagu odaslanoga, prenesenoga ili primljenoga elektromagnetskog ili čestičnoga zračenja.
Novi!!: Jakost zračenja i Tok zračenja · Vidi više »
Toplinsko zračenje
Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.
Novi!!: Jakost zračenja i Toplinsko zračenje · Vidi više »
Ultrakratki optički pulsevi velike snage
Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). Skica nastanka iznimno kratki optički pulsevi velike snage. valne duljine (plava boja) izlaze prve. pojačati najprije se rastegne u vremenu kako bi mu se smanjila vršna snaga. optičkih prizmi. Ultrakratki optički pulsevi velike snage ili iznimno kratki optički pulsevi velike snage (eng. Chirped Pulse Amplification ili CPA tehnika) nastali su u težnji stvaranja laserske svjetlosti što veće snage i jakosti, a to se nastoji još od izuma lasera 60-tih godina 20.
Novi!!: Jakost zračenja i Ultrakratki optički pulsevi velike snage · Vidi više »
Uvod u kvantnu mehaniku
Gibanje.
Novi!!: Jakost zračenja i Uvod u kvantnu mehaniku · Vidi više »
Victor Franz Hess
V. F. Hess (u sredini) se sprema za let balonom. kozmičkih zraka. nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Victor Franz Hess ili Victor Francis Hess (dvorac Waldstein, Austrija, 24. lipnja 1883. -, 17. prosinca 1964.), austrijsko-američki fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku.
Novi!!: Jakost zračenja i Victor Franz Hess · Vidi više »
Vidljivost
atmosferu vidljivost je oko 350 kilometara. mostu Golden Gate (San Francisco, Kalifornija). izvora svjetlosti za procjenu vidljivosti. Vizibilimetar. Vidljivost je najveća udaljenost na kojoj se danju na obzoru (horizontu) na svijetloj pozadini neba golim okom dobro razabire taman predmet, a noću svjetlost poznate jačine.
Novi!!: Jakost zračenja i Vidljivost · Vidi više »
Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja
atmosferu. atmosferu. Zemlji. Sunca kod zalaska. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. energije. raspršivanje svjetlosti na razne strane. Optička debljina i optička masa atmosfere. otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Zemljine atmosfere. Pirheliometar. zenitnom daljinom.
Novi!!: Jakost zračenja i Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja · Vidi više »
Zračenje crnog tijela
valne duljine. potenciji apsolutne temperature. To je Stefan-Boltzmannov zakon. °C. Zračenje crnog tijela (eng. black-body radiation; također potpuno zračenje, temperaturno zračenje) je toplinsko elektromagnetsko zračenje neprozirnog, nereflektirajučeg, idealiziranog crnog tijela u termodinamičkoj ravnoteži s okolinom.
Novi!!: Jakost zračenja i Zračenje crnog tijela · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Intenzitet zračenja, Radijacijski intenzitet.
