Brže od pregledniku!
20 odnosi: Borba za neovisnost Latinske Amerike, Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država, Elizabeth Monroe, James Madison, John Quincy Adams, Kpelle, Monroe, Monroeva doktrina, Povijest Dominikanske Republike, Povijest Europe, Povijest Sjedinjenih Američkih Država, Sveučilište u Virginiji, Thomas Jefferson, Washington prelazi rijeku Delaware, 1758., 1831., 2. prosinca, 2008., 28. travnja, 4. srpnja.
Borba za neovisnost Latinske Amerike
Redoslijed oslobođenja država Bitka kod Caraboba Borba za neovisnost Latinske Amerike proces je čiji se glavni dio odigrao između 1810. i 1820. godine i predstavlja oslobađanje španjolskih, portugalskih i francuskih kolonija od vlasti metropola i formiranje samostalnih država.
Novi!!: James Monroe i Borba za neovisnost Latinske Amerike · Vidi više »
Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država
Pečat. Zastava. Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država (amer. eng. United States Secretary of State) osoba je koja vodi Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: James Monroe i Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Elizabeth Monroe
Elizabeth Kortright Monroe (30. lipnja 1768. – New York, 23. rujna 1830.) bila je žena 5.
Novi!!: James Monroe i Elizabeth Monroe · Vidi više »
James Madison
James Madison (Port Conway, 16. ožujka 1751. – Montpelier, 28. lipnja 1836.) je bio američki političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao četvrti po redu predsjednik SAD-a (1809. – 1817.). Također je poznat po tome što je, zajedno s Johnom Jayom i Alexanderom Hamiltonom napisao Federalističke spise, jedno od najslavnijih djela u povijesti političke misli. Hamilton također uživa reputaciju Oca američkog ustava. Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz Virginije, sudjelovao je u ratu za nezavisnost kao član Kontinentalnog kongresa od 1780. do 1783. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji na kojoj je 1787. godine donesen novi Ustav – koji je i danas na snazi. Nakon toga je sudjelovao u izradi Federalističkih spisa kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav. Rad na izgradnji Ustava je Madison nastavio i kao zastupnik u prvim sazivima američkog Kongresa. Godine 1790. su na njegovu inicijativu doneseni amandmani, koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD-u, poznati kao Bill of Rights. Sredinom 1790-ih je Madison, odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj Demokratsko-republikanskoj stranci na čelu s Thomasom Jeffersonom, koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson 1801. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov državni sekretar. Jefferson i Madison su, kao poklonici revolucije, iz ideoloških razloga podržavali Francusku u tadašnjem sukobu s Velikom Britanijom, te držali kako će zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Europi moći američkoj federaciji priključiti Kanadu. Madison je 1808. godine izabran za predsjednika, a njegov mandat je bio obilježen sve većom eskalacijom napetosti s Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao Rat gospodina Madisona. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost te je Madison glatko izabran za drugi mandat 1812. godine. Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD kao demokratska država ne smiju imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je SAD skupo koštalo kada je rat konačno izbio te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi s britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u bitci kod New Orleansa – izvojevana 15 dana nakon sklapanja mirovnog sporazuma – Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim povjesničarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu. Kraj mandata je Jefferson proveo nastojeći spriječiti Kongres da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica. Kategorija:Američki predsjednici Kategorija:Američki političari do 1789. Kategorija:Američki političari 1789. – 1861. Kategorija:Ministri vanjskih poslova SAD-a.
Novi!!: James Monroe i James Madison · Vidi više »
John Quincy Adams
John Quincy Adams (Braintree, 11. srpnja 1767. – Washington D.C., 23. veljače 1848.) je bio američki diplomat, političar i državnik, '''6.''' predsjednik SAD-a.
Novi!!: James Monroe i John Quincy Adams · Vidi više »
Kpelle
Kpelle (poznati i kao Guerze) je zapadnoafrički narod iz skupine Mande, naseljen u Liberiji (487.400; 1991. Vanderaa) i Gvineji (308.000; 1991. Vanderaa), i manje pleme Kono 90.000; 2001.) također u Gvineji. Sve ove tri skupine govore posebnim jezicima koji čine podskupinu kpelle. Liberiski Kpelle su gvinejske Kpelle, jer se tamo govori francuski, prozvali francuskim kpellama. Prema profesoru antropologije Gerald M. Erchaku, kpelle sa savanskog područja zapadnog Sudana doseljavaju u Liberiju prije kraja 16. stoljeća. Ovdje se počinju baviti agrikulturom, tehnikom prilagođenoj šumskom području, posijeci-i-spali. Godine 1820. u Liberiju pristižu prvi Afroamerikanci, čime će početi i urbanizacija Liberije. Godine 1822. utemeljena je Monrovia, prozvana u čast James Monroea, petog predsjednika SAD-a koji je preminuo godinu dana prije. Urbanizacijom mnogi Kpelle odlaze u Monroviju, gdje danas čine znatan dio stanovništva. Uzgoj riže na suhim posijeci-i-spali poljima osnova su njihove prehrane, dok na drugo mjesto dolazi kasava ili manioka, zatim jam, krumpir, patlidžan (lat.
Novi!!: James Monroe i Kpelle · Vidi više »
Monroe
Monroe može značiti.
Novi!!: James Monroe i Monroe · Vidi više »
Monroeva doktrina
James Monroe John Quincy Adams Monroeva doktrina (engl.: Monroe Doctrine) je doktrina koju je objavio 2. prosinca 1823. američki predsjednik James Monroe.
Novi!!: James Monroe i Monroeva doktrina · Vidi više »
Povijest Dominikanske Republike
Karta Hispaniole iz oko 1639. Ruševine Samostana sv. Franje, ''Monasterio de San Francisco'', prvoga i najstarijeg samostana u Americi Ruševine bolnice ''San Nicolás de Bari'', najstarije bolnice u Americi Dominikanska Republika (španjolski: República Dominicana) je država u Karibima, koja zauzima dvije trećine otoka Hispaniole.
Novi!!: James Monroe i Povijest Dominikanske Republike · Vidi više »
Povijest Europe
Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.
Novi!!: James Monroe i Povijest Europe · Vidi više »
Povijest Sjedinjenih Američkih Država
Širenje teritorija SAD-a, 1810. – 1920.
Novi!!: James Monroe i Povijest Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Sveučilište u Virginiji
Sveučilište u Virginiji (engl. University of Virginia, kratica: UVA) je javno sveučilište u gradu Charlottesvilleu, u američkoj saveznoj državi Virginiji.
Novi!!: James Monroe i Sveučilište u Virginiji · Vidi više »
Thomas Jefferson
Thomas Jefferson (13. travnja 1743. – 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. – 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779. – 1781.). Nakon što je rat okončan sredinom 1784. godine Jefferson je postao diplomat u Parizu.
Novi!!: James Monroe i Thomas Jefferson · Vidi više »
Washington prelazi rijeku Delaware
Washington prelazi rijeku Delaware (engl. Washington Crossing the Delaware) je slika koju je naslikao Emanuel Leutze, američki je slikar njemačkoga podrijetla, 1851.
Novi!!: James Monroe i Washington prelazi rijeku Delaware · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: James Monroe i 1758. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: James Monroe i 1831. · Vidi više »
2. prosinca
2.
Novi!!: James Monroe i 2. prosinca · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: James Monroe i 2008. · Vidi više »
28. travnja
28.
Novi!!: James Monroe i 28. travnja · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: James Monroe i 4. srpnja · Vidi više »
