Brže od pregledniku!
72 odnosi: Autohtoni kultovi u Istri, Šibenska kapa, Čovići, Bakovac Kosinjski, Bihać, Branka Raunig, Brinje, Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj, Carevo Polje (Josipdol), Crikvenica, Dalmacija (rimska provincija), Donja Lomnica, Gacka (župa), Generalski Stol, Gospić, Histri, Hrvatska, Hrvatska povijest, Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata, Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja, Hrvatski povijesni prostor u antici, Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu, Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu, Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti, Iliri, Iliri na tlu Bosne i Hercegovine, Japodske urne, Josipdol, Julijska krajina, Kasno brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj, Kastav, Kelti, Klana, Kolapijani, Kompolje, Krk, Krk (grad), Lička kapa, Liburni, Lika, Mrežnica (rijeka), Munjava, Nacionalni park Plitvička jezera, Oštarije, Ogulin, Otočac, Perušić, Pisani kamen kod Kosinjskog Bakovca, Plaški, Povijest, ..., Povijest Bosne i Hercegovine, Povijest Dalmacije, Povijest grada Senja, Prapovijest, Prezid, Rijeka, Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine, Rimska vlast u Iliriku, Rimski ratovi u Iliriku, Ripač, Senia, Senj, Sušak, Tarsatica, Testimos, Trošmarija, Trsat, Umljanović, Venetski jezik, Vrbnik, Vrebac, Vrhovine. Proširite indeks (22 više) »
Autohtoni kultovi u Istri
Autohtoni kultovi u Istri religijski su kultovi u antičkoj Istri koji su se, unatoč mnoštvu orijentalnih, grčkih ili rimskih kultova, održali kroz stoljeća, što govori o snazi domaće duhovne ostavštine na istarskom poluotoku.
Novi!!: Japodi i Autohtoni kultovi u Istri · Vidi više »
Šibenska kapa
Šibenska kapa je najpoznatija hrvatska inačica crvene kape, vrste narodnog pokrivala za glavu.
Novi!!: Japodi i Šibenska kapa · Vidi više »
Čovići
Čovići je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Japodi i Čovići · Vidi više »
Bakovac Kosinjski
Bakovac Kosinjski ili Kosinjski Bakovac je dio Kosinjske doline i naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Japodi i Bakovac Kosinjski · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Japodi i Bihać · Vidi više »
Branka Raunig
Branka Raunig (Sarajevo, 1. siječnja 1935. – Bihać, 13. lipnja 2008.), bosanskohercegovačka arheologinja.
Novi!!: Japodi i Branka Raunig · Vidi više »
Brinje
Brinje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Japodi i Brinje · Vidi više »
Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj
Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj obilježava vinkovačka kultura koja nastavlja tradiciju vučedolske.
Novi!!: Japodi i Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj · Vidi više »
Carevo Polje (Josipdol)
Carevo Polje, maleno mjestašce kod Josipdola podno brda Treskavac i u blizini obližnjrg toka rječice Munjave, općina Josipdol, Karlovačka županija.
Novi!!: Japodi i Carevo Polje (Josipdol) · Vidi više »
Crikvenica
Crikvenica je grad u zapadnoj Hrvatskoj, točnije u Kvarnerskome zaljevu.
Novi!!: Japodi i Crikvenica · Vidi više »
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Novi!!: Japodi i Dalmacija (rimska provincija) · Vidi više »
Donja Lomnica
Donja Lomnica je selo kraj Velike Gorice i grada Zagreba.
Novi!!: Japodi i Donja Lomnica · Vidi više »
Gacka (župa)
Gacka je jedna od najstarijih hrvatskih pokrajina (obično se naziva „župom“).
Novi!!: Japodi i Gacka (župa) · Vidi više »
Generalski Stol
Generalski Stol je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Japodi i Generalski Stol · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Japodi i Gospić · Vidi više »
Histri
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede.Histri su pleme doseljeno u II.
Novi!!: Japodi i Histri · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Japodi i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Japodi i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata
Najstariji tragovi ljudske nazočnosti na hrvatskom tlu potječu iz starijeg kamenog doba.
Novi!!: Japodi i Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii) su bili skupina međusobno srodnih indoeuropskih naroda koja je od kraja brončanoga doba i u antičko doba nastavala uglavnom zapadna područja Balkanskoga poluotoka.
Novi!!: Japodi i Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u antici
U kasno brončano doba javljaju se, ilirska plemena Japodi, Liburni, Delmati, Breuci, Kolapijani te Histri.
Novi!!: Japodi i Hrvatski povijesni prostor u antici · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu
Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.
Novi!!: Japodi i Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu
Brončano doba je prapovijesno razdoblje kojemu obilježje daje uporaba bronce u izradbi oruđa, oružja i nakita.
Novi!!: Japodi i Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti
Područje današnje Hrvatske bilo je oduvijek vrlo bogato životinjskim i biljnim svijetom, pa slijedom toga pogodno za život ljudi.
Novi!!: Japodi i Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Japodi i Iliri · Vidi više »
Iliri na tlu Bosne i Hercegovine
Područje današnje Bosne i Hercegovine je naseljeno od doba neolita.
Novi!!: Japodi i Iliri na tlu Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Japodske urne
Japodske urne grobni su spomenici od kamena u obliku kovčega u koje se stavljao pepeo pokojnika.
Novi!!: Japodi i Japodske urne · Vidi više »
Josipdol
Josipdol (njem. Josephsthal) je općina u Hrvatskoj, na sjeveru Like, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Japodi i Josipdol · Vidi više »
Julijska krajina
Kozina, danas pješačko-biciklistička staza Julijska krajina (talijanski: Venezia Giulia; njemački: Julisch Venetien; furlanski: Vignesie Julie; latinski: Carsia Julia) je zemljopisna, politička i kulturna regija koja obuhvaća Istru, Kras, Tršćansko primorje i Rijeku, danas na području Italije, Slovenije i Hrvatske.
Novi!!: Japodi i Julijska krajina · Vidi više »
Kasno brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj
. Tijekom kasnog brončanoga doba sjeverna Hrvatska je bila uključena u vrlo dinamična, turbulentna zbivanja koja su u to vrijeme zahvatila velik dio europskog kontinenta.
Novi!!: Japodi i Kasno brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj · Vidi više »
Kastav
Kastav je gradić u zapadnom dijelu Primorsko-goranske županije, u neposrednoj blizini Rijeke i Opatije.
Novi!!: Japodi i Kastav · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Japodi i Kelti · Vidi više »
Klana
Klana je mjesto i općina u Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji, na Krasu sjeverozapadno od Rijeke.
Novi!!: Japodi i Klana · Vidi više »
Kolapijani
Petrinje Kolapijani (Colapiani) su pripadnici kulturne i etničke skupine koja je krajem brončanog doba i početkom željeznog doba živjela otprilike na području koje obuhvaća današnju Banovinu i Kordun te su dakle držali Posavinu u (široj) okolici Siska i protezali se u Pokuplje (o čemu svjedoči i njihovo etničko ime), a ušće Une u Savu vjerojatno je bila njihova istočna granica.
Novi!!: Japodi i Kolapijani · Vidi više »
Kompolje
Kompolje je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Japodi i Kompolje · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Japodi i Krk · Vidi više »
Krk (grad)
Krk je grad na zapadu Hrvatske, na otoku Krku.
Novi!!: Japodi i Krk (grad) · Vidi više »
Lička kapa
Mladić s ličkom kapom. Lička kapa je odjevni predmet i važan kulturni simbol Like, dio je narodne nošnje.
Novi!!: Japodi i Lička kapa · Vidi više »
Liburni
Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.
Novi!!: Japodi i Liburni · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Japodi i Lika · Vidi više »
Mrežnica (rijeka)
Belavići rijeka Mrežnica je bila premoštena najduljim drvenim mostom u Hrvatskoj, dugim čak 208 metara koji je zamijenjen betonskim slične vizure u jesen 2012. radi uklapanja u okoliš. Belavići. Belavići. Mlin na Mrežnici u blizini naselja Mrežnički Brig. Mlin na Mrežnici. porječja. Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa je izgrađena još 1884. Mikro hidroelektrana Mataković, na rijeci Mrežnici. Mikro hidroelektrana Mataković ima kratak derivacijski kanal (oko 3 metra), te je i pad vode malen (oko 2 metra). Bujno zelenilo svjedoči da je Mrežnica dom mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta. Slapovi na Mrežnici Mrežnica je rijeka u Hrvatskoj, lijevi pritok rijeke Korane.
Novi!!: Japodi i Mrežnica (rijeka) · Vidi više »
Munjava
Munjava glavno središte josipdolske općine. Modruška Munjava nalazi se nešto južnije. Rječica Munjava po kojoj je naselje dobilo ime Munjava je naselje na sjeveru Like uz lijevu obalu rječice Munjave na području Karlovačke županije.
Novi!!: Japodi i Munjava · Vidi više »
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Novi!!: Japodi i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »
Oštarije
Oštarije su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Josipdol, Karlovačka županija.
Novi!!: Japodi i Oštarije · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Japodi i Ogulin · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Japodi i Otočac · Vidi više »
Perušić
Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Japodi i Perušić · Vidi više »
Pisani kamen kod Kosinjskog Bakovca
Pisani kamen Pisani kamen je epigrafski spomenik.
Novi!!: Japodi i Pisani kamen kod Kosinjskog Bakovca · Vidi više »
Plaški
Plaški je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Japodi i Plaški · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Japodi i Povijest · Vidi više »
Povijest Bosne i Hercegovine
Povijesna zbivanja na tlu Bosne i Hercegovine traje od davne prošlosti do danas.
Novi!!: Japodi i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Povijest Dalmacije
Povijest Dalmacije obuhvaća povijest Dalmacije, jednog od najstarijih hrvatskih regionalnih pojmova.
Novi!!: Japodi i Povijest Dalmacije · Vidi više »
Povijest grada Senja
Grad Senj svoju povijest započinje već u vremenu prije nastanka Rimskog Carstva kada se na ovo područje naseljava prvo stanovništo.
Novi!!: Japodi i Povijest grada Senja · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Japodi i Prapovijest · Vidi više »
Prezid
Prezid je malo mjesto koje graniči sa Slovenijom.
Novi!!: Japodi i Prezid · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Japodi i Rijeka · Vidi više »
Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine
Prije Rimljana, na području Jugoistočne Europe živjela su brojna ilirska plemena.
Novi!!: Japodi i Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Rimska vlast u Iliriku
Rimske provincije na tlu Hrvatske Dva stoljeća poslije Grka na istočnu obalu Jadranskog mora dolaze Rimljani.
Novi!!: Japodi i Rimska vlast u Iliriku · Vidi više »
Rimski ratovi u Iliriku
Ruševine Nezakcija. Histri, narod koji je u prapovijesno i antičko doba obitavao na istarskom poluotoku do rijeke Raše na istoku, gdje je graničio s Liburnima.
Novi!!: Japodi i Rimski ratovi u Iliriku · Vidi više »
Ripač
Ripač je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Japodi i Ripač · Vidi više »
Senia
Senia je naziv za predrimsko naselje iz kojeg se razvio današnji grad Senj u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Japodi i Senia · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Japodi i Senj · Vidi više »
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Novi!!: Japodi i Sušak · Vidi više »
Tarsatica
Rimski luk (Vrata, Porta) na ulazu u rim. casrum, tj. principiju Tarsatica.(Tarsactica) - Starorimsko naselje na čijim ruševinama se u srednjem vijeku razvilo naselje, današnja Rijeka (Hrvatska).
Novi!!: Japodi i Tarsatica · Vidi više »
Testimos
Testimos (starogrčki: Τέστιμος) je bio delmatski vojskovođa za vrijeme Oktavijanovog pohoda na Delmate (34. – 33. pr. Kr.).
Novi!!: Japodi i Testimos · Vidi više »
Trošmarija
Trošmarija je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Novi!!: Japodi i Trošmarija · Vidi više »
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Novi!!: Japodi i Trsat · Vidi više »
Umljanović
Umljanovići (njemački: Zamelin, talijanski: Umliane, Umiglianovich) naselje su u općini Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Japodi i Umljanović · Vidi više »
Venetski jezik
Jezici u Italiji oko 6. st. pr. Kr. Natpis na venetskom. Venetski jezik je izumrli indoeuropski jezik kojim su govorili Veneti, stanovnici željeznog doba sjeveroistočne Italije (od 8. stoljeća do 1. stoljeća prije Krista), na području današnje provincije Veneto, dijela današnje Slovenije, između delte rijeke Po i južnog ruba Alpa.
Novi!!: Japodi i Venetski jezik · Vidi više »
Vrbnik
Lučica u Vrbniku. Vrbnik je naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Japodi i Vrbnik · Vidi više »
Vrebac
Vrebac je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Japodi i Vrebac · Vidi više »
Vrhovine
Vrhovine su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Japodi i Vrhovine · Vidi više »
