Brže od pregledniku!
25 odnosi: Ana Kijevska, Anastazija Kijevska, Andrija I., Elizabeta Kijevska, Estonija, Harkiv, Katedrala sv. Sofije u Kijevu, Kijev, Kijevo-pečerska lavra, Kijevska Rus', Moldavija, Novgorodska Republika, Pečenezi, Povijest Bjelorusije, Povijest Ukrajine, Pskov, Rogneda, Ruska pravda, Trozubac, Ukrajinska književnost, Veliki Novgorod, Vicebsk, Zlatna vrata u Kijevu, Zlatnovršni manastir sv. Mihovila, 1054..
Ana Kijevska
Ana Kijevska (Ana Jaroslavna) bila je kraljica Francuske kao druga supruga kralja Henrika I., kojem je rodila Filipa I. Francuskog.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Ana Kijevska · Vidi više »
Anastazija Kijevska
Anastazija Kijevska (o. 1023. – 1074./1096.) bila je mađarska kraljica kao supruga kralja Andrije I., koji je zvan "bijelim" i "katoličkim".
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Anastazija Kijevska · Vidi više »
Andrija I.
Andrija I. (mađ. I. András) (?, oko 1015. – Zirc, prije 6. prosinca 1060.), ugarski kralj od 1046. do 1060. godine iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Andrija I. · Vidi više »
Elizabeta Kijevska
Elizabeta Kijevska (Elizabeta Jaroslavna; 1025. – o. 1067.) je bila supruga kralja Haralda III. te tako kraljica Norveške.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Elizabeta Kijevska · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Estonija · Vidi više »
Harkiv
Harkiv ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков) drugi je po veličini grad u Ukrajini.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Harkiv · Vidi više »
Katedrala sv. Sofije u Kijevu
Katedrala sv.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Katedrala sv. Sofije u Kijevu · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Kijev · Vidi više »
Kijevo-pečerska lavra
Kijevo-pečerska lavra (ukr. Києво-Печерська лавра) je najstarije pravoslavno svetište Istočnih Slavena osnovano 1051.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Kijevo-pečerska lavra · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Kijevska Rus' · Vidi više »
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Moldavija · Vidi više »
Novgorodska Republika
Novgorodska republika (rus. Новгородская республика/Novgorodskaja respublika, ukr. Новгородська республіка/Novgordska respublika) je srednjovjekovna staroruska država, ispočetka formirana kao kneževina u sklopu države Kijevske Rusi.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Novgorodska Republika · Vidi više »
Pečenezi
Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Pečenezi · Vidi više »
Povijest Bjelorusije
desno desno Povijest Bjelorusije je povijest prostora današnje Republike Bjelorusije i naroda Bjelorusa od prapovijesti do danas.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Povijest Bjelorusije · Vidi više »
Povijest Ukrajine
Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Povijest Ukrajine · Vidi više »
Pskov
Pskov (rus. Псков, njemački: Pleskau) je grad u Rusiji i administrativno središte Pskovske oblasti.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Pskov · Vidi više »
Rogneda
Anton Losenko. Vladimir i Rogneda Rogneda ili Rogneda Rogvoldovna (rus.: Рогнеда Рогволодовна ili Ragneda (bje.: Рагнеда Рагвалодаўна; 962. – 1002.) bila je nordijska princeza, kneginja Kijevske Rusi odnosno supruga velikog kneza Vladimira te kneginja/vladarica Polocka u današnjoj Bjelorusiji. Otac joj je bio Rogvolod, nordijski vođa koji je došao "preko mora" i uspostavio vlast u Polocku. Oko godine 980., Vladimir se s Rognedom želio oženiti, ali, čuvši da se želi udati za njegovog polubrata Jaropolka, napao je Polock i zauzeo grad. Tada ju je silovao pred roditeljima, koje je potom ubio, te odveo u Kijev. Tamo mu je rodila nekoliko djece, među kojima su bili sinovi Jaroslav Mudri, Vsevolod, Mstislav od Černigova i Izjaslav. U Povijesti minulih ljeta navodi se, kako je pokušala ubiti muža, zbog čega je sa sinom Izjasalovom prognana natrag u Polock. Tamo je sa sinom uspostavila lozu vladara, koja će se održati sve do mongolske invazije. Pred smrt se zaredila i uzela ime Anastazija.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Rogneda · Vidi više »
Ruska pravda
Ruska pravda ili Kijevska pravda najstarija je zbirka staroruskih zakona.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Ruska pravda · Vidi više »
Trozubac
Posejdonov trozubac Trozubac je oružje nalik koplju koje na vrhu ima tri velika metalna zuba.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Trozubac · Vidi više »
Ukrajinska književnost
Ukrajinska književnost je književnost pisana na staroukrajinskom odnosno suvremenom ukrajinskome jeziku.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Ukrajinska književnost · Vidi više »
Veliki Novgorod
Veliki Novgorod (ruski: Великий Новгород, u prijevodu: "Veliki novi grad") je jedan od najstarijih ruskih gradova i administrativno središte Novgorodske oblasti.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Veliki Novgorod · Vidi više »
Vicebsk
Vitebsk (bjeloruski: Ві́цебск) je grad u Bjelorusiji blizu granica s Rusijom i Latvijom.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Vicebsk · Vidi više »
Zlatna vrata u Kijevu
Zlatna vrata u Kijevu Zlatna vrata u Kijevu (ukrajinski: Золоті ворота) su jedna od glavnih znamenitosti Kijeva.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Zlatna vrata u Kijevu · Vidi više »
Zlatnovršni manastir sv. Mihovila
Katedrala Sv. Mihaela iz 12. st. Zlatnovršni manastir sv.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i Zlatnovršni manastir sv. Mihovila · Vidi više »
1054.
Bez opisa.
Novi!!: Jaroslav I., veliki knez Kijeva i 1054. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Jaroslav I. Mudri, Jaroslav Mudri, Knez Jaroslav Mudri.
