Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Jezik (časopis)

Indeks Jezik (časopis)

Jezik je časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika koji izlazi od 1952. godine.

Sadržaj

  1. 60 odnosi: Abhaski jezik, Antun Šimčik, Arnold von Harff, Artur Bagdasarov, Čakavsko narječje, Benedikta Zelić Bućan, Blagdani i spomendani u Hrvatskoj, Bošnjački jezik, Bulcsú László, Danijel Alerić, Domagoj Grečl, Društvo hrvatskih književnika, Duhovi (blagdan), Edhem Mulabdić, Enigmatika, Filozofski fakultet u Zadru, Francuska Gijana, Igor Ćutuk, Ivan Šreter, Jezik (razdvojba), Južna Georgia i otočje Južni Sandwich, Korijenski pravopis, Krunica, Kurikul, Kuzma Moskatelo, Ljubica Kolarić-Dumić, Ljudevit Jonke, Mario Grčević, Mate Milas, Matica hrvatska, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Milan Moguš, Milan Nosić, Mile Mamić, Nagrada Dr. Ivan Šreter, Nataša Bašić, Nives Opačić, Novosadski dogovor, Odnosne zamjenice, Petar Guberina, Poklon, Povijest hrvatskih pravopisa, Prilozi, Ranko Matasović, Ratimir Kalmeta, Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika, Sanda Ham, Smiljana Rendić, Sport, Stjepan Babić, ... Proširite indeks (10 više) »

Abhaski jezik

Abhaski jezik ili aphaski jezikAlemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god.

Pogledaj Jezik (časopis) i Abhaski jezik

Antun Šimčik

Anutun Šimčik (Zářičí u Chyropyně kod Kroměříža, 27. siječnja 1893. – Zagreb, 27. rujna 1970.) bio je hrvatski filolog, arhivist, knjižničar, leksikograf, jezikoslovac, slavističar, kroatist, latinist, romanist, prevoditelj, etnograf, novinar i književnik češkog podrijetla.

Pogledaj Jezik (časopis) i Antun Šimčik

Arnold von Harff

Arnold von Harff (dvorac Harff, Bedburg, 1471. – siječanj 1505.), bio je njemački vitez i putopisac iz 15. stoljeća.

Pogledaj Jezik (časopis) i Arnold von Harff

Artur Bagdasarov

Artur Rafaelovič Bagdasarov, rus.

Pogledaj Jezik (časopis) i Artur Bagdasarov

Čakavsko narječje

Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.

Pogledaj Jezik (časopis) i Čakavsko narječje

Benedikta Zelić Bućan

Benedikta Zelić Bućan (Mravince, 21. ožujka 1918. – Split, 10. listopada 2013.),Botica, Ivan.

Pogledaj Jezik (časopis) i Benedikta Zelić Bućan

Blagdani i spomendani u Hrvatskoj

Zastava Republike Hrvatske. Blagdani i spomendani u Republici Hrvatskoj propisani su Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Jezik (časopis) i Blagdani i spomendani u Hrvatskoj

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Pogledaj Jezik (časopis) i Bošnjački jezik

Bulcsú László

Bulcsú László (Čakovec, 9. listopada 1922. − Čabraji kod Križevaca, 4. siječnja 2016.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji je poznavao 40 jezika.

Pogledaj Jezik (časopis) i Bulcsú László

Danijel Alerić

Danijel Alerić (Runovići, 13. siječnja 1936. – Zagreb, 22. veljače 2008.) bio je hrvatski jezikoslovac i književnik.

Pogledaj Jezik (časopis) i Danijel Alerić

Domagoj Grečl

Domagoj Grečl (Vukovar, 1. kolovoza 1945. – Zagreb, 14. prosinca 2021.), bio je hrvatski filolog.

Pogledaj Jezik (časopis) i Domagoj Grečl

Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.

Pogledaj Jezik (časopis) i Društvo hrvatskih književnika

Duhovi (blagdan)

Fidelis Schabet, ''Čudo Pedesetnice'', 1867. Prikaz Giotto di Bondonea (oko 1305. g. Duhovi su kršćanska svetkovina silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća (Uskrsa), od kuda i izraz Blagdan Pedesetnice (grč. pentecost, pedeseti (dan po Uskrsu)).

Pogledaj Jezik (časopis) i Duhovi (blagdan)

Edhem Mulabdić

Edhem Mulabdić (Maglaj, 25. prosinca 1862. – Sarajevo, 29. siječnja 1954.), hrvatski je i bošnjački književnik.

Pogledaj Jezik (časopis) i Edhem Mulabdić

Enigmatika

Enigmatika (zagonetaštvo)Milan Đurić, Boris Nazansky, Zagonetaštvo varaždinskog kraja, Enigmatsko udruženje „Čvor“, Bjelovar, 1981.

Pogledaj Jezik (časopis) i Enigmatika

Filozofski fakultet u Zadru

Filozofski fakultet u Zadru je bivša fakultetska ustanova u Zadru.

Pogledaj Jezik (časopis) i Filozofski fakultet u Zadru

Francuska Gijana

Francuska Gijana ili Francuska Gvajana, prekomorski je departman i prekomorska regija Francuske Republike.

Pogledaj Jezik (časopis) i Francuska Gijana

Igor Ćutuk

Igor Ćutuk (Osijek, 16. srpnja 1976.) (objavljeno 14. srpnja 2015.), pristupljeno 8.

Pogledaj Jezik (časopis) i Igor Ćutuk

Ivan Šreter

Ivan Šreter (Pakrac, 22. prosinca 1951. – 1991.), bio je hrvatski liječnik, u Jugoslaviji 1980-ih progonjen je zbog uporabe hrvatskoga jezika, a 1991. godine ubijen u Domovinskom ratu.

Pogledaj Jezik (časopis) i Ivan Šreter

Jezik (razdvojba)

* Jezik, komunikacijski sustav,.

Pogledaj Jezik (časopis) i Jezik (razdvojba)

Južna Georgia i otočje Južni Sandwich

Zemljovid Satelitska snimka Južne Georgije i Otoka Južni Sandwich Južna Georgia i otočje Južni Sandwich (izv. South Georgia and the South Sandwich Islands) je britansko prekomorsko područje u južnom Atlantiku, oko 1.390 kilometara jugoistočno od Falklanda i oko 2.150 kilometara istočno od Ognjene Zemlje.

Pogledaj Jezik (časopis) i Južna Georgia i otočje Južni Sandwich

Korijenski pravopis

Korijenski pravopis je popularno ime za tradicionalni hrvatski pravopis kakav je bio u uporabi od sredine 19.

Pogledaj Jezik (časopis) i Korijenski pravopis

Krunica

Krunica, brojanica, čislo ili očenaši, molitveno pomagalo za molitvu krunice. Krunica, sveta krunica, rožarij ili ružarij (lat. Rosarium, engl. Rosary, njem. Rosenkranz, šp. Rosario) katolička je molitva u čast Blažene Djevice Marije i blagoslovina te naziv molitvenoga pomagala (očenaši, brojanice).

Pogledaj Jezik (časopis) i Krunica

Kurikul

Nastavni kurikul, do 1990.

Pogledaj Jezik (časopis) i Kurikul

Kuzma Moskatelo

Kuzma Moskatelo (Dol, Hvar, 10. ožujka 1909. Rijeka, 24. travnja 1993.), bio je hrvatski prevoditelj, lektor, korektor, jezikoslovac, filmski, kazališni i književni kritičar.

Pogledaj Jezik (časopis) i Kuzma Moskatelo

Ljubica Kolarić-Dumić

Ljubica Kolarić-Dumić (7. kolovoza 1942. Kukujevci, Srijem), hrvatska književnica.

Pogledaj Jezik (časopis) i Ljubica Kolarić-Dumić

Ljudevit Jonke

Ljudevit Jonke (Karlovac, 29. srpnja 1907. – Zagreb, 15. ožujka 1979.), bio je hrvatski jezikoslovac i prevoditelj.

Pogledaj Jezik (časopis) i Ljudevit Jonke

Mario Grčević

Mario Grčević (Varaždin, 14. veljače 1969.) hrvatski je jezikoslovac.

Pogledaj Jezik (časopis) i Mario Grčević

Mate Milas

Mate Milas (Imotski, 1971.) je hrvatski pisac za mlade.

Pogledaj Jezik (časopis) i Mate Milas

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Pogledaj Jezik (časopis) i Matica hrvatska

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.

Pogledaj Jezik (časopis) i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije

Milan Moguš

Milan Moguš (Senj, 27. travnja 1927. – Zagreb, 19. studenoga 2017.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.

Pogledaj Jezik (časopis) i Milan Moguš

Milan Nosić

Milan Nosić (Radišići kod Ljubuškoga, 5. srpnja 1946.), hrvatski je jezikoslovac, onomastičar, sociolingvist, ortoepičar, arealni jezikoslovac, kroatist i bohemist.

Pogledaj Jezik (časopis) i Milan Nosić

Mile Mamić

Mile Mamić (Santa Maria di Leuca, Italija, 25. srpnja 1944.) hrvatski je jezikoslovac.

Pogledaj Jezik (časopis) i Mile Mamić

Nagrada Dr. Ivan Šreter

Dodjela nagrada za novu hrvatsku riječ 26. ožujka 2011.; akademik Stjepan Babić; Silvana Bampa-Listeš – druga nagrada za osjećajnik (emotikon); Vinko Vukadin – prva nagrada za ispraznica (floskula); Sanda Ham; Nataša Bašić; Damir Foretić, predsjednik zaklade Dr.

Pogledaj Jezik (časopis) i Nagrada Dr. Ivan Šreter

Nataša Bašić

Nataša Bašić (Bašić-Kosić) (Trogir, 15. travnja 1956.), hrvatska je jezikoslovka, urednica u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže i povjesničarka hrvatskoga jezika i pravopisa.

Pogledaj Jezik (časopis) i Nataša Bašić

Nives Opačić

Nives Opačić (Vukovar, 1944., pristupljeno 20. svibnja 2015.), hrvatska je jezikoslovka, znanstvenica, filologinja i književnica.

Pogledaj Jezik (časopis) i Nives Opačić

Novosadski dogovor

Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u novinama "Londonac" Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca.

Pogledaj Jezik (časopis) i Novosadski dogovor

Odnosne zamjenice

accessdate.

Pogledaj Jezik (časopis) i Odnosne zamjenice

Petar Guberina

Petar Guberina (Šibenik, 22. svibnja 1913. – Zagreb, 22. siječnja 2005.) bio je hrvatski jezikoslovac, fonetičar i teoretičar stilistike.

Pogledaj Jezik (časopis) i Petar Guberina

Poklon

božićnog drvca. Poklon ili dar, značenje pojma: poklon (pristupljeno 16. travnja 2017.) je predmet darivanja bez očekivanja ili naknade te bez ili s namjerom u svečanim prilikama kao što su praznici, blagdani, primanje vjerskih sakramenta ili neka druga slavlja.

Pogledaj Jezik (časopis) i Poklon

Povijest hrvatskih pravopisa

Prednje korice petoga izdanja Broz-Boranićeva pravopisa iz 1911. godine Povijest hrvatskih pravopisa proteže se od 1639. godine do danas.

Pogledaj Jezik (časopis) i Povijest hrvatskih pravopisa

Prilozi

grafikona se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među riječima koje najčešće uvode relativnu ili odnosnu rečenicuPrilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.

Pogledaj Jezik (časopis) i Prilozi

Ranko Matasović

Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.

Pogledaj Jezik (časopis) i Ranko Matasović

Ratimir Kalmeta

Ratimir Kalmeta (Obrovac, 22. lipnja 1916. − Rijeka, 24. kolovoza 2005.), hrvatski zemljopisac, pedagog, izumitelj, publicist i jezikoslovac.

Pogledaj Jezik (časopis) i Ratimir Kalmeta

Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika

Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika jezikoslovna je studija dr.

Pogledaj Jezik (časopis) i Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika

Sanda Ham

Sanda Ham (Osijek, 20. kolovoza 1959.), hrvatska je jezikoslovka.

Pogledaj Jezik (časopis) i Sanda Ham

Smiljana Rendić

Smiljana Rendić (Split, 27. kolovoza 1926. – Rijeka, 26. svibnja 1994.), bila je hrvatska novinarka, vatikanistica, kritičarka, prevoditeljica, pjesnikinja, polemičarka, judaistkinja, dugogodišnja suradnica Glasa Koncila.

Pogledaj Jezik (časopis) i Smiljana Rendić

Sport

Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa. Sport (od iz starofr. desport: provoditi vrijeme, razonoditi se enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 19. studenoga 2022.) ili šport (prema njem. izgovoru), naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.

Pogledaj Jezik (časopis) i Sport

Stjepan Babić

Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.

Pogledaj Jezik (časopis) i Stjepan Babić

Stjepan Lice

Stjepan Lice (Zagreb, 1954.), hrvatski je pravnik, pjesnik i esejist, jedan od istaknutijih suvremenih kršćanskih pisaca i intelektualaca.

Pogledaj Jezik (časopis) i Stjepan Lice

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992.

Pogledaj Jezik (časopis) i Stjepan Mesić

Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika

Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika bilo je savjetodavnim vijećem pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, poslije Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, koje je osnovano za skrb o hrvatskome standardnom jeziku te poradi skrbi za veliku jezičnu stečevinu i raspravljanje o pitanjima što se postavljaju u svezi s njom.

Pogledaj Jezik (časopis) i Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika

Vinko Grubišić

Vinko Grubišić (Posuški Gradac, Posušje, 5. travnja 1943.) je hrvatski književnik, antologičar i jezikoslovac iz BiH.

Pogledaj Jezik (časopis) i Vinko Grubišić

Vladimir Loknar

Ivana Branka Šamije Rječnik jezika hrvatskoga Vladimir Loknar (Beravci, 18. srpnja 1928.) dr.

Pogledaj Jezik (časopis) i Vladimir Loknar

Vladimir Rem

Vladimir Rem (Slavonski Brod, 4. prosinca 1927. – Slavonski Brod, 22. kolovoza 2011.), bio je hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar i povjesničar.

Pogledaj Jezik (časopis) i Vladimir Rem

Zagrebačka frazeološka škola

Zagrebačka frazeološka škola naziv je za skupinu hrvatskih jezikoslovaca, frazeologa, koja je zasnovala temelje frazeologije u Hrvatskoj, a djeluje i danas.

Pogledaj Jezik (časopis) i Zagrebačka frazeološka škola

Zlatko Vince

Zlatko Vince (Đakovo, 10. siječnja 1922. – Zagreb, 1. prosinca 1994.), bio je hrvatski jezikoslovac, profesor na Sveučilištu u Zagrebu.

Pogledaj Jezik (časopis) i Zlatko Vince

Zoran Žmirić

Zoran Žmirić (Rijeka, 10. ožujka 1969.), hrvatski kolumnist, glazbenik i književnik, član Hrvatskog društva pisaca.

Pogledaj Jezik (časopis) i Zoran Žmirić

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Pogledaj Jezik (časopis) i 2012.

, Stjepan Lice, Stjepan Mesić, Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, Vinko Grubišić, Vladimir Loknar, Vladimir Rem, Zagrebačka frazeološka škola, Zlatko Vince, Zoran Žmirić, 2012..