Sadržaj
237 odnosi: Aleksandar Rakodczay, Ambroz Vranyczany, Andrija Torkvat Brlić, Ante Orlić, Anton Dominik Fernkorn, Antun Bauer (muzeolog), Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, Asignat, Augustin Kažotić, Austro-Ugarska, Đuro Arnold, Đuro Augustinović, Đuro Jelačić, Đuro Rajković, Šibenik, Šimun Balenović, Šokci, Špansko, Židovi u Hrvatskoj, Čakovec, Bakar (grad), Ban, Ban Jelačić (razdvojba), Banski dvori, Bansko vijeće, Bitka kod Austerlitza, Bitka kod Malog Iđoša, Bitka kod Pákozda, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bokeljski Hrvati, Boris Buzančić, Bosansko Grahovo, Botinec (samostalno naselje), Botinec (zagrebački kvart), Brezik Našički, Brigada HVO Josip ban Jelačić, Bužim (BiH), Bude Budisavljević (general), Camillo Benso di Cavour, Corpus separatum, Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu, Crkva sv. Roka u Petrovaradinu, Crna Gora (1516. – 1852.), Crnogorska povijest, Daruvar, Davor Božinović, Drama u odgoju, Dravska park-šuma, Dvorac Pejačević u Virovitici, Eugen Kvaternik, ... Proširite indeks (187 više) »
Aleksandar Rakodczay
Aleksandar pl.
Pogledaj Josip Jelačić i Aleksandar Rakodczay
Ambroz Vranyczany
Ambroz Vranyczány (Vranjican) Dobrinović (Stari Grad, 13. listopada 1801. – Bad Ragaz, Švicarska, 12. srpnja 1870.), hrvatski barun, političar i poduzetnik.
Pogledaj Josip Jelačić i Ambroz Vranyczany
Andrija Torkvat Brlić
Andrija Torkvat Brlić (Slavonski Brod, 15. svibnja 1826. – Slavonski Brod, 21. svibnja 1868.) bio je hrvatski, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 19.
Pogledaj Josip Jelačić i Andrija Torkvat Brlić
Ante Orlić
Ante Orlić (Sali na Dugom otoku, 6. veljače 1933. – Zagreb, 5. svibnja 2004.), hrvatski kipar.
Pogledaj Josip Jelačić i Ante Orlić
Anton Dominik Fernkorn
Anton Dominik Ritter von Fernkorn (Erfurt, 17. ožujka 1813. - Beč, 15. studenoga 1878.), bio je njemačko-austrijski kipar.
Pogledaj Josip Jelačić i Anton Dominik Fernkorn
Antun Bauer (muzeolog)
Antun Bauer (Vukovar, 18. kolovoza 1911. - † Zagreb, 9. travnja 2000.), bio je hrvatski povjesničar umjetnosti, arheolog, muzeolog, kolekcionar i kustos.
Pogledaj Josip Jelačić i Antun Bauer (muzeolog)
Arkiv za povjestnicu jugoslavensku
Arkiv za povëstnicu jugoslavensku, prvi je hrvatski povijesni časopis.
Pogledaj Josip Jelačić i Arkiv za povjestnicu jugoslavensku
Asignat
Francuski asignat iz 1792. Asignat (fran. assignat, od lat. assigno — doznaka) je pomoćni papirnati novac, koji je prvi put emitiran u Francuskoj 1789. godine, za vrijeme Francuske revolucije.
Pogledaj Josip Jelačić i Asignat
Augustin Kažotić
Blaženi Augustin Kažotić (Trogir, oko 1260. – Lucera, Italija, 3. kolovoza 1323.) hrvatski dominikanski svećenik, te zagrebački i lucerski biskup.
Pogledaj Josip Jelačić i Augustin Kažotić
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Josip Jelačić i Austro-Ugarska
Đuro Arnold
Đuro (Gjuro) Arnold (Ivanec kraj Varaždina, 14. ožujka (?) 1853. – Zagreb, 22. veljače 1941.), hrvatski filozof, pedagog i pjesnik.
Pogledaj Josip Jelačić i Đuro Arnold
Đuro Augustinović
Đuro Augustinović (Agustinović) (Glina, 13. travnja 1816. – Zagreb, 8. travnja 1870.), hrvatski liječnik i filolog, pionir izradbe hrvatskoga medicinskog nazivlja Augustinović (Agustinović), Đuro, LZMK, (pristupljeno 14. siječnja 2016.).
Pogledaj Josip Jelačić i Đuro Augustinović
Đuro Jelačić
Đuro Jelačić (Zagreb, 25. svibnja 1805. – 1901.), jedan od najvećih hrvatskih vojskovođa 19. stoljeća, mlađi brat hrvatskoga bana Josipa Jelačića.
Pogledaj Josip Jelačić i Đuro Jelačić
Đuro Rajković
Đuro Rajković (Vrbas, 23. veljače 1937. – Petrovaradin, 10. prosinca 2012.), piše Petar Pifat, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, pristupljeno 17.
Pogledaj Josip Jelačić i Đuro Rajković
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Pogledaj Josip Jelačić i Šibenik
Šimun Balenović
Šimun Balenović (Kruščica kraj Kosinja, 21. listopada 1835. - Zagreb, 17. svibnja 1872.), hrvatski publicist.
Pogledaj Josip Jelačić i Šimun Balenović
Šokci
Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Pogledaj Josip Jelačić i Šokci
Špansko
ŠpanskoŠpansko je zagrebačko gradsko naselje koje se nalazi na zapadnom dijelu grada.
Pogledaj Josip Jelačić i Špansko
Židovi u Hrvatskoj
Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.
Pogledaj Josip Jelačić i Židovi u Hrvatskoj
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Pogledaj Josip Jelačić i Čakovec
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Bakar (grad)
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Pogledaj Josip Jelačić i Ban
Ban Jelačić (razdvojba)
* Josip Jelačić, general i hrvatski ban od 1848.
Pogledaj Josip Jelačić i Ban Jelačić (razdvojba)
Banski dvori
Banski dvori naziv je za povijesnu zgradu na zapadnoj strani Trga sv. Marka u Zagrebu (Trg sv. Marka br. 1) koja je bila dom hrvatskih banova od 1809. do 1918. godine.
Pogledaj Josip Jelačić i Banski dvori
Bansko vijeće
Bansko vijeće, visoko je upravno tijelo s ovlastima izvršne vlasti u Hrvatskoj i Slavoniji koje je djelovalo od kraja travnja 1848. do lipnja 1850. godine.
Pogledaj Josip Jelačić i Bansko vijeće
Bitka kod Austerlitza
Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2.
Pogledaj Josip Jelačić i Bitka kod Austerlitza
Bitka kod Malog Iđoša
Bitka kod Malog Iđoša bila je bitka koja se je odvila 14. srpnja 1849. godine.
Pogledaj Josip Jelačić i Bitka kod Malog Iđoša
Bitka kod Pákozda
Bitka kod Pákozda vođena je 29. rujna 1848. godine između Mađara i snaga pod vodstvom hrvatskog bana Josipa Jelačića (koji je ujedno bio i general u vojsci Austrijskog Carstva).
Pogledaj Josip Jelačić i Bitka kod Pákozda
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Pogledaj Josip Jelačić i Bošnjačko-hrvatski sukob
Bokeljski Hrvati
Spomen-ploča hrvatskome kralju Tomislavu na Katedrali svetog Tripuna u Kotoru Ploča u Kotoru Primjerak glasnika bokeljskih Hrvata Bokeljski Hrvati pripadnici su najjužnije hrvatske etničke skupine.
Pogledaj Josip Jelačić i Bokeljski Hrvati
Boris Buzančić
Boris Buzančić (Bjelovar, 13. ožujka 1929. – 9. listopada 2014.) bio je hrvatski glumac i političar (HDZ), prvi gradonačelnik Zagreba nakon osamostaljenja Hrvatske.
Pogledaj Josip Jelačić i Boris Buzančić
Bosansko Grahovo
Bosansko Grahovo je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Josip Jelačić i Bosansko Grahovo
Botinec (samostalno naselje)
Botinec je naselje u sastavu Grada Zagreba koje se nalazi na najjužnijem dijelu grada i pripada gradskoj četvrti Novi Zagreb – zapad.
Pogledaj Josip Jelačić i Botinec (samostalno naselje)
Botinec (zagrebački kvart)
Botinec je zagrebačko gradsko naselje (kvart) koje se nalazi na najjužnijem dijelu grada.
Pogledaj Josip Jelačić i Botinec (zagrebački kvart)
Brezik Našički
Brezik Našički je naselje koje administrativno pripada gradu Našice u Osječko-baranjskoj županiji, od kojeg je udaljen od središta grada oko 2,5 km.
Pogledaj Josip Jelačić i Brezik Našički
Brigada HVO Josip ban Jelačić
Brigada Josip ban Jelačić bila je brigada Hrvatskog vijeća obrane tijekom rata i poslijeraća u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Josip Jelačić i Brigada HVO Josip ban Jelačić
Bužim (BiH)
Bužim je naseljeno mjesto i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Josip Jelačić i Bužim (BiH)
Bude Budisavljević (general)
General Bude Budisavljević, litografija Anastasa Jovanovića. Na izvorniku, ispod je tekst: Budislav Budisavljević, c.v. General Major i brigadir u Banatu (na ćirilici i na njemačkom jeziku) Bude plemeniti Budisavljević, Budimir, Budislav (Pećane, 14. rujna 1790. - Gospić, 12. kolovoza 1862.) je bio general-major, plemić u austrijskoj i (kratko) u francuskoj službi.
Pogledaj Josip Jelačić i Bude Budisavljević (general)
Camillo Benso di Cavour
'''Camillo Benso di Cavour''' Camillo Benso di Cavour, 1858 Grof Camillo Benso di Cavour (Torino, 10. kolovoza 1810. – Torino, 6. lipnja 1861.), talijanski državnik Školovao se u Vojnoj akademiji u Torinu, glavnom gradu Pijemonta.
Pogledaj Josip Jelačić i Camillo Benso di Cavour
Corpus separatum
Corpus separatum (lat.: zasebno tijelo), formalno Grad i Kotar Rijeka, povijesni je naziv za pravni položaj Rijeke uspostavljen od strane carice Marije Terezije 1779.
Pogledaj Josip Jelačić i Corpus separatum
Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu
Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu, pročelje Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu nalazi se u podgrađu petrovaradinske tvrđave, u Srijemu, u Vojvodini, u Srbiji.
Pogledaj Josip Jelačić i Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu
Crkva sv. Roka u Petrovaradinu
Rimokatolička crkva sv.
Pogledaj Josip Jelačić i Crkva sv. Roka u Petrovaradinu
Crna Gora (1516. – 1852.)
Koncem 15. stoljeća nastala je Crnojevića država, a Crnogorci su potpali pod Osmanlijsko Carstvo.
Pogledaj Josip Jelačić i Crna Gora (1516. – 1852.)
Crnogorska povijest
'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.
Pogledaj Josip Jelačić i Crnogorska povijest
Daruvar
Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.
Pogledaj Josip Jelačić i Daruvar
Davor Božinović
Davor Božinović (Pula, 27. prosinca 1961.), hrvatski diplomat, političar, ministar unutarnjih poslova od 2017.
Pogledaj Josip Jelačić i Davor Božinović
Drama u odgoju
Dramski rad nam pruža velike mogućnosti u radu s djecom, a i mladima.
Pogledaj Josip Jelačić i Drama u odgoju
Dravska park-šuma
Šetnica uz Dravu Most preko Drave i Dravska park-šuma Dravska park-šuma šumsko je područje u sjevernom dijelu grada Varaždina, na sjeveru graniči s rijekom Dravom.
Pogledaj Josip Jelačić i Dravska park-šuma
Dvorac Pejačević u Virovitici
Dvorac Pejačević je barokno-klasicistička građevina u Virovitici.
Pogledaj Josip Jelačić i Dvorac Pejačević u Virovitici
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Pogledaj Josip Jelačić i Eugen Kvaternik
Feštetići
Feštetići ili Festetići (na mađarskom: Festetics), hrvatska velikaška obitelj podrijetlom iz Turopolja, koja ima ili je imala članove ili rasprostranjene ogranke u više zemalja u okviru nekadašnje Habsburške monarhije - Hrvatskoj, Ugarskoj, Austriji, Slovačkoj i Češkoj, te izvan nje, u Njemačkoj, Italiji, Argentini, Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Feštetići
Ferdinand I. Austrijski
Ferdinand I., punim imenom Ferdinand Karl Leopold Joseph Franz Marcelin (Beč, 19. travnja 1793. – Prag, 29. lipnja 1875.), austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj pod titulom Ferdinand V.
Pogledaj Josip Jelačić i Ferdinand I. Austrijski
Frajkori
Frajkori (od njem. Freikorps) su bili dragovoljačke vojne postrojbe u austrijskoj vojsci.
Pogledaj Josip Jelačić i Frajkori
Franjo Haller
Franjo Haller Franjo grof Haller (1796. – 1875.), mađarski političar austrijskog podrijetla, hrvatski ban od 1842. do 1845. godine.
Pogledaj Josip Jelačić i Franjo Haller
Franjo Jelačić
Franjo barun Jelačić (Petrinja, 1746. – Szala-Apathy, Mađarska, 4. veljače 1810.), hrvatski časnik, general i podmaršal austrijske carske vojske, član plemićke obitelji Jelačić, otac bana Josipa Jelačića.
Pogledaj Josip Jelačić i Franjo Jelačić
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Pogledaj Josip Jelačić i Franjo Josip I.
Franjo Krsto Delišimunović
Franjo Krsto Delišimunović (? - Gora (Petrinja), 2. svibnja 1712.), hrvatski vojni zapovjednik iz hrvatske plemenitaške obitelji Delišimunovića, rođen u obitelji Jelačića.
Pogledaj Josip Jelačić i Franjo Krsto Delišimunović
Franjo Kulmer
Franjo Kulmer (Zagreb, 3. veljače 1806. – Beč, 16. studenog 1853.), hrvatski političar, barun.
Pogledaj Josip Jelačić i Franjo Kulmer
Frankopanska garda Ogulin
Frankopanska garda Ogulina kao udruga osnovana je 30.
Pogledaj Josip Jelačić i Frankopanska garda Ogulin
Gabrijel Rodić
Gabrijel barun Rodić (njemački: Gabriel Joseph Freiherr von Rodich) (Gvozd, 13. prosinca 1812. – Beč, 21. svibnja 1890.), hrvatski plemić, vojskovođa i visoki državni dužnosnik u Habsburškoj Monarhiji.
Pogledaj Josip Jelačić i Gabrijel Rodić
Gedeon Zastavniković
Gedeon Zastavniković (Široka Kula, 1825. – Beč, 6. siječnja 1869.), bio je časnik u habsburškoj vojsci.
Pogledaj Josip Jelačić i Gedeon Zastavniković
Giovanni Simonetti
Giovanni Simonetti (Rijeka, 22. prosinca 1817. – Venecija, 7. studenoga 1880.), poznat i kao Ivan Simonetti, bio je hrvatsko-talijanski slikar, najznačajniji riječki likovni umjetnik 19.
Pogledaj Josip Jelačić i Giovanni Simonetti
Glina (grad)
Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Glina (grad)
Gospićko-senjska biskupija
Gospićko-senjska biskupija je crkvena dijeceza u sklopu Riječke metropolije, osnovana 2000. godine podjelom dotadašnje Riječko-senjske nadbiskupije.
Pogledaj Josip Jelačić i Gospićko-senjska biskupija
Gospodarski list
Gospodarski list je hrvatski ilustrirani gospodarstveni list u bojama iz Zagreba.
Pogledaj Josip Jelačić i Gospodarski list
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Pogledaj Josip Jelačić i Grb Republike Hrvatske
Griče
Griče je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ribnik, Karlovačka županija.
Pogledaj Josip Jelačić i Griče
Gubaševo
Grb obitelji Gubašoci iz 15st.Gubaševo je mjesto u Krapinsko-zagorskoj Županiji, 4,5 kilometara udaljeno od Zaboka.
Pogledaj Josip Jelačić i Gubaševo
Guvernerova palača u Rijeci
Guvernerova palača je bivša rezidencija guvernera, namjesnika Ugarske krune sv. Stjepana u Rijeci.
Pogledaj Josip Jelačić i Guvernerova palača u Rijeci
Himna banu Josipu Jelačiću
Himna banu Josip Jelačiću je himna hrvatskom banu Josipu Jelačiću.
Pogledaj Josip Jelačić i Himna banu Josipu Jelačiću
HPD Bilo
HPD Bilo je Hrvatsko planinarsko društvo iz Koprivnice, osnovano 8.
Pogledaj Josip Jelačić i HPD Bilo
Hrvati u Poljskoj
Hrvati u Poljskoj, stanovnici su i državljani Poljske hrvatskoga podrijetla, narodnosti i/ili državljanstva.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvati u Poljskoj
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska
Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)
Međunarodna prijateljska nogometna utakmica Hrvatska – Sjedinjene Američke Države 21.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska Klarija
Hrvatska Klarija ili Klarija (srp.: Radojevo, rum.: Peterda, mađ.: Klári) je naselje u općini Nova Crnja u Srbiji.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska Klarija
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska kuna
Hrvatska pošta
HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska pošta
Hrvatska pod Habsburzima
Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska pod Habsburzima
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska povijest
Hrvatska pravoslavna Crkva
Grb Hrvatske pravoslavne Crkve. Hrvatska pravoslavna Crkva bila je pravoslavna Crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ograničene autokefalnosti.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska pravoslavna Crkva
Hrvatska u Revoluciji 1848.
Hrvatska neposredno prije rata s Mađarima 1848. Kao i u većem dijelu Monarhije, i u Hrvatskoj je 1848.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska u Revoluciji 1848.
Hrvatske zemlje
Hrvatske zemlje, pojam za teritorije koji jesu ili su bili politički, etnički i/ili povijesni vezani uz hrvatski narod, od ranoga srednjega vijeka do danas.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatske zemlje
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatski državni arhiv
Hrvatski nacionalizam
grbom s prvim bijelim poljem danas je jedan od simbola hrvatskih nacionalista Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatski nacionalizam
Hrvatski posavac
Hrvatski posavac Rijetki primjerak bijelog hrvatskog posavca Hrvatski posavac je hrvatska autohtona pasmina konja.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatski posavac
Hrvatski povijesni muzej
Hrvatski povijesni muzej nacionalni je povijesni muzej trenutno smješten u Matoševoj ulici 9 na zagrebačkom Gornjem gradu.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatski povijesni muzej
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatski sabor
Hrvatski sabor 1848.
Dragutin Weingärtner, ''Hrvatski sabor 1848.'' Hrvatski sabor sazvan 1848. godine bio je prvi sabor u hrvatskoj povijesti u koji su njegovi zastupnici birani putem izbora.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatski sabor 1848.
Hrvatski sabor 1861.
Hrvatski sabor 1861., nazvan i "velikim" Hrvatski sabor iz 1861. godine, koji se u literaturi naziva i "Velikim saborom Hrvatske" otvoren je 15. travnja 1861.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatski sabor 1861.
Hrvatski sabor 1865. – 1867.
Na izborima za Hrvatski sabor 1865. pobijedila je udružena oporba Narodne i Unionističke stranke, unatoč pritiscima centralističke Schmerlingove vlade iz Beča, čiju politiku u Hrvatskoj predvodi gubitnička Samostalna narodna stranka Ivana Mažuranića.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatski sabor 1865. – 1867.
Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu (Košutić)
Knjiga Hrvatsko domobranstvo u drugom svjetskom ratu novinara i publicista Ivana Košutića tiskana je u Zagrebu.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu (Košutić)
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatsko proljeće
Hrvatsko-češko društvo
Hrvatsko-češko društvo (HČD) utemeljeno je 1992. godine kao udruga građana s nakanom obnavljanja ranijih dobrih svekolikih veza između Hrvatske i Češke, te poticanja i razvijanja novih.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatsko-češko društvo
Hugo Ehrlich
Hugo Ehrlich (Zagreb, 31. siječnja 1879. – Zagreb, 21. rujna 1936.), hrvatski arhitekt.
Pogledaj Josip Jelačić i Hugo Ehrlich
Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske
Predsjednik Zoran Milanović polaže prisegu, 18. veljače 2020. Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske uobičajen je naziv za ceremoniju polaganja svečane prisege predsjednika Republike Hrvatske izabranog na predsjedničkim izborima prije preuzimanja dužnosti.
Pogledaj Josip Jelačić i Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske
Ivan Coronini
Ivan grof Coronini-Cronberg (16. studenog 1794. – 26. srpnja 1880.), general, hrvatski ban od 1859. do 1860. godine.
Pogledaj Josip Jelačić i Ivan Coronini
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Pogledaj Josip Jelačić i Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Pogledaj Josip Jelačić i Ivan Mažuranić
Ivan Perkovac
Ivan Perkovac (Harmica, Brdovec, 23. svibnja 1826. – Samobor, 16. travnja 1871.), publicist, urednik „Pozora“ i „Vienca“, zastupnik u Hrvatskom saboru, tajnik Matice hrvatske.
Pogledaj Josip Jelačić i Ivan Perkovac
Janko Kamauf
Janko Kamauf Janko Kamauf (Zagreb, 10. prosinca 1801. – Zagreb, 11. kolovoza 1874.) bio je prvi gradonačelnik grada Zagreba.
Pogledaj Josip Jelačić i Janko Kamauf
Jaroslav Šidak
Jaroslav Šidak (Beč, 4. siječnja 1903. – Zagreb, 25. ožujka 1986.), bio je hrvatski povjesničar.
Pogledaj Josip Jelačić i Jaroslav Šidak
Jelačići (plemstvo)
Grofovski grb Josipa Jelačića iz 1854. godine Jelačići su stara hrvatska plemićka obitelj čiji su pojedini članovi imali značajnu ulogu u odvijanju presudnih političkih i vojnih događaja u hrvatskoj povijesti.
Pogledaj Josip Jelačić i Jelačići (plemstvo)
Josip
Josip/a, uključujući razne inačice, drugo je najčešće osobno ime na svijetu (poslije Ivan/a).
Pogledaj Josip Jelačić i Josip
Josip Šintić
Josip Šintić (Gornja Vas kraj Samobora, Hrvatska, 8. rujna 1852. – Zagreb, Hrvatska, 13. veljače 1921.) hrvatski domoljub i Feldmarschalleutnant (podmaršal) u Austro-Ugarskoj vojsci.
Pogledaj Josip Jelačić i Josip Šintić
Josip Šokčević
Josip Šokčević (Vinkovci, 7. ožujka 1811. – Beč 16. studenog 1896.), bio je hrvatski ban, podmaršal, barun kao i treći guverner Srpskog vojvodstva i Temiškog Banata.
Pogledaj Josip Jelačić i Josip Šokčević
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Pogledaj Josip Jelačić i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Pogledaj Josip Jelačić i Josip Juraj Strossmayer
Josip Marić
Josip Marić (11. svibnja 1807., Hrvatska Kostajnica - Zagreb, 13. travnja 1883.), kapelan, župnik i kanonik. Uglednik s Une koji se od ranih dana opredjelio za ilirski pokret tj.
Pogledaj Josip Jelačić i Josip Marić
Josip Matasović
Matasović, Josip (Vrpolje, 18. kolovoza 1892. – Zagreb, 10. veljače 1962.), povjesničar i arhivist, sveučilišni profesor u Skopju i Zagrebu.
Pogledaj Josip Jelačić i Josip Matasović
Josip Rudić Aljmaški
Josip Rudić Aljmaški (u mađ. izvorima: Rudics József) (Subotica, 22. veljače 1792. – Bačaljmaš, 21. kolovoza 1879.) je bio bački hrvatski plemić, diplomirani filozof, pravnik (doktor prava), mađarski političar (član Gornjeg doma ugarskog parlamenta) a ostavio je veliki trag kao pjesnik, napisavši dosta pjesama.
Pogledaj Josip Jelačić i Josip Rudić Aljmaški
Josip Runjanin
Josip Runjanin (Vinkovci, 8. prosinca 1821. – Novi Sad, 2. veljače 1878.), bio je hrvatski skladatelj i časnik u austrougarskoj vojsci, uglazbio pjesmu Antuna Mihanovića Horvatska domovina, koja je 1891. godine proglašena hrvatskom himnom pod naslovom Lijepa naša domovino.
Pogledaj Josip Jelačić i Josip Runjanin
Julije Janković (političar)
Grof Julije Janković (Pakrac, 26. veljače 1820. 1904.), hrvatski političar, dobrotvor prosvjetnih i kulturnih ustanova, pravnik -> Janković Daruvarski Rodio se je u Pakracu, 26.
Pogledaj Josip Jelačić i Julije Janković (političar)
Juraj Haulik
Zagrebačkoj katedrali. Spomen ploča u Trnavi Juraj Haulik de Várallya (sl. Juraj Haulík Váralyai, Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788. – Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup.
Pogledaj Josip Jelačić i Juraj Haulik
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Pogledaj Josip Jelačić i Karl Marx
Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu
Kip bana Josipa Jelačića Kip 1880. godine, okrenut prema sjeveru. Kip bana Josipa Jelačića kipara Antona Fernkorna nalazi se na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
Pogledaj Josip Jelačić i Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Pogledaj Josip Jelačić i Klasična gimnazija u Zagrebu
Klek (planina)
Klek je planina istaknutog stjenovitog vrha na jugu Gorskog kotara, iznad grada Ogulina.
Pogledaj Josip Jelačić i Klek (planina)
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Pogledaj Josip Jelačić i Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
Pogledaj Josip Jelačić i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Slavonija
Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bio je skupni naziv za tri istočne hrvatske županije oslobođene u Velikom turskom ratu.
Pogledaj Josip Jelačić i Kraljevina Slavonija
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Josip Jelačić i Kraljevina Ugarska
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Pogledaj Josip Jelačić i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Križevačka djevojačka straža
Križevačka djevojačka straža u Bakru svečanom mimohodu povodom 20. godina VRO Oluja Križevačka djevojačka straža je povijesna hrvatska vojna postrojba.
Pogledaj Josip Jelačić i Križevačka djevojačka straža
Kronologija Boke kotorske
Kronološki prikaz povijesti Boke kotorske.
Pogledaj Josip Jelačić i Kronologija Boke kotorske
Kronologija Domovinskog rata: listopad 1989.
8.
Pogledaj Josip Jelačić i Kronologija Domovinskog rata: listopad 1989.
Kulmeri
Kulmer, hrvatska plemićka obitelj njemačkog podrijetla koja se doselila u Hrvatsku u 18. stoljeću.
Pogledaj Josip Jelačić i Kulmeri
Kultura u Hrvatskoj
Bašćanska ploča Kultura u Hrvatskoj ima svoje korijene u dugoj hrvatskoj povijesti: Hrvati naseljavaju ova područja četrnaest stoljeća ali postoje i značajni ostaci drugih, starijih naroda koji su živjeli na ovim područjima, i koji su dobro očuvani.
Pogledaj Josip Jelačić i Kultura u Hrvatskoj
Lađanska
Lađanska je selo u Hrvatskoj, regiji Slavonija u Osječko-baranjskoj županiji i pripada gradu Našice.
Pogledaj Josip Jelačić i Lađanska
Ladimirevci
Ladimirevci su naselje u sastavu Grada Valpova u Osječko-baranjskoj županiji na desnoj obali rijeke Karašice.
Pogledaj Josip Jelačić i Ladimirevci
Laval Nugent
Grof Laval Nugent od Westmeatha (Ballynacor, 3. studenoga 1777. – Bosiljevo, 22. kolovoza 1862.), bio je austrijski feldmaršal, vitez reda Zlatnog Runa, komandant reda Marije Terezije, rimski princ i skupljač umjetnina.
Pogledaj Josip Jelačić i Laval Nugent
Lazar Mamula
Lazar Mamula (njem.: Lazarus Freiherr von Mamula) (Gomirje 22. svibnja 1795. – Beč, Austrija, 17. siječnja 1878.), hrvatski barun, feldzeugmeister (general topništva) Vojske Austrijskog Carstva i namjesnik za Dalmaciju.
Pogledaj Josip Jelačić i Lazar Mamula
Lisinski (1944.)
Lisinski je prvi hrvatski dugometražni igrani film, snimljen 1944. godine.
Pogledaj Josip Jelačić i Lisinski (1944.)
Lujzijana
Lujzinska cesta (također Lujzijana i Via Ludovicea) cesta je koja spaja Karlovac s Rijekom.
Pogledaj Josip Jelačić i Lujzijana
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Pogledaj Josip Jelačić i Mađarizacija
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Pogledaj Josip Jelačić i Mađaroni
Mara Matočec
Mara Matočec (Drnje, 12. rujna 1885. – Korija, 8. svibnja 1967.) bila je seljačka spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka i političarka.
Pogledaj Josip Jelačić i Mara Matočec
Martin (Našice)
Martin je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavonija u Osječko-baranjskoj županiji i pripada gradu Našice.
Pogledaj Josip Jelačić i Martin (Našice)
Martinska Ves
Martinska Ves je općina u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Martinska Ves
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Pogledaj Josip Jelačić i Međimurska županija
Metel Ožegović
Metel Ožegović (Zagreb, 4. svibnja 1814. – Beč, 9. veljače 1890.), barun, hrvatski političar i preporoditelj iz plemićke obitelji Ožegović Barlabaševački.
Pogledaj Josip Jelačić i Metel Ožegović
Mirko Ožegović
Mirko Ožegović (1775. – 1869.), barun, senjsko-modruški biskup i političar; preporoditelj; osnivač gimnazije u Senju.
Pogledaj Josip Jelačić i Mirko Ožegović
Miroslav Kulmer (stariji)
Miroslav (Friedrich) Kulmer (Zagreb, 6. ožujka 1814. – Zagreb, 28. veljače 1877.) bio je hrvatski general austro-ugarske vojske i prvi zapovjednik Kraljevskog hrvatskog domobranstva.
Pogledaj Josip Jelačić i Miroslav Kulmer (stariji)
Mojsije Baltić
Mojsije Baltić (Gora (Petrinja), 19. veljače 1804. Zagreb, 31. listopada 1879.), hrvatski saborski zastupnik, lokalni dužnosnik i gospodarski stručnjak.
Pogledaj Josip Jelačić i Mojsije Baltić
Monarhizam
monarhije Monarhizam ponekad predstavlja filozofiju ideologije, no ponajprije politički pokret koji zagovara stvaranje, očuvanje ili obnovu monarhije kao društvenog uređenja neke države.
Pogledaj Josip Jelačić i Monarhizam
Mraclin
Mraclin je naselje u administrativnom sastavu grada Velike Gorice smješteno u Zagrebačkoj županiji.
Pogledaj Josip Jelačić i Mraclin
Naše malo misto
Naše malo misto, ili skraćeno Malo misto je televizijska serija snimljena 1969. – 1971. po scenariju Miljenka Smoje pod redateljskom palicom Daniela Marušića i filmskog snimatelja Branka Blažine.
Pogledaj Josip Jelačić i Naše malo misto
Nacionalni junak
Nacionalni junak ili nacionalni heroj označava osobe koje su dio političkog mita nacije.
Pogledaj Josip Jelačić i Nacionalni junak
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Pogledaj Josip Jelačić i Narodna stranka
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.
Pogledaj Josip Jelačić i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Nikola Maštrović
Nikola Maštrović (Majstrović) (Makarska, 1791. Beč, 1851.), hrvatski vojni zapovjednik, inženjer niskogradnje, diplomat, obnovitelj i graditelj otočačkog kraja, slikar.
Pogledaj Josip Jelačić i Nikola Maštrović
Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.
Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.
Pogledaj Josip Jelačić i Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.
Novi dvori u Zaprešiću
Novi dvori 1895. godine Novi dvori za vrijeme obnove Novi dvori (lat. Curia nova) su jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine, koji su udaljeni samo 1,5 kilometara od središta Zaprešića (dvadesetak kilometara od Zagreba), uz cestu koja vodi prema Hrvatskom zagorju.
Pogledaj Josip Jelačić i Novi dvori u Zaprešiću
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Pogledaj Josip Jelačić i Novi Sad
Obrovac
Zrmanje u središtu mjesta. Kurjakovića na brdu iznad grada. Obrovac je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Obrovac
Odlikovanja u Hrvatskoj
Ceremonijalni mač Viteškog reda zmaja iz 1433. Istovremeno s osnutkom europskih redova, počeli su se osnivati svjetovni viteški redovi i u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu.
Pogledaj Josip Jelačić i Odlikovanja u Hrvatskoj
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Pogledaj Josip Jelačić i Ogulin
Oskar Aleksander
Oskar Artur Aleksander (Zagreb, 20. veljače 1876. – Samobor, 16. travnja 1953.), hrvatski akademski slikar i profesor.
Pogledaj Josip Jelačić i Oskar Aleksander
Oslobađanje Međimurja
Oslobađanje Međimurja, dotad dijela Kraljevine Ugarske, izvršile su snage Narodnog vijeća Države SHS, ustrojene od dobrovoljaca i bivših pripadnika Austrougarske vojske i mornarice te posebno hrvatskih domobrana.
Pogledaj Josip Jelačić i Oslobađanje Međimurja
Pavao Štoos
Pavao Štoos (Dubravica, 10. prosinca 1806. – Pokupsko, 30. ožujka 1862.), bio je hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj.
Pogledaj Josip Jelačić i Pavao Štoos
Petar II. Petrović Njegoš
Petar II.
Pogledaj Josip Jelačić i Petar II. Petrović Njegoš
Petar Preradović
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.
Pogledaj Josip Jelačić i Petar Preradović
Petrovaradin
Petrovaradinska tvrđava Petrovaradin (srp. Петроварадин, mađ. Pétervárad, njem. Peterwardein), nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada.
Pogledaj Josip Jelačić i Petrovaradin
Pio IX.
Pio IX. lat.
Pogledaj Josip Jelačić i Pio IX.
Pleternica
Trg bećarca u središtu grada Pleternice Pleternica je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Pleternica
Počasna sokolska garda Osijek
Hrvatski sokol Osijek svečanom mimohodu povodom 20. godina VRO Oluja Počasna sokolska garda Osijek Počasna sokolska garda Osijek je počasna povijesna postrojba koja dijeluje unutar udruge Hrvatski sokol Osječko-baranjske županije Osijek.
Pogledaj Josip Jelačić i Počasna sokolska garda Osijek
Počasno-zaštitna bojna
Počasno-zaštitna bojna je pristožerna postrojba Glavnog stožera OS RH, zadužena za izvršavanje počasno – ceremonijalnih zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha (Predsjednik Republike, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane) te zadaće zaštite i osiguranja vrhovnog zapovjednika OSRH.
Pogledaj Josip Jelačić i Počasno-zaštitna bojna
Podturen
Podturen (mađ. Bottornya, prek. Pottüren, ili Pottören) je općina u Međimurskoj županiji, u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Podturen
Podzvizd
Podzvizd je naseljeno mjesto u općini Velika Kladuša, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Pogledaj Josip Jelačić i Podzvizd
Pomurski Hrvati (Mađarska)
Pomurski Hrvati (mađ. Mura menti horvátok) su jedna od skupina Hrvata u Mađarskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Pomurski Hrvati (Mađarska)
Povijest Mađarske
Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.
Pogledaj Josip Jelačić i Povijest Mađarske
Povijest Međimurja
Međimurje je naseljeno od najstarijih vremena, zahvaljujući pogodnim uvjetima za život.
Pogledaj Josip Jelačić i Povijest Međimurja
Povijest Rijeke
Grad Rijeka i Trsat, grafika iz 1689. godine Granica Rijeke i Sušaka 1925. godine Granica između Rijeke i Sušaka 1937. godine Tarsatica - Rimsko naselje na području današnjeg Starog grada u centru Rijeke, prvi put se spominje 180.
Pogledaj Josip Jelačić i Povijest Rijeke
Povijest tiskarstva i nakladništva u Međimurju
Misal po zakonu rimskog dvora Povijest tiskarstva i nakladništva u Međimurju duga je više stoljeća.
Pogledaj Josip Jelačić i Povijest tiskarstva i nakladništva u Međimurju
Povijest Zagreba
Jelačićev trg 1880. godine Zagrebačka katedrala krajem 19. stoljeća Zagreb je glavni i najveći grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Povijest Zagreba
Primas
Primas (lat. primas od primus; prvi, prvak) je počasni naslov pojedinih visokih crkvenih dostojanstvenika u Katoličkoj Crkvi.
Pogledaj Josip Jelačić i Primas
Priznanje „Ban Josip Jelačić“
Priznanje „Ban Josip Jelačić“ je priznanje koje dodjeljuje Hrvatsko narodno vijeće Republike Srbije za društveni rad u hrvatskoj zajednici.
Pogledaj Josip Jelačić i Priznanje „Ban Josip Jelačić“
Red bana Jelačića
Red bana Jelačića je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima deseto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Pogledaj Josip Jelačić i Red bana Jelačića
Revolucija 1848. – 1849.
Revolucija 1848.
Pogledaj Josip Jelačić i Revolucija 1848. – 1849.
Revolucija u Mađarskoj 1848.
Ova revolucija pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalnih vlastodržaca i oslobađanja kmetova te borbi za druga temeljna ljudska prava je imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost i nezavisnu državu.
Pogledaj Josip Jelačić i Revolucija u Mađarskoj 1848.
Riječka krpica
Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu Riječka krpica, u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66.
Pogledaj Josip Jelačić i Riječka krpica
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Josip Jelačić i Rijeka
Saborski vritnjak Khuenu Héderváryju
Razglednica „Josipu Gržaniću neustrašivom branitelju naših prava 19. ožujka 1886.“ (objavljeno u ''Novosti'' br. 106., 1927.). Saborski vritnjak je naziv za događaj u kojem je za vrijeme velike rasprave, pravaški zastupnik Josip Gržanić, udario usred sabornice bana Károlyja Khuena Héderváryja nogom u stražnjicu.
Pogledaj Josip Jelačić i Saborski vritnjak Khuenu Héderváryju
Sakralna arhitektura romantizma u Hrvatskoj
Romantizam u arhitekturi Hrvatske još nazivamo romantičnim ili ranim historicizmom, a postaje aktualan pedesetih i šezdesetih godina 19. stoljeća.
Pogledaj Josip Jelačić i Sakralna arhitektura romantizma u Hrvatskoj
Schwechat
Schwechat je grad u Austriji 18 kilometara jugoistočno od glavnog grada Beča.
Pogledaj Josip Jelačić i Schwechat
Sermage
Sermage, hrvatska plemićka obitelj francuskog podrijetla, iz Burgundije.
Pogledaj Josip Jelačić i Sermage
Sibinj
Sibinj je općina u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Sibinj
Sidonija Erdődy Rubido
Sidonija Erdődy Rubido (Zagreb, 7. veljače 1819. – Gornja Rijeka pokraj Kalnika, 17. veljače 1884.), grofica, hrvatska operna pjevačica (sopran).
Pogledaj Josip Jelačić i Sidonija Erdődy Rubido
Skulptura
Rijeci. Pietà'' iz 1499. Skulptura (latinski: sculpare.
Pogledaj Josip Jelačić i Skulptura
Slobodna Država Rijeka
Slobodna Država Rijeka (tal. Stato Libero di Fiume) bila je slobodna država koja se prostirala na površini od 20,8 km2 i imala oko 52.000 stanovnika.
Pogledaj Josip Jelačić i Slobodna Država Rijeka
Sofija Naletilić Penavuša
Sofija Naletilić Penavuša (Mokro, Bosna i Hercegovina, 6. siječnja 1913. – Široki Brijeg, 22. lipnja 1994.) hrvatska je i bosanskohercegovačka naivna kiparica.
Pogledaj Josip Jelačić i Sofija Naletilić Penavuša
Spiridon Gopčević (brodovlasnik)
Spiridon Gopčević (1807. 1861.) je bio brodovlasnik i trgovac iz Trsta, jedan od najpoznatijih i gospodarski najuspješnijih Hrvata u tom gradu.
Pogledaj Josip Jelačić i Spiridon Gopčević (brodovlasnik)
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Srbi u Hrvatskoj
Stanislav Preprek
Stanislav Preprek (Šid, 16. travnja 1900. – Petrovaradin, 13. veljače 1982.), hrvatski zborovođa, orguljaš, skladatelj, melograf, književnik, pedagog, knjižničar, pisao je novele i pjesme i publicistička djela, glazbene studije i kritike, prevodio je arapske, kineske i njemačke pjesnike (s njemačkoga je preveo asirsko-babilonski ep "Gilgameš").
Pogledaj Josip Jelačić i Stanislav Preprek
Stara gradska vijećnica u Zagrebu
'''Stara gradska vijećnica''' Spomen ploča koju je Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" postavilo na pročelje zgrade 1917. godine Ulaz u Staru gradsku vijećnicu Nikoli Tesli na pročelju Stara gradska vijećnica je kompleks na zagrebačkom Gradecu koji se sastoji od tri različita objekta koji su krajem 19.
Pogledaj Josip Jelačić i Stara gradska vijećnica u Zagrebu
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Pogledaj Josip Jelačić i Stranka prava
Svetozar Borojević
Svetozar Borojević od Bojne (njem. Svetozar Boroević von Bojna) (Umetić, kod Kostajnice, 2. prosinca 1856. – Klagenfurt, 23. svibnja 1920.), bio je feldmaršal Oružanih snaga Austro-Ugarske.
Pogledaj Josip Jelačić i Svetozar Borojević
Svjetska unija Libertas 5775
Svjetska unija suverenih loža "Libertas 5775" (engl. World Union of Sovereign Lodges – Libertas 5775), kraće Svjetska unija "Libertas 5775" (engl. World Union Libertas 5775), međunarodna je slobodnozidarska organizacija koja okuplja obedijencije kontinentalnoga ustroja.
Pogledaj Josip Jelačić i Svjetska unija Libertas 5775
Tenja
Tenja je naselje u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Tenja
Theresianum
Palača Theresianum u Beču Theresianum je danas Öffentliche Stiftung der Theresianischen Akademie in Wien - privatna visokoškolska ustanova u Beču.
Pogledaj Josip Jelačić i Theresianum
Tomašići
Tomašići, hrvatska plemićka obitelj, odvjetak su hrvatskoga praplemstva Mogorovića.
Pogledaj Josip Jelačić i Tomašići
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Josip Jelačić i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
TV kalendar
TV kalendar je dnevna povijesno-dokumentarna televizijska emisija koju od 1976. proizvodi i emitira Hrvatska radiotelevizija.
Pogledaj Josip Jelačić i TV kalendar
Ustani bane
"Ustani, bane", hrvatska je domoljubna pjesma.
Pogledaj Josip Jelačić i Ustani bane
Vaso Bogdanov
Vaso Bogdanov (Pančevo, 2. listopada 1902. – Zagreb, 9. listopada 1967.),, preuzeto 8.
Pogledaj Josip Jelačić i Vaso Bogdanov
Vatroslav Bertić
Vatroslav Bertić (Orehovica, 7. lipnja 1818. – Hum kraj Zaboka, 1901.) je bio hrvatski matematičar iz 19.
Pogledaj Josip Jelačić i Vatroslav Bertić
Vatroslav Donegani
Vatroslav (Ignazio/Ognjan/Ognjen) Donegani (Rijeka, 28. ožujka 1836. – Đakovo, 5. srpnja 1899.) bio je hrvatski kipar.
Pogledaj Josip Jelačić i Vatroslav Donegani
Velika regularna loža Hrvatske
Velika regularna loža Hrvatske, skraćeno VRLH, jedna je od nekoliko slobodnozidarskih obedijencija u Hrvatskoj koja pripada kontinentalnom slobodnom zidarstvu.
Pogledaj Josip Jelačić i Velika regularna loža Hrvatske
Veliki Poganac
Veliki Poganac je naselje u sastavu Općine Rasinja, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Pogledaj Josip Jelačić i Veliki Poganac
Villa Angiolina u Opatiji
Magnolije uz Villu Angiolina u Opatiji Villa Angiolina je zgrada koja je obilježila početak turizma Opatije.
Pogledaj Josip Jelačić i Villa Angiolina u Opatiji
Virilist
Virilist (lat. virilis od vir.
Pogledaj Josip Jelačić i Virilist
Vjekoslav Babukić
Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.
Pogledaj Josip Jelačić i Vjekoslav Babukić
Vladimir Zagorec
Vladimir Zagorec (Zagreb, 22. studenog 1963.), umirovljeni general Hrvatske vojske.
Pogledaj Josip Jelačić i Vladimir Zagorec
Vlado Štefančić
Vlado Štefančić (naslovnica knjige ''Zabavljač...''). Vlado Štefančić (Vukovar, 12. siječnja 1931. – Zagreb, 29. listopada 2017.), bio je hrvatski je redatelj, radijski i televizijski voditelj, dramski glumac, pjevač i plesač u operetama i mjuziklima te kazališni direktor.
Pogledaj Josip Jelačić i Vlado Štefančić
Vojin Bakić
Ivana Gorana Kovačića (1946) park Borik u Bjelovaru Vojin Bakić (Bjelovar, 5. lipnja 1915. - Zagreb, 18. prosinca 1992.), hrvatski kipar srpskog podrijetla.
Pogledaj Josip Jelačić i Vojin Bakić
Vojno-povijesni muzej u Beču
Vojno-povijesni muzej u Beču Jedan od izložbenih prostora muzeja Vojno-povijesni muzej (Heeresgeschichtliches Museum) u Beču građen je po planovima Théophila Hansena, i prikazuje eksponate iz povijesti austrijskih oružanih snaga od 16.
Pogledaj Josip Jelačić i Vojno-povijesni muzej u Beču
Vranyczany-Dobrinović
Obiteljski grb Vranyczany-Dobrinović je stara hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz Bosne, odakle je u 15. stoljeću prebjegla pred Turcima u Dalmaciju.
Pogledaj Josip Jelačić i Vranyczany-Dobrinović
Za dom spremni
accessdate.
Pogledaj Josip Jelačić i Za dom spremni
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačke mažoretkinje
Zagrebačke mažoretkinje najveći su i najnagrađivaniji mažoret sastav u Europi.
Pogledaj Josip Jelačić i Zagrebačke mažoretkinje
Zahtijevanja naroda
Zahtijevanja naroda "Zahtijevanja naroda" naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen 25. ožujka 1848. koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u Austrijskom Carstvu, kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske.
Pogledaj Josip Jelačić i Zahtijevanja naroda
Zaklada
Zaklada je institucija čija je svrha točno određena od zakladnika posredstvom njegove imovine.
Pogledaj Josip Jelačić i Zaklada
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Pogledaj Josip Jelačić i Zaprešić
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Pogledaj Josip Jelačić i Zastava Republike Hrvatske
Zemlje Krune sv. Stjepana
Zemlje Krune sv.
Pogledaj Josip Jelačić i Zemlje Krune sv. Stjepana
Zvonimir Boban
Zvonimir Boban (Imotski, 8. listopada 1968.) bivši je hrvatski nogometaš i nogometni reprezentativac.
Pogledaj Josip Jelačić i Zvonimir Boban
1. gardijska počasna bojna
1.
Pogledaj Josip Jelačić i 1. gardijska počasna bojna
11. rujna
11.
Pogledaj Josip Jelačić i 11. rujna
16. listopada
16.
Pogledaj Josip Jelačić i 16. listopada
16. prosinca
16.
Pogledaj Josip Jelačić i 16. prosinca
19. svibnja
19.
Pogledaj Josip Jelačić i 19. svibnja
2. tisućljeće
Ovo je bilo tisućljeće je velikih zemljopisnih otkrića, vjerskih sukoba i revolucija.
Pogledaj Josip Jelačić i 2. tisućljeće
20. svibnja
20.
Pogledaj Josip Jelačić i 20. svibnja
23. ožujka
23.
Pogledaj Josip Jelačić i 23. ožujka
25. travnja
25.
Pogledaj Josip Jelačić i 25. travnja
26. srpnja
26.
Pogledaj Josip Jelačić i 26. srpnja
5. lipnja
5.
Pogledaj Josip Jelačić i 5. lipnja
Također poznat kao Ban Jelačić, Ban Josip Jelačić, Jelačić.
, Feštetići, Ferdinand I. Austrijski, Frajkori, Franjo Haller, Franjo Jelačić, Franjo Josip I., Franjo Krsto Delišimunović, Franjo Kulmer, Frankopanska garda Ogulin, Gabrijel Rodić, Gedeon Zastavniković, Giovanni Simonetti, Glina (grad), Gospićko-senjska biskupija, Gospodarski list, Grb Republike Hrvatske, Griče, Gubaševo, Guvernerova palača u Rijeci, Himna banu Josipu Jelačiću, HPD Bilo, Hrvati u Poljskoj, Hrvatska, Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.), Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska Klarija, Hrvatska kuna, Hrvatska pošta, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatska povijest, Hrvatska pravoslavna Crkva, Hrvatska u Revoluciji 1848., Hrvatske zemlje, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski nacionalizam, Hrvatski posavac, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski sabor, Hrvatski sabor 1848., Hrvatski sabor 1861., Hrvatski sabor 1865. – 1867., Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu (Košutić), Hrvatsko proljeće, Hrvatsko-češko društvo, Hugo Ehrlich, Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske, Ivan Coronini, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Mažuranić, Ivan Perkovac, Janko Kamauf, Jaroslav Šidak, Jelačići (plemstvo), Josip, Josip Šintić, Josip Šokčević, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Josip Juraj Strossmayer, Josip Marić, Josip Matasović, Josip Rudić Aljmaški, Josip Runjanin, Julije Janković (političar), Juraj Haulik, Karl Marx, Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu, Klasična gimnazija u Zagrebu, Klek (planina), Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Slavonija, Kraljevina Ugarska, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Križevačka djevojačka straža, Kronologija Boke kotorske, Kronologija Domovinskog rata: listopad 1989., Kulmeri, Kultura u Hrvatskoj, Lađanska, Ladimirevci, Laval Nugent, Lazar Mamula, Lisinski (1944.), Lujzijana, Mađarizacija, Mađaroni, Mara Matočec, Martin (Našice), Martinska Ves, Međimurska županija, Metel Ožegović, Mirko Ožegović, Miroslav Kulmer (stariji), Mojsije Baltić, Monarhizam, Mraclin, Naše malo misto, Nacionalni junak, Narodna stranka, Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Nikola Maštrović, Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848., Novi dvori u Zaprešiću, Novi Sad, Obrovac, Odlikovanja u Hrvatskoj, Ogulin, Oskar Aleksander, Oslobađanje Međimurja, Pavao Štoos, Petar II. Petrović Njegoš, Petar Preradović, Petrovaradin, Pio IX., Pleternica, Počasna sokolska garda Osijek, Počasno-zaštitna bojna, Podturen, Podzvizd, Pomurski Hrvati (Mađarska), Povijest Mađarske, Povijest Međimurja, Povijest Rijeke, Povijest tiskarstva i nakladništva u Međimurju, Povijest Zagreba, Primas, Priznanje „Ban Josip Jelačić“, Red bana Jelačića, Revolucija 1848. – 1849., Revolucija u Mađarskoj 1848., Riječka krpica, Rijeka, Saborski vritnjak Khuenu Héderváryju, Sakralna arhitektura romantizma u Hrvatskoj, Schwechat, Sermage, Sibinj, Sidonija Erdődy Rubido, Skulptura, Slobodna Država Rijeka, Sofija Naletilić Penavuša, Spiridon Gopčević (brodovlasnik), Srbi u Hrvatskoj, Stanislav Preprek, Stara gradska vijećnica u Zagrebu, Stranka prava, Svetozar Borojević, Svjetska unija Libertas 5775, Tenja, Theresianum, Tomašići, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, TV kalendar, Ustani bane, Vaso Bogdanov, Vatroslav Bertić, Vatroslav Donegani, Velika regularna loža Hrvatske, Veliki Poganac, Villa Angiolina u Opatiji, Virilist, Vjekoslav Babukić, Vladimir Zagorec, Vlado Štefančić, Vojin Bakić, Vojno-povijesni muzej u Beču, Vranyczany-Dobrinović, Za dom spremni, Zagrebačka nadbiskupija, Zagrebačke mažoretkinje, Zahtijevanja naroda, Zaklada, Zaprešić, Zastava Republike Hrvatske, Zemlje Krune sv. Stjepana, Zvonimir Boban, 1. gardijska počasna bojna, 11. rujna, 16. listopada, 16. prosinca, 19. svibnja, 2. tisućljeće, 20. svibnja, 23. ožujka, 25. travnja, 26. srpnja, 5. lipnja.