Sadržaj
12 odnosi: Astronomija, Drakeova jednadžba, Galileo (svemirska letjelica), Kozmogonija, Ledeni div, Planet, Plinoviti div, Prividno gibanje planeta, Retrogradno gibanje, Sunčev sustav, Upsilon Andromedae b, Uran.
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Jovijanski planeti i Astronomija
Drakeova jednadžba
Drakeova jednadžba je jednadžba koja daje procjenu broja civilizacija u našoj galaksiji koje su sposobne i voljne komunicirati sa Zemljanima.
Pogledaj Jovijanski planeti i Drakeova jednadžba
Galileo (svemirska letjelica)
Galileo, NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Jupitera i njegovih mjeseca, aktivna od 1995. do 2003. Ime je dobila po talijanskom astronomu Galileju Galilei.
Pogledaj Jovijanski planeti i Galileo (svemirska letjelica)
Kozmogonija
Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.
Pogledaj Jovijanski planeti i Kozmogonija
Ledeni div
Ledeni divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima, u odnosu na plinovite divove, relativno velik dio ukupne mase otpada na tvari koje planetologija zove volatilima (ledovima).
Pogledaj Jovijanski planeti i Ledeni div
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Pogledaj Jovijanski planeti i Planet
Plinoviti div
plinoviti div Jupiter Plinoviti divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima većina mase otpada na vodik i helij.
Pogledaj Jovijanski planeti i Plinoviti div
Prividno gibanje planeta
nebeskoj sferi (desno). Prividno gibanje planeta po našem nebu rezultat je gibanja kako samih planeta, tako i Zemlje.
Pogledaj Jovijanski planeti i Prividno gibanje planeta
Retrogradno gibanje
Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.
Pogledaj Jovijanski planeti i Retrogradno gibanje
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Jovijanski planeti i Sunčev sustav
Upsilon Andromedae b
Upsilon Andromedae b (također Upsilon Andromedae Ab) je egzoplanet u iznimno bliskoj orbiti oko zvijezde Upsilon Andromedae iz zviježđa Andromeda, za koju se procjenjuje da je od Zemlje udaljena 44 svjetlosne godine.
Pogledaj Jovijanski planeti i Upsilon Andromedae b
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Pogledaj Jovijanski planeti i Uran
Također poznat kao Jovijanski planet.