Sadržaj
56 odnosi: Adela Milčinović, Alojzije Stepinac, Ante Trumbić, Ženevska deklaracija (1918.), Bogoljub Kujundžić, Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Crvena Hrvatska (časopis), Dinko Trinajstić, Diplomatska borba za Zadar, Dobrovoljački korpus Srba, Hrvata i Slovenaca, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugo zasjedanje AVNOJ-a, Frano Supilo, Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata, Hinko Hinković, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu, Hrvatska povijest, Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, Hrvatski nacionalizam, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko-srpska koalicija, Ivan Meštrović, Ivo de Giulli, Jadransko pitanje, Jovan Banjanin, Jugoslavenska ujedinjena (nacionalistička) omladina, Jugoslavenstvo, Jugoslavija (razdvojba), Kraljevina Srbija, Krfska deklaracija, Kronologija Boke kotorske, Krvavi Božić, Ljubo Leontić, Londonski ugovor, Milan Marjanović, Milivoj Jambrišak, Milostislav Bartulica, Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Niko Županič, Niko Gršković, Nikola Mihanović, Nikola Pašić, Nikola Stojanović, Pasko Baburica, Samostalna radikalna stranka, Srđan Tucić, Stranka prava, ... Proširite indeks (6 više) »
Adela Milčinović
Adela Milčinović r. Kamenić (Sisak, 14. prosinca 1879. New York, 1967.), hrvatska domovinska i iseljenička književnicaŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 9. travnja 2019. i diplomatica.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Adela Milčinović
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Alojzije Stepinac
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Ante Trumbić
Ženevska deklaracija (1918.)
Ženevska deklaracija je sporazum sklopljen zadnjeg dana Ženevske konferencije, koja je trajala od 6.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Ženevska deklaracija (1918.)
Bogoljub Kujundžić
Bogoljub Kujundžić (Livno, 1887. - Kitzbühel 1949.), srpski političar.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Bogoljub Kujundžić
Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji
Sarajevska katedrala, oko 1900. godine Od 1878. do 1918. godine traje austrijska uprava u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Crvena Hrvatska (časopis)
Crvena Hrvatska je bio tjednik iz Dubrovnika.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Crvena Hrvatska (časopis)
Dinko Trinajstić
Dinko Trinajstić (Vrbnik, 9. listopada 1858. – Crikvenica, 27. veljače 1939.), bio je hrvatski političar iz Vrbnika na otoku Krku i preporoditelj istarskih Hrvata.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Dinko Trinajstić
Diplomatska borba za Zadar
Diplomatska borba za Zadar uključuje diplomatske napore za očuvanje hrvatske obale od talijanskih presezanja i pokušaje zadržavanja Zadra unutar Hrvatske odnosno kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Diplomatska borba za Zadar
Dobrovoljački korpus Srba, Hrvata i Slovenaca
Rusiji, Karelija, 1915. Jugoslavenski odbor želio je steći legitimitet među silama Antante, no kako je izborni legitimitet imao hrvatski Sabor, pokušao je pošto-poto stvoriti svoju vojnu postrojbu, Jugoslavensku legiju.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Dobrovoljački korpus Srba, Hrvata i Slovenaca
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Drugo zasjedanje AVNOJ-a
Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. U prvom redu, slijeva nadesno, sjede Josip Broz Tito, Josip Vidmar, Edvard Kocbek, Josip Rus i Moša Pijade. Drugo zasjedanje AVNOJ-a je održano 29. studenog 1943. u Jajcu.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Drugo zasjedanje AVNOJ-a
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Frano Supilo
Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata
Habsburška Monarhija, s povijesnom ulogom sprečavanja turske invazije u srce Europe u XVI. i XVII. stoljeću, s dvjestogodišnjom “misijom” održavanja državne zajednice srednjoeuropskih i podunavskih zemalja kao potencijalne jezgre za šire europsko okupljanje, ušla je bezglavo u I.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Geopolitički položaj Hrvatske uoči Prvoga svjetskog rata
Hinko Hinković
Hinko Hinković (Vinica, 1854. – Zagreb, 1929.), hrvatski odvjetnik, publicist i političar.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Hinko Hinković
Hrvatska pod Habsburzima
Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Hrvatska pod Habsburzima
Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu
Hrvatska se politika u Prvom svjetskom ratu oblikovala u hrvatskom višestranačkom Saboru.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Hrvatska povijest
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji
Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. donio odluku o prekidu svih državno-pravnih odnosa između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, te u konačnici proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, koja istodobno pristupa novoproglašenoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji
Hrvatska u Prvom svjetskom ratu
Karikatura ''"Karneval"'' prikazuje oštar kontrast predratnog i ratnog života u Zagrebu, Ilustrovani list, 1915. Domoljubna humanitarna značka, 1914. Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, dio povijesti Hrvatske obuhvaćen razdobljem Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.).
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Hrvatska u Prvom svjetskom ratu
Hrvatski nacionalizam
grbom s prvim bijelim poljem danas je jedan od simbola hrvatskih nacionalista Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Hrvatski nacionalizam
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Hrvatsko-srpska koalicija
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Ivan Meštrović
Ivo de Giulli
Dr Ivo de Giulli (Dubrovnik, 1876. – Dubrovnik, 1957.) je bio hrvatski političar, diplomat, pravnik i javni radnik.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Ivo de Giulli
Jadransko pitanje
Potpisivanje Rapalskog ugovora Jadransko pitanje ili Jadranski problem, naziv za skup pitanja u međunarodnoj diplomaciji kojima se nastojala riješiti sudbina istočne obale Jadranskog mora po završetku Prvog svjetskog rata 1918. godine.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Jadransko pitanje
Jovan Banjanin
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županić, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Jovan Banjanin
Jugoslavenska ujedinjena (nacionalistička) omladina
Jugoslavenska ujedinjena (nacionalistička) omladina ušla je u projekt južnoslavenskog ujedinjenja istodobno kad i Jugoslavenski odbor djelujući kao i on u inozemstvu.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Jugoslavenska ujedinjena (nacionalistička) omladina
Jugoslavenstvo
Jugoslavenstvo, Jugoslavizam ili Jugoslavenski nacionalizam su nazivi za ideju kulturnog i političkog jedinstva, ujedinjavanja ili zajedničkog djelovanja južnih Slavena i Jugoslavena.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Jugoslavenstvo
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Jugoslavija (razdvojba)
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Kraljevina Srbija
Krfska deklaracija
Prva stranica teksta Krfske deklaracije. Druga stranica teksta Krfske deklaracije s potpisom Ante Trumbića na ćirilici. Krfska deklaracija prvi je zajednički politički akt Ministarskog savjeta Kraljevine Srbije i Jugoslavenskog odbora, objavljen 20. srpnja 1917. na Krfu u kojem se prvi puta navodi utemeljenje jedne nove zajedničke države nakon Prvog svjetskog rata.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Krfska deklaracija
Kronologija Boke kotorske
Kronološki prikaz povijesti Boke kotorske.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Kronologija Boke kotorske
Krvavi Božić
Gabriele D’Annunzio u predgrađu Rijeke promatra vojnu vježbu 1920. godine Talijanska carinarnica na graničnom prijelazu Italije i Kraljevine Jugoslavije Krvavi Božić (tal. Natale di sangue), tzv.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Krvavi Božić
Ljubo Leontić
Dr.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Ljubo Leontić
Londonski ugovor
Londonski ugovor iz 1915.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Londonski ugovor
Milan Marjanović
Milan Marjanović (Kastav, 12. svibnja 1879. – Zagreb, 21. prosinca 1955.), hrvatski književnik, političar, filmski djelatnik i ideolog predratnog jugoslavenstva.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Milan Marjanović
Milivoj Jambrišak
Milivoj Jambrišak (Zagreb, 15. svibnja 1878. — Vitovlje, 10. prosinca 1943.),, Hrvatski povijesni muzej, hismus.hr, pristupljeno 3.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Milivoj Jambrišak
Milostislav Bartulica
Milostislav Bartulica (Kotor, 6. svibnja 1893. – Zagreb, 20. siječnja 1984.) (neki izvori navode za godinu smrti 1979.), bio je hrvatski novinar u Čileu.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Milostislav Bartulica
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Niko Županič
Niko Županič (Griblje, 1. prosinca 1876. - Ljubljana, 11. rujna 1961.), slovenski etnolog, antropolog i političar.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Niko Županič
Niko Gršković
Niko Gršković (Vrbnik, 15. studenoga 1863. New York, 21. ožujka 1949.), hrvatski iseljenički djelatnik, novinar, političar i svećenik, Hrvatska enciklopedija LZMK.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Niko Gršković
Nikola Mihanović
Niko Mihanović Nikola Mihanović (Nicolás Mihanovich) (Doli, Dubrovačko primorje, 1846. – Buenos Aires, 24. lipnja 1929.) je bio poznati hrvatski iseljenik u Argentinu.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Nikola Mihanović
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Nikola Pašić
Nikola Stojanović
Nikola M. Stojanović (Mostar, 1880. – Beograd, 1964.), bio je srpski književnik, političar i velikosrpski intelektualac.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Nikola Stojanović
Pasko Baburica
Pasko Baburica Šoletić (kastiljski: Pascual Baburizza Soletich) La vida de un croata: Pascual Baburizza Soletic.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Pasko Baburica
Samostalna radikalna stranka
Samostalna radikalna stranka djelovala je u Kraljevini Srbiji 1905. – 1918. te nakon stvaranja Kraljevine SHS, do ujedinjenja u novoosnovanu Demokratsku stranku u svibnju 1919. Godine 1901. iz Narodne radikalne stranke (NRS) odvojila se grupa pod vodstvom Ljubomira Živkovića.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Samostalna radikalna stranka
Srđan Tucić
Narodnom kazalištu Srđan Tucić (Požega, 9. veljače 1873. – New York, 2. kolovoza 1940.) hrvatski je književnik.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Srđan Tucić
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Stranka prava
Svetozar Borojević
Svetozar Borojević od Bojne (njem. Svetozar Boroević von Bojna) (Umetić, kod Kostajnice, 2. prosinca 1856. – Klagenfurt, 23. svibnja 1920.), bio je feldmaršal Oružanih snaga Austro-Ugarske.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Svetozar Borojević
Svetozar Rittig
Msgr.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Svetozar Rittig
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Vinko Krišković
Vinko Krišković (Senj, 16. svibnja 1861. – Zürich, 6. studenoga 1952.) bio je hrvatski šekspirolog, političar, pravnik i podban.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Vinko Krišković
Zastave (roman)
Zastave su posljednji roman Miroslava Krleže.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i Zastave (roman)
30. travnja
30.
Pogledaj Jugoslavenski odbor i 30. travnja